Home / Tvrtke i tržišta / Makropokazatelji

Makropokazatelji

Tijekom lipnja 2006. drugi je put tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja zabilježeno smanjenje ukupne industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. Tako je prema posljednjim podacima u odnosu na lipanj 2005. godine ukupna industrijska proizvodnja zabilježila smanjenje od 1,1%. Na pad razine proizvodnje značajno je utjecala i nešto viša prošlogodišnja baza, odnosno snažan prošlogodišnji rast proizvodnje u lipnju (12,3%) te veći broj radnih dana. Prema glavnim industrijskim grupacijama smanjenje proizvodnje zabilježeno je kod proizvodnje netrajnih proizvoda, intermedijarnih proizvoda te energije. Pozitivan se trend kod proizvodnje kapitalne opreme nastavlja, a promatrači segment proizvodnje i dalje bileži dvoznamenkaste godišnje stope rasta proizvodnje (12%). Proizvodnja trajnih dobara za široku potrošnju također je zabilježila snažan rast od 7,2% na godišnjoj razini. Tijekom prvog polugodišta ove godine ukupna industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 2,9% u usporedbi s prvim šest mjeseci 2005. Navedeni trendovi u industriji tijekom prvih šest mjeseci ove godine potvrđuju naša očekivanja prema kojima će intenzitet rasta industrijske proizvodnje za cijelu 2006. biti nešto niži od prošlogodišnjeg, kad je iznosio 5,1%.

Tijekom ovogodišnjeg lipnja, prvi je put nakon srpnja 2005. godine zabilježen pad razine cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na mjesečnoj razini. Tako su, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene zabilježile prosječan pad od 0,1% u odnosu na svibanj 2006. Međutim tijekom promatranog mjeseca zabilježen je nastavak trenda nešto snažnijeg rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Tako je u lipnju 2006. godišnja inflacija ponovno iznosila 4%, odnosno isto kao i tijekom mjeseca prije. U razdoblju od siječnja do lipnja 2006. prosječna stopa godišnje inflacije iznosila je 3,7%, što je određeno ubrzavanjem rasta potrošačkih cijena u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kad je zabilježen rast od 3,1%.

Izražena potražnja za eurima ublažila aprecijacijske pritiske na kunu. Tijekom cijeloga prethodnog tjedna ponuda i potražnja bile su uglavnom uravnotežene te se tečaj EUR/HRK kretao u rasponu od 7,24 do 7,25 kuna za euro. Ponuda stranih valuta na domaćem tržištu bila je izražena, što je i uobičajeno za ovaj dio godine zbog snažnog priljeva deviza od turizma. Zanimljivo je naglasiti da je središnji tečaj HNB-a tijekom cijeloga prošlog tjedna bio niži od tržišnoga, što je vrlo vjerojatno posljedica jeftinijeg otkupa deviza u turističkim središtima. S druge strane, aprecijacijske pritisci na domaću valu tu uspješno je ublažavala izražena potražnja za eurima, posebice institucionalnih investitora te korporativnog sektora. Prošli tjedan završio je trgovanjem na razinama nešto nižim od 7,25 kuna za euro.

Na međunarodnom tržištu prvu polovinu prošlog tjedna obilježili su snažni aprecijacijski pritisci na američku valutu, što je uglavnom posljedica eskalacije na Bliskom istoku. Zbog rasta zabrinutosti investitora zbog novonastale situacije povećala se potražnja za dolarima uzrokujući pad tečaja EUR/USD na razine ispod 1,25 dolara za euro sredinom tjedna. Međutim, nakon istupa čelnika FED-a, koji je naglasio da ta institucija očekuje usporavanje gospodarskog rasta i ublažavanje inflacionih pritiska u SAD-u, odnosno skorašnji kraj serije povećanja FED-ove kamatne stope u sljedećem razdoblju, nastupilo je snažno slabljenje dolara. Tjedan je tako završio trgovanjem na razinama iznad 1,269 dolara za euro.