Home / Financije / Regionalna tržišta kapitala

Regionalna tržišta kapitala

Iako intenzivno kupuju i domaći ulagači, povećani promet i skok cijena na crnogorskim burzama objašnjava se prije svega dolaskom stranih, među kojima većina potječe iz Hrvatske – mnogi od njih prodali su Plivine dionice i sada dominiraju na objema crnogorskim burzama.

Vruće ozračje na Ljubljanskoj burzi početkom mjeseca ovih se dana prilično ohladilo, a trgovina je, kako se bližio kraj mjeseca, bivala sve uspavanija. Očekivanja skupština i objave polugodišnjih rezultata ispunjavaju ulagače umjerenim optimizmom, a glavni burzovni indeksi mirovali su. Valja napomenuti da su početkom tjedna dionice Krke, koje imaju jak utjecaj na indeks, i Intereurope ostale bez prava na dividende, što je rezultiralo padom cijene tih vrijednosnih papira. Blago su razočaranje ulagači očito doživjeli i zbog šesto-mjesečnih rezultata, koji ipak nisu bili na razini očekivanja. Povrh svega, nije bilo uzleta dionica Petrola, koje su se nakon duljeg vremena ponovno spustile ispod 100.000 tolaru. Uzrok tomu može da je u neispunjenim očekivanjima ulagača u vezi s konkretnijim pozitima ruskoga Lukoila ili čak i Gazproma u vezi sa strateškim partnerstvom sa slovenskom naftnom kompanijom. Ispostavilo se da su dionice početkom srpnja pretežno rasle zbog spekulacija o novoj Petrolovoj vlasničkoj strukturi. U pomoć su priskočile manje likvidne dionice burzovne kotacije i slobodnog tržišta. Veće zanimanje vladalo je tako za dionicama Luke Koper, koje su u posljednjem tjednu dobile 2,5 posto i prestigle šta ovaj put treba spomenuti dionice Lesnine, za koje se povećalo zanimanje nakon što je Uprava Društva na ponudu Slovenijalesa odgovorila protuponudom za kupnju nešto više od četvrtine Društva. Trgovanje tim dionicama bilo je skromno, ali se zanimanje za njih skokovito povećavalo, pa je dosegnut vrh pri 315.000 tolaru. Iako Društvo vrlo dobro posluje i ima unosne dionice, niska je likvidnost u proteklom razdoblju odbila ulagatelje od kupnje.

Na Beogradskoj je burzi srpanj prošao u znaku dionica vršačkog koncerna Hemofarm. Trgovina je već početkom mjeseca bila vrlo živa, a intenzivirala se nakon što je 14. srpnja njemačka farmaceutska kompanija Stada Arzmittel objavila ponudu za preuzimanje te kompanije vrijednu 485 milijuna eura. Veliki interes ulagača najbolje dokazuje činjenica da je cijena dionice u mjesec dana porasla čak 33 posto. Za mnoge je veliko iznenađenje rast cijene dionica Dijamanta, čija je dionica u srpnju porasla 15 posto. Narasli su i volumeni trgovanja, kao i potražnja, koja je svakodnevno po nekoliko tisuća komada. To potvrđuje da je riječ o uistinu dobroj dionici koju se dugo bez razloga zapostavljalo i podcjepljivalo. Možda je razlog slabog zanimanja za nju nemaran odnos menadžmenta kompanije prema ulagačima, koji, primjerice, još uvijek ne smatra potrebnim promijeniti prospekt od kolovoza 2005. godine koji sadrži financijsku izvješću za 2004. godinu. Kad se u odnos stavi sadašnja tržišna cijena i obračunsko po bilancama za 2004. godinu, PB iznosi 1,12. Na nedavno održanoj Skupštini dioničara usvojena su, među ostalim, i financijska izvješća za 2005. godinu po kojima je Dijamant ostvario dobit od 626,065,015,00 dinara (približno 7,3 milijuna eura), od čega se iznos od 49,047,300,00 dinara isplaćuje kao dividenda dioničarima na dan 30. lipnja 2006. godine.

Agencija za osiguranje depozita priopćila je da je talijanska banka Sanpaolo IMI prorazigrani ponuđa na tenderu za prodaju 87,39 posto dionica Panonske banke iz Novoga Sada i da će s njom početi pregovore o prodaji. Ta je agencija do 10. lipnja primila 13 izjava o zainteresiranosti za kupnju kontrolnog udjela u dioničkom društvu DDOR-u Novi Sad. Izjave su dostavili Allianz i VHV Grupe iz Njemačke, Aksa i Grupa iz Francuske, La Bâloise iz Švicarske, Česká Pojišťovna iz Češke, Etniki iz Grčke, Eureko iz Nizozemske, Generali i Zaklada SAI iz Italije, KBC iz Belgije, Triglav iz Slovenije te Wiener Stadische iz Austrije.

Da je povećana prisutnost stranih ulagača na crnogorskom tržištu kapitala, najbolje pokazuje podatak da je za 11 radnih dana srpnja ostvareno oko 15 milijuna eura prometa. Skok s početka srpnja krajem prošloga tjedna nastavili su Eurofond i Trend, koji su narasli do rekordnih 750 eura po dionici, a MIG je dostigao maksimalnu vrijednost skočivši na 680, kao i Moneta na 550. Atlas se prodavao po 600 eura, a HLT uobičajeno po približno 415 eura. Na kupnju važnog privatizacijskih fondova jučer je potrošeno čak 750.000 eura.

Kombinat aluminijska rastao je do 7,15 eura, a Boksiti 5,5, što samo potvrđuje prognoze stručnjaka da je energetsko-rudarski sektor u Crnoj Gori u ovom trenutku najattraaktivniji za ulaganja. Konstantno najlikvidnije dionice i jučer su bile glavna meta kupaca na burzi. Tako je na KAP potrošeno 212.000 eura, Boksite 163.000, Elektroprivredu 120.000, Plantaže 100.000, Luka Bar 94.000, Rudnik uglja 83.000, koliko i na Željeznici, Telekom 76.000 te 65.000 eura na Institut ‘Simo Milošević’.

Cijenom su skočili Telekom na 4,7 eura, HTP Primorje na 4,98, Hipotekarna banka na 450, Mimoza na dva, Bjelasica Rada na 12,8, Jugopetrol na 12,9, Marina na oko pet, Onogoš na euro, Primorka na 5,94, Barska plovidba na 3,7, Prekoceanska na 2,07, Jadransko brodogradilište do deset eura, Rudnik uglja na 4,8, Luka Bar na 1,4 te Plantaže na 1,55 eura.

Beogradska burza živnula je kad je Stada Arzmittel objavio preuzimanje Hemofarma. Brokeri tvrde da je uzrok povećanom prometu i skok cijena, prije svega zbog dolaska stranih ulagača, ali tome treba dodati i pojačanu trgovinu domaćih kupaca. Najveći dio stranih ulagača potječe iz Hrvatske, jer je velik broj onih koji su prodali Plivine dionice i sada dominiraju na obje crnogorske burze.

Sarajevska burza oporavila se u srpnju nakon katastrofalne izvedbe tijekom svibnja i lipnja. Oba su indeksa podigla vrijednosti. Tako je BIFX porastao 17, a SASX-10 11 posto. Veći je optimizam, kao što je to i donedavno bio slučaj, najbolje iskoristila najlikvidnija dionica – Fabrika duhana Sarajevo. Dionice najveće bosanskohercegovačkoga duhanskog prerađivača porasle su 22 posto i vratile se na razinu od približno 300 KM po dionici. Daljnje napredovanje cijene te dionice ponajviše ovisi o rješavanju nesporazuma na relaciji mali dioničari – država i uza to vezanoga mogućeg početka privatizacije krajem godine. Nisu rijetki oni analitičari koji cijenu te dionice u tom slučaju smještaju na razinu od 370 do 400 KM. Znan su rast zabilježile i dionice Energopetrola nakon što je Vlada Federacije BiH napokon odlučila potpisati ugovor o strateškom partnerstvu s konzorcijem Ina-MOL. Hrvatsko-mađarska kombinacija trebala bi tako uskoro postati vlasnikom 67 posto kapitala bosanske naftne kompanije.