Birokrati ne znaju kamo svrstati prve bolonjske prvostupnike

Kako tretirati ‘bolonjsku diplomu’ mogla bi u iduće tri godine postati noćnom morom domaćeg biznisa. Nije u ovom slučaju riječ o tretmanu budućih zapošlenika koji se obrazuju na studijima usklađenim s idejama Bolonjske deklaracije, već je riječ o birokratskom tretmanu dokumenta zvanog – diploma. Iako je na početku uvođenja bolonjskog procesa u hrvatsko visoko obrazovanje, lanjske akademske godine, bilo mnogo riječi o novim akademskim stupnjevima i njihovu mjestu u svijetu rada, hrvatski biznis nezumnjivo očekuje zbraka na koju se treba na vrijeme pripremiti.

Naime, jedna veća domaća kompanija već se susrela s problematikom bolonjske diplome, a s obzirom na to da su od nadležnih institucija dobili različita, prilično zbužujuća tumačenja, za razjašnjenje problema obratili su se redakciji Lidera.

Ovdje je riječ o diplomni Visoke poslovne škole Adam Baltazar Krčelić s pravom javnosti iz Zaprešića, koja je nešto prije od većine počela provoditi način rada zacrtan Bolonjskom deklaracijom.

Diplomom se potvrđuje završena stručna sprema prvostupnika na stručnom studiju menadžmenta u kulturi. Studij je trajao tri godine. Naoko djeluje jednostavno, ali problem se javlja zbog toga što se ‘prvostupnik’ ne može, u smislu razine obrazovanja, poistovjetiti s dosad uvriježenim kategorijama visoka stručna sprema (VSS) i viša stručna sprema (VŠS). Težnja da se novi akademski stupnjevi, odnosno prvostupnik, magistar i doktor kao različite obrazovanja nekako ‘zguraju’ u kućice starih naziva savršeno je razumljiva, ali upravo suprotno od navedene težnje, bolonjski proces predstavlja korjenitu izmjenu sustava visokoškolskog obrazovanja koja će dovesti i do promjene shvaćanja akademskih stupnjeva. U dilemi je li u slučaju opisane diplome privatne poslovne škole riječ o VSS-u ili VŠS-u, presuda je jasna – stečeni naslov nije ni prvo niti drugo. Diploma trogodišnjega stručnog studija visoke privatne poslovne škole predstavlja, prema novoj klasifikaciji akademskih razina – prvi stupanj visokog obrazovanja.

Budući da je riječ o stručnom studiju, objašnjava Slobodan Uzelac, državni tajnik za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, završetak takvog studija ne omogućuje napredovanje do doktorata znanosti, ali omogućuje nastavak studija u smjeru stjecanja stručnog magisterija. Bolonjski proces studijske programe koji su dio visokog obrazovanja dijeli na stručne i sveučilišne studije. U pravilu, prvi obrazovni stupanj, bilo je riječ o stručnom ili sveučilišnom studiju, traje tri godine, dok drugi stupanj traje naredne dvije godine i završava stjecanjem naslova magistra umjetnosti ili znanosti. Taj se pak stupanj ne može usporediti s dosadašnjim magisterijem znanosti, obrazovnim stupnjem koji se već ukida na hrvatskim visokim učilištima.

U primjeni bolonjskog procesa u Hrvatskoj pravilo o trajanju pojedinih stupnjeva ne shvaća se tako kruto, pa se na nekim fakultetima, kao što je to Ekonomski fakultet u Zagrebu, prvi stupanj studira četiri godine, a drugi godinu dana. Drugi, poput Fizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, uopće nemaju obrazovanje do prvog stupnja, već je studij osmišljen tako da traje pet godina i više neće završavati naslovom diplomiranog inženjera, nego stupnjem magistra. Matematika se, s druge strane, dijeli na prve tri godine, nakon kojih je moguće steći zvanje prvostupnika, te iduće dvije koje studenti dalje upisuju po želji. Raznolikost i poticanje na konkurentnost dio su bolonjske reforme, za koju poznatijeli šire europske slike kažu da joj implementacija u visokoškolski sustav traje desetak godina.

Vratimo li se na konkretan problem postojeće diplomne menadžerice u kulturi, u razgovoru s državnim tajnikom Slobodanom Uzelcem zaključili smo da je zasad, dok se sustav još uhoodava, u svakom slučaju pravednije diplomu trogodišnjeg stručnog studija Visoke poslovne škole tretirati kao VSS stupanj obrazovanja. Naime, smjestiti diplomu Visoke škole u kategoriju više stručne spreme, prema ‘umirućoj’ klasifikaciji, bilo bi potpuno pogrešno, jer VŠS kao obrazovni stupanj u budućnosti potpuno nestaje sa sveučilišta i visokih privatnih poslovnih škola. Uzelac je za jesen najavio i nove promjene u zakonima, koje će omogućiti lakše snalaženje s bolonjskim diplomama. Pojedine je riječ o izmjenama Zakona o akademskim stupnjevima i razinama. Problem će svakako predstavljati razumijevanje kompetencija koje se stječu određenim stupnjem obrazovanja, a koje se u bolonjskom procesu dopisuju u posebnom dodatku diplom.