Home / Financije / Otvorena je mogućnost preuzimanja još jedne manje domaće banke

Otvorena je mogućnost preuzimanja još jedne manje domaće banke

Dio naših vlasnika nedavno je kupio Hipotekarnu banku iz Podgorice. Sada se radi na njenoj konsolidaciji, nakon čega će vjerojatno biti uvrštena u Grupu Podravske banke.

Podravska je banka nakon preuzimanja Požeške banke zauzela deseto mjesto prema veličini aktive na domaćem bankarskom tržištu i najveća je domaća središnja banka. Preuzimanjem Požeške banke, završenim prošli mjesec, Podravska je banka ojačala svoj položaj na području Slavonije, a Požešku banku spasila od sigurne likvidacije, s obzirom na gubitke u kojima se ta banka našla nakon stečaja Kamen Ingrada, svoga najvećeg vjerovnika. Banka će uskoro obaviti dokapitalizaciju zbog učvršćivanja svog položaja na bankarskom tržištu, ali i mogućeg preuzimanja još neke od domaćih manjih banaka. U međuvremenu Podravska je banka preuzela i treću banku u Crnoj Gori – Hipotekarnu banku. Osamdeset posto vlasništva banke u rukama je većih dioničara, uglavnom Talijana, ali većinskog vlasnika nema, a i nije dan nema udjel veći od deset posto. O poslovanju i planovima banke razgovarali smo s predsjednikom Uprave Podravske banke Julijom Kurucem, koji je na čelu te banke još od 1989. godine.

  • Zašto ste se odlučili za preuzimanje Požeške banke s obzirom na njezine gubitke zbog nevraćenih kredita Kamen Ingrada? Potencijal i tržište u Požegi su dobri, što je jedini razlog preuzimanja banke. Požešku smo banku na taj način spasili od likvidacije i trošenja novca poreznih obveznika, a mi smo dobili banku s kojom smo popravili rang na bankarskom tržištu i zauzeli deseto mjesto. Požeška je banka prošle godine imala gubitak od 55 milijuna kuna, ali očekujemo da će već ove godine poslovanje završiti s dobitkom, s obzirom na ulaganja u nove proizvode i usluge u ponudi banke, što je rezultiralo povećanom štednjom i kreditima. Požeška je banka nakon preuzimanja izgubila ime i sada se zove Komercijalni centar Požega. Takve centre imamo u još sedam gradova – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Bjelovaru, Varaždinu i Koprivnicu.

  • Što ste učinili nakon preuzimanja Požeške banke u pogledu modernizacije i kadrova? Uveli smo, primjerice, kreditne i debitne kartice, postavili POS terminale, što je rezultiralo povećanom brojem oročenih depozita i kredita. Zato se i nadamo pozitivnom poslovanju već do kraja godine. Od 120 zaposlenika Požeške banke ostavili smo njih devedesetak, a ostalima smo ponudili stimulativne otpremnike. Nakon preuzimanja Požeške banke, došli smo s četnaestoga na deseto mjesto na bankarskom tržištu, s aktivom veličine 2,2 milijarde kuna, 350 zaposlenika, 39 poslovnica i sto tisuća klijenata.

  • Kakvi su rezultati poslovanja prema posljednjim podacima? Na kraju prvog polugodišta ove godine ostvarili smo neto dobit od 7,7 milijuna kuna, dok je na kraju prošle godine, prije preuzimanja Požeške banke, neto dobit iznosila 16 milijuna kuna. Aktiva nam je nakon preuzimanja porasla s 1,8 na 2,2 milijarde kuna. Depoziti su na kraju prošle godine iznosili 1,38 milijardi kuna, a u prvoj polovini ove porasli su na iznad 1,4 milijarde kuna. Veličina kredita je pak potkraj 2005. bila oko 950 milijuna kuna, a na kraju lipnja povećana je na iznad 1,1 milijardi kuna. Dividendi već godinama ne dijelimo, nego je zadržavamo i usmjeravamo u razvoj.

  • Najavili ste skoro dokapitalizaciju banke? Potkraj kolovoza održat ćemo izvanrednu Skupštinu zbog dokapitalizacije banke u iznosu od 40 milijuna kuna. Ona će nam pomoći u organskom rastu, ali i daljnjim akvizicijama. Projekt je trenutačno u izradi.

  • Imate li već konkretnih planova u vezi s preuzimanjem nekih banaka? Otvorena je mogućnost preuzimanja neke manje banke na domaćem tržištu. Dio naših vlasnika nedavno je kupio Hipotekarnu banku iz Podgorice. To je treća banka po veličini u Crnoj Gori. Sada se radi na konsolidaciji banke, a onda ćemo započeti razgovore u vezi s vjerojatnim uvrštenjem te banke u Grupu Podravske banke. No, konačni model još nije definiran.

  • Kakvi su vam planovi u vezi s pitanjem organskoga rasta? Važno je istaknuti da je rast naše banke veći od prosjeka na bankarskom tržištu. Tako nam, primjerice, bilanca raste prosječno 15 posto na godinu. Svojedobno smo obavili istraživanje tržišta kako bismo utvrdili najpovoljniji područja za otvaranje poslovnica. To je rezultiralo otvaranjem poslovnice u Osijeku, a uskoro ćemo to učiniti i u Sisku i Puli. Pula nam je zanimljiva, jer na području Istre i Kvarnera imamo brojne klijente, umirovljenike, kojima se preko Podravske banke isplaćuju talijanske mirovine. Naša banka je ekskluzivni partner ICBPI-a iz Milana za isplatu talijanskih mirovina na području Hrvatske. Ukupno imamo 8.000 takvih klijenata, a 70 posto njih je s područja Istre i Kvarnera.

  • Kakva je vlasnička struktura banke? Gotovo 80 posto banke u rukama je većih dioničara, ali nijedan nema više od 10 posto udjela. Najvećim dijelom to su fizičke osobe iz Italije. Ostalih približno 20 posto ima veći broj manjih dioničara. Sveukupno ih je oko četiri tisuće.

  • Je li bilo interesa za preuzimanje većinskog paketa dionica? Koliko je meni poznato, nije.

  • U kojoj vam je mjeri otežano poslovanje u odnosu na velike banke? Velike banke uz prepoznatljivije ime imaju i veće mogućnosti ponude proizvoda prema povoljnim uvjetima. No ipak, mi imamo cjelokupnu ponudu kao i velike banke, a stekli smo povjerenje klijenata, što potvrđuje i rast njihova broja. Velike banke tretiraju klijente kao brojeve, a kod nas su oni osobe. Imamo ‘pitku’ organizaciju, odnosno nemamo masovnu klijentelu, pa se zato svakome možemo posvetiti i donositi odluke brže nego veće banke. Banka pruža usluge brokerskih poslova, skrbištva nad vrijednosnim papirima, internet bankarstva, ponudu raznih vrsta specijaliziranih kredita, posebnih kreditnih paketa, svih vrsta kreditnih i debitnih kartica itd., odnosno sve usluge koje danas nude velike banke. Prije dvije godine bili smo s Erste Steiermärkische bankom pokrovitelji izdanja municipalnih obveznica za Grad Koprivnicu. Na jesen planiramo pokrenuti i prvi otvoreni investicijski fond.

  • Tko su vam najveći klijenti? Banka je orijentirana na stanovništvo, obrtnike te na male i srednje tvrtke. U ponudi kredita prednjače građani, koji su potkraj prošle godine u ponudi kredita sudjelovali sa 74,3 posto. No, u većem postotku rastu krediti usmjereni prema poslovnim subjektima. Oni su na kraju prošle godine porasli 22,4 posto, a stanovništvo 10 posto u odnosu na godinu ranije. Naši veći klijenti su, primjerice, koprivničke tvrtke Podravka, Sloga, Bilokalnik itd.

  • Neke od njih su i primjer tvrtki koje imaju problema u poslovanju? Tvornicu obuće Sloga smo poduprli nadajući se i pomoći države i HBOR-a u njezinu poslovanju. Vlada bi se trebala izjasniti o izvoznoj industriji koja će biti prioritet i je li među njima tekstilna ili obučarska.

  • Koliko na vaše poslovanje utječu mjere Središnje banke? Ne u tolikoj mjeri kao kod velikih banaka, s obzirom na to da imamo najvećim dijelom domaće izvore financiranja. Ipak, na jesen ćemo napraviti nove kalkulacije, nakon kojih nije isključeno povećanje kamata. No, naravno, zbog konkurencije, ako se to i dogodi morat ćemo ponuditi nove kreditne pakete, povoljnije u odnosu na ostale uvjete.

  • Kako ocjenjujete politiku Središnje banke? Mislim da je guverner učinio što je mogao kako bi zaustavio rast vanjskoga duga. No u tome ne može Središnja banka sama djelovati. Jer udjel banaka u dugu je 38 posto.

  • Znači li to da i podržavate izbor guvernera u drugom mandatu? Mislim da su pobijedili struka i znanje, odnosno da je to nakvalitetnije rješenje.

  • Koliko je Požeška banka bila izložena u odnosu na Kamen Ingradu i očekuje li se povrat svih dodijeljenih, a nevraćenih kredita? Sa 60 milijuna kuna Požeška je banka bila izložena prema Kamen Ingradu, dok joj je aktiv istodobno bila 250 milijuna kuna. Postojala je prevelika izloženost, ali i slučaj povezane osobe, jer je Vlado Zec bio u Nadzornom odboru Požeške banke, a istodobno i njezin klijent. S obzirom na to da je Kamen Ingrad u međuvremenu ušao u stečaj, mi bismo se trebali isplatiti iz stečajne mase. Sva su nam potraživanja priznata, a imali smo i dobre instrumente osiguranja, pa se i nadamo povratu najvećeg djela potraživanja. Istodobno vodimo razgovore s potencijalnim preuzimateljima Kamen Ingrada, Strabagom i Nexe grupom, u vezi s isplatom potraživanja uz diskont ili reprogram.