Home / Financije / Investicijski fondovi

Investicijski fondovi

Prošli je tjedan na domaćim burzama prošao u uobičajenu trgovinskom ritmu. Drugi tjedan zaredom najlikvidnija je dionica Adris grupe, čija je cijena nastavila rast (+1,37%), pa je tjedan završila na razini od 3.700 kuna. Pliva je uglavnom opet bila izvan užeg žarišta zanimanja ulagača, iako je sve očitije da će se za najveću regionalnu farmaceutsku kompaniju uskoro povesti i novi cjenovni rat. Actavis je potkraj prošloga tjedna najavio novo zaduženje u iznosu od 200 milijuna eura (253 milijuna dolara) koje bi se prikupilo emisijom novih dionica. Iako tvrtka nije komentirala niti precizirala za što će iskoristiti prikupljena sredstva, pretpostavlja se da će njihova namjena biti vezana uz očekivano preuzimanje Plive.

Relativno visok tjedni promet zabilježen je i dionicama Atlanticke plovidbe, kojima se cijena nije znatno mijenjala, te dionicama Tesle, koje su ipak zabilježile znatnu korekciju, pa su tjedan završile na razini od samo 2.000 kuna.

Osim tim dionicama, mnogo se trgovalo i onima virovitičke šećerane Viro. Tako je prošlo-tjedni promet Virom bio veći od pet milijuna kuna, uz znatnu cjenovnu volatilnost dionice. Naime, tijekom proteklog se tjedna cijena dionice Vira kretala u rasponu od 563 do 608 kuna, da bi tjedan na kraju ipak završila na 2,5% nižoj razini (585 kuna) negoli tjedan dana ranije. Pretpostavlja se da su na njezin pad utjecale nedavne spekulacije da će Viro dioničarima isplatiti dividendu u iznosu od 50 kuna. No, budući da su se u Viru odlučili za mnogo manju isplatu (10 kuna), cijena dionice se znatno korigirala.

Na Varaždinskoj burzi prošli je tjedan ostvaren promet veći od 61 milijuna kuna. Najviše se trgovalo dionicama AD Plastike, kojima je cijena porasla 1,45%, na razinu od 140 kuna. Snažan rast cijene zabilježile su i dionice agroindustrijskoga sektora, poput Belja, Đakovštine i PIK-a Vinkovci, kojima je cijena na tjednoj razini porasla između 11,71 i 22,85%. No, s obzirom na to da navedena društva ostvaruju prilično slabe poslovne rezultate, čini se da se prošlo-tjedni rast temelji prije svega na očekivanjima.

Nekoliko dana bez trgovanja

Prošli je tjedan jedan od većih gubitnika bila dionica Splitske plovidbe, koja je izgubila na vrijednosti 27,45%, završivši tjedan na razini od samo 47,16 kuna. Na njezin je pad utjecala objava na Varaždinskoj burzi prema kojoj je to društvo smanjilo temeljni kapital na 1,877 milijuna kuna, odnosno ispod propisanoga praga koji društvo uvrštena u JDD kotaciju burze moraju zadovoljiti. Temeljni kapital smanjen je zbog gubitaka iz prethodnih godina, i to na izvanrednoj skupštini društva, održanoj još 28. studenoga prošle godine. No, dok Varaždinskoj burzi nije stiglo obrazloženje, trgovina dioničom Splitske plovidbe bila je obustavljena nekoliko dana.

Prema nekonsolidiranim šestomjesečnim rezultatima poslovanja Jadranski je naftovod ostvario dobre poslovne rezultate. Poslovni su prihodi u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećani 1,71% na iznos od 138,74 milijuna kuna, dok je prodašća društva ipak neznatno smanjena (-0,96%), a u šest je ovogodišnjih mjeseci iznosila 133,36 milijuna kuna. U isto vrijeme, ukupni su Janafovi prihodi povećani 6,27%, na iznos od 150,07 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi rasli malo sporije (+3,11%), a iznosili su 132,17 milijuna kuna. Šestomjesečna je Janafova dobit povećana 37,22%, na 17,89 milijuna kuna (24,09 kuna po dionici). Ostvarena dobit u tekućem razdoblju bila je i 81,2% veća od planirane.

Valja naglasiti da je Janaf u usporedbi s krajem prošle godine znatno smanjio i iznos obveza po kreditima. Naime, u navedenom su razdoblju dugoročne obveze smanjene 6,4%, na 217,39 milijuna kuna, dok su kratkoročne prepolovljene na iznos od 25,31 milijuna kuna. Istodobno je na 105,49 milijuna kuna povećan iznos kratkotrajne financijske imovine, kao i iznos novca na računu i blagajni, i to na 175,38 milijuna kuna. S obzirom na to da je ukupna kratkotrajna Janafova imovina potkraj lipnja ove godine iznosila 305,88 milijuna kuna, a kratkoročne obveze samo 51,27 milijuna kuna, koeficijent likvidnosti L1 povećan je na vrlo povoljnih 5,96.

Objava dobrih šestomjesečnih rezultata nije, međutim, našla na veći odziv ulagača, iako je posljednjih dana cijena Janafove dionice porasla na razinu višu od 2.800 kuna. Pretpostavlja se da su ulagači još uvijek suzdržani prema toj dionici zbog odustajanja Hrvatske od projekta Družba Adria. No, s druge strane, Janaf i dalje radi na prijektu PEOP, koji je zapravo projekt opskrbe europskoga tržišta naftom iz kaspijske regije, odnosno od crnomorskih luka do Constance, rumunjske luke na Crnom moru, kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju pa do naftovoda TransAlpineLinea (TAL) pokraj Trsta te dalje do sjevernolitijanskih i drugih europskih rafinerija. Ugovor o gradnji paneuropskog naftovoda (PEOP), čiji je kapacitet približno 60 do 90 milijuna tona nafte na godinu, uskoro bi trebao biti potpisan. PEOP-ovim koridorom istodobno bi se mogao uspostaviti i plinovod za transport plina iz područja Kazahstana, i to od oko 20 milijardi prostornih metara na godinu. U studiji izrađenoj za potrebe Rumunjske procjenjuje se da će gospodarska korist za Hrvatsku tijekom rada tog sustava iznositi otprilike 1,9 milijardi američkih dolara, uz izravnu ekonomsku korist od 1,3 do 2,7 milijardi USD samo od cjevovoda. Janafu bi se, prema nekim procjenama, pokretanjem toga projekta prihodi trebali povećati sa sadašnjih 40 na približno 100 milijuna dolara na godinu, a čista zarada mogla bi iznositi i do 10 milijuna dolara.

Prošli je tjedan bio u znaku dioničkih fondova, koji su zahvaljujući stalnom rastu cijena dionica zabilježili najveći porast vrijednosti udjela na tjednoj razini. Najuspješniji među njima bio je ZB aktiv, novi dionički fond Zagrebačke banke, koji je ostvario porast vrijednosti udjela na tjednoj razini od 3,63%. Budući da je riječ o novom fondu koji pod upravljanjem još ima relativno malu imovinu u odnosu na ostale fondove ZB Investa, navedeni rast vrijednosti udjela ne iznenađuje, a tek će se vidjeti koliko će biti održiv na dulji rok. Porast vrijednosti udjela od 2,15% zabilježio je i najuspješniji domaći dionički fond Aureus Equity.

Inače, u Aureus Investu su prije desetak dana pokrenuli dva nova fonda, Aureus Balanced te Aureus Private, fond namijenjen privatnim kvalificiranim ulagateljima. Solidne prinose od 1,44 te 0,96% na tjednoj su razini ostvarila i dva fonda Ilirika – Ilirika JIE dionički te Ilirika JIE Balanced. Prinos od 0,58% ostvario je i dionički fond Raiffeisen Central Europe.

Kako prošli tjedan nije bilo previše fondova u crvenoj zoni, svi ostvareni minusi bili su manji od pola posto. Pritom je najveći tjedni gubitak bio mješoviti fond ICF Balanced, koji je izgubio na vrijednosti 0,48%.