Desetogodišnja Sofia Mandel imala je specijalnu misiju. Njezin je zadatak bio da u svome njutorškom domu napravi malu čajanku na koju će pozvati najblježne prijateljice i pokazati im još nikad viđene proizvode za djevojčice. Kutiju s proizvodima u njezin dom je strateški postavila marketinška agencija Girls Intelligence Agency (GIA) kako bi ustanovila koji će proizvodi njihovih klijenata potaknuti najveće zanimanje. Sofia je tek jedna od 40 tisuća takozvanih ‘alpha’, djevojčica koje se u svom malenom društvu ističu kao rani usvajači noviteta s najviše utjecaja na želje i potrebe vršnjakinja.
Istraživanja kojima se vode stručnjaci iz GIA-e pokazuju da jedna djevojčica angažirana kao tajni agent može dobar glas prenijeti na deset do dvadeset svojih kolegica, pa će tako u vrlo kratkom roku stotine djevojčica poželjeti kupiti novi proizvod.
No, vrijedi li trošiti trud na posebne marke-tinške strategije kako bi se obuhvatilo ciljnu skupinu dječaka i djevojčica od 8 do 13 godina koji nemaju vlastitih sredstava, ne mogu glasovati, a ne smiju se čak ni sami zaputiti u supermarket? Sudeći prema rezultatima najnovijih američkih istraživanja, odgovor na to pitanje je potvrđen. Naime, u Americi živi 28 milijuna djece u toj dobnoj skupini i trenutačno predstavljaju najpropulzivniji tržišni segment težak 335 milijardi dolara. Marketari ma ta djeca, popularno nazvana tweensi, predstavljaju pravi izazov. Oni znaju da njihova kupovna moć ovisi ponajprije o kupovnoj moći roditelja, a znaju i da je posljednje što će roditelj napraviti jest ‘kresanje’ izdatka za djecu.
No, tweensi se više ne žele igrati s lutkama i autićima, jer se više ne osjećaju kao da su malo djeca. Oni žele biti dio svijeta tinejdžera. Kompanijama su oni zanimljiva skupina potrošača jer brzo postaju lojalni brandu koji je u njihovu malom svijetu trenutačno ‘cool’ ili ‘in’ izazivajući snažnu lavinu potražnje. Budući da se upravljaju prema kolektivnom stajalištu, oni su ključni za uspjeh proizvoda koji se nude na tržištu.
