Porez na prodaju apartmana

Fizička osoba ne obavlja nikakvu registriranu djelatnost. Obiteljskim novcem sagradila je zgradu na moru u kojoj je šest apartmana. Ako sve ili dio apartmana proda zainteresiranim kupcima, koje poreze treba platiti?

Iako je riječ o prodaji novosagrađene nekretnine, promet nekretnine koju prodaje građanin oporezuje se porezom na promet nekretnina, a ne porezom na dodanu vrijednost. Pri gradnji nekretnine građanin kao ulačač nije mogao koristiti pravo na pretporez, već snosi porez na dodanu vrijednost koji su mu zaračunali dobavljači građevnog materijala i izvođači kao dio cijene gradnje. Promet takve nekretnine oporezuje se porezom na promet nekretnina po stopi od pet posto. Porezni obveznik je kupac nekretnine. Kupac je dužan u roku od 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora prijaviti obvezu za porez nadležnoj ispostavi Porezne uprave, koja se određuje prema sjedištu nekretnine, a ne prema prebivalištu prodavatelja ili kupca. Porezna uprava ne mora kao osnovicu za određivanje porezne obveze prihvatiti cijenu iz ugovora o prodaji, nego može procijeniti tržišnu cijenu nekretnine. Kupac je dužan podmiriti poreznu obvezu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.

Dakle, prodavatelj apartmana ne plaća porez na promet nekretnina, jer je to obveza kupca. No, on je prema čl. 18. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dohodak obvezan platiti porez na dohodak od samostalne djelatnosti ako u pet godina proda, zamijeni ili na drugi način otudi više od tri nekretnine iste vrste. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, a mjerodavan je datum kupoprodajnog ugovora ili drugog akta o otuđenju nekretnine. Ako se prodaje zgrada s više stanova, svaki se stan smatra jednom nekretninom.

Obveza za porez na dohodak nastaje u trenutku prodaje četvrte nekretnine iste vrste koja je otuđena u roku od pet godina, ali se porezna obveza određuje i za prethodno prodane ili otuđene tri nekretnine te za svaku sljedeću prodaju. Porezna osnovica utvrđuje se kao razlika između prihoda od prodaje nekretnina i izdataka napravljenih pri gradnji nekretnina, a koji se moraju dokumentirati vjerojatnim ispravama (računi, ugovori). Porez na dohodak određuje se jednako kao i za dohodak od obavljanja obrtničke djelatnosti, što znači da se primjenjuje porezna stopa u visini od 15, 25, 35 i čak 45 posto, ovisno o veličini porezne osnovice.

Radnik je dvije i pol godine radio kod poslodavca na određeno vrijeme. Ugovor je bio sklopljen na tri godine, ali je poslodavac šest mjeseci prije isteka ugovora otkazao ugovor. Ima li radnik pravo na otpremninu?

Prema čl. 118. Zakona o radu, ako poslodavac otkaze ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, a razlog otkaza nije skriveno ponašanje radnika, poslodavac je dužan radniku isplatiti otpremninu. Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati zbog razloga koji nisu skriveno ponašanje radnika jedino ako je mogućnost otkazivanja predviđena u ugovoru. Dakle, pravilo je da se ugovor o radu na određeno vrijeme ne otkazuje, ali se u ugovoru može predvidjeti mogućnost njegova otkazivanja. Poslodavac se takvom klauzulom mogao osigurati za situaciju u kojoj trogodišnji poslovni pothvat, zbog kojega je radni odnos i sklopljen na određeno vrijeme, zbog nekih okolnosti traje kraće.

Iako je riječ o ugovoru o radu na određeno vrijeme, pravo na otpremninu uvjetovano je trajanjem neprekidnoga radnog odnosa kod istog poslodavca od najmanje dvije godine. Vrsta otpremnine određena je u svoti jedne trećine bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca koji prethode prestanku radnog odnosa za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji otkazuje radni odnos. Dakle, za navršene dvije godine neprekidnoga radnog odnosa radnik ima pravo na otpremninu u visini od dvije trećine bruto plaće. Prema čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak otpremnina za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu nije oporeziv primitak do iznosa 6.400 kn za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Primjerice, za dvije navršene godine rada poslodavac može radniku isplatiti neoporezivu otpremninu u iznosu od 12.800 kn. Isplaćuje li veći iznos, razlika je oporeziva porezom na dohodak i podliježe plaćanju doprinosu za obvezna osiguranja jednako kao i plaća.

Moj sin je student i ima mirovinu po pokojnom ocu. Mirovina nije velika i sin želi raditi preko studentskog servisa, ali samo tijekom ljeta. Mogu li ja za njega i dalje koristiti poreznu olakšicu pri obračunu plaće?

Roditelj može koristiti poreznu olakšicu za dijete koje uzdržava, iako je dijete korisnik obiteljske mirovine. Iznos mirovine ne utječe na tu mogućnost, pa roditelj može ostvariti čimbenik povećanja svojega osobnog dobitka za odgovarajući iznos, već ovisno o tome je li riječ o prvom, drugom ili sljedećem djetetu. Obiteljska mirovina koju dijete prima dok je na redovitom školovanju nije zapreka drugom roditelju da koristi olakšicu.

No, ako student preko ovlaštenog posrednika ostvaruje godišnju zaradu veću od 9.600 kuna, tada roditelj ne može za njega koristiti pravo na povećanje svojega osobnog dobitka. Ako je roditelj u dijelu godine koristio čimbenik osobnog dobitka za dijete koje je tijekom godine ostvarilo primitak od zarade za rad preko ovlaštenog posrednika veći od 9.600 kn, roditelj je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ispravnog utvrđivanja godišnje obveze za porez na dohodak.