Piše: Marija Čekada

Rasprava Belišća i Pana industrije papira u vezi s gradnjom tvornice celuloze u Sisku vrijedne 450 milijuna eura, čiju je gradnju Uprava Pana najavila za proljeće 2007. godine, a koja bi trebala zapošljavati 2.000 radnika i opskrbljivati cijelo hrvatsko tržište te ostatak proizvoda plasirati u Europu, ponovno je aktualizirala slučaj Bilokalnika. Naime, sudjelujući prema tvrdnjama Marinka Mikulića, direktora Pana, pravi razlog Belišćeva kritike buduće tvornice najnovija je sudsko presuda Visokoga trgovačkog suda (VTS) u korist Pana.

Podsetimo, te se dvije tvrtke već dvije godine spore u vezi s kupoprodajnim ugovorima Bilokalnika kojima je Belišće steklo većinski paket dionica, a ovaj put je VTS navodno prihvatio žalbu Pana industrije papira na pravostupansku presudu u korist Belišća. To znači da će Trgovački sud u Bjelovaru morati utvrditi je li direktor Bilokalnika prodavao trezorske dionice izvan burze samoinicijativno kupcu kojeg je sam odabrao i za cijenu koju je sam odredio. Ako bi se to utvrdilo, kao privremena mjera zaštitite interesa Bilokalnika Belišću bi se moglo zabraniti upravljanje dionicama, tvrdi predsjednik Uprave Pana Marinko Mikulić, koji je odluku VTS-a vidio kad je prije desetak dana u Trgovačkom sudu u Bjelovaru tražio uvid u spis. Sud u Bjelovaru taj bi predmet trebao rješavati u rujnu ili listopadu. Iz Belišća, pak, odgovaraju da njihove javne kritike gradnje tvornice celuloze nemaju nikakve veze s najnovijom sudskom presudom, već isključivo s realnom opravdanostišću domaćih proizvodnje celuloze.

• U Belišću, što se tiče sudskog postupka, svakako imamo razloga za zadovoljstvo. Naime, pravostupansko rješenje bilo je u našu korist, a svatko ima pravo na žalbu, što je ovog puta Panu industriji papira uvaženo. Sudski postupak se nastavlja, ali to se nikako neće odraziti na poslovanje Bilokalnika. Sve bitne odluke donesene su na redovnoj godišnjoj skupštini, a vlasništvo je definirano i upisano u Hrvatskoj depozitarnoj agenciji – izjavio je Branko Vrbošić iz Belišća.

• Što se tiče proizvodnje celuloze u Hrvatskoj, u Belišću ističu da je ekonomski i tržišno nerealna, jer ne postoji višak celuloznog drveta niti je povećana potražnja za celulozom, dok su prema njihovoj procjeni šanse za plasman na europsko tržište još i manje. Pritom se pozivaju na državnu Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira iz 2004. godine te na stručnjake iz drvnoprerađivačke industrije.

Suprotno tome, Mikulić tvrdi da projekt gradnje u Hrvatskoj postoji od 1970. godine te naglašava da se u Hrvatsku na godinu uvozi 460 tisuća tona celuloze i papira, a da se pri tom ne proizvodi ni kilogram bijelog papira.

• Potpuno je svejedno tko će graditi tvornicu, ali tvornice celuloze jednostavno se moraju graditi – istaknuo je Mikulić te dodao da je celuloza neupitno kvalitetan izvoznji projekt.

Prema njegovim riječima, gradnjom tvornice smanjila bi se potreba uvoza, a povećao izvoz u okolne zemlje koje su i same uvoznice celuloze. No, iz Belišća poručuju da se celuloza za još proizvodi u Sloveniji, a proizvodnja uskoro počinje i u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Naime, tvornica u Krškom je pred zatvaranjem, dok se tvornica celuloze u Šremskoj Mitrovici, koja trenutačno ne radi, upravo prodaje, a tvornicu u Maglaju prošle je godine kupila Hyatt grupa iz Turske te je počela opremati za proizvodnju celuloze, što je i bio njen izvorni program. U Belišću su skeptični i prema najavama zaposlenih 2.000 radnika u budućoj tvornici, jer smatraju da je u modernoj tvornici celuloze kapaciteta 500.000 tona potrebno oko 150 radnika te još dvostruko više u njenim pratećim djelatnostima. Poručuju da je i problematično to što Pan industrija papira nudi partnerstvo državi.

• Takva ponuda nema nikakve veze s mode lima javno-privatnog partnerstva nego se samo traži pokriće i prebacivanje rizika i odgovornosti na državu, koja se ne bi smjela miješati u takve projekte – ističu u Belišću.

Iz Pana industrije papira na čelu s Mikulićem odgovaraju da se od države u budućem projektu traži jedino da osigura zemljište i pristup. Na upozorenja iz Belišća o neobziljnosti projekta, Mikulić odgovara protupitanjem – hoće li doista strane banke kreditirati projekt koji je nerealan?