Razlike na nacionalnoj osnovi

U početku rada Air Liquide Deutschlanda Francuzi su smatrali da dolazak Nijemaca na sastanke s gotovim planom ne ostavlja prostora njihovim idejama, dok su Nijemci Francuze smatrali nepripremljenima.

Kad je Air Liquide, francuska tvrtka za plin, kupila dvije trećine svojega njemačkog rivala Messer Griesheim, novostvorena kompanija odmah se pokazala plodnim tlom za kulturološke nesporazume. Konflikti stilovi rada, nacionalni stereotipi i nesigurnost kad je riječ o budućnosti ugrožavali su taj novi poslovni entitet, Air Liquide Deutschland, koji je osnovao njemački odjel Aira i Messer Griesheim. Uprava je brzom reakcijom odlučila istjerati probleme na čistac i riješiti ih bez zadrške. Uz pomoć specijalizirane konzultantske tvrtke obavili su intervjuve s radnicima i identificirali 12 ’emocionalnih virusa’ koji mogu ugroziti spajanje. Njihova identifikacija to je važnija u vremenu kad je Europa zahvaćena novom groznicom prekograničnih spajanja.

Među otkrivenim ‘virusima’ bilo je i jako uvjerenje u vlastitu superiornost na obje strane, strah od gubitka zaposlenja u Messeru i nezadovoljstvo u Airu zbog mogućnosti da dotadašnji fleksibilan menadžerski stil umrtvi njemačku racionalnost. Francuzi su smatrali da dolazak Nijemaca na sastanke s gotovim planom ne ostavlja prostora njihovim idejama, dok su Nijemci Francuze smatrali nepripremljenima. Uprava je imenovala 35 zaposlenika s obje strane da podignu svijest o ‘virusima’, uoči izbijanja nemira i spriječi njihovo širenje. Tako je ‘mentalno spajanje’ teklo usporedno s integracijom poslovnih procesa poput financija, administracije, IT-a, logistike itd.

Istraživanja dosadašnjih prekograničnih spajanja pokazuju da će otprilike polovina kompanija imati loše rezultate, često zbog kulturoloških razlika. Nacionalnost može igrati veliku ulogu na početku, što se dramatično pokazalo u Mittalovu pokušaju spajanja s Arcelorom i Enelovu interesu za francusko-belgijski Suez. Ipak, studije se razlikuju o ocjeni utjecaja nacionalnosti. Neke su studije, naime, pokazale da što su veće razlike na nacionalnoj osnovi, to će i rezultati biti lošiji. Druge su, pak, pokazale suprotno.

Da je riječ o vrlo kontroverznom području tvrdi i Richard Schoenberg, viši predavač strateškog menadžmenta. Često se pozitivni i negativni aspekti međusobno neutraliziraju, kaže on. Svojim istraživanjima Schoenberg je ispitao razlike u menadžerskim stilovima u 129 akvizicijama u Europi 90-ih godina. Jedini relevantan čimbenik bio je stav kompanije prema riziku: što je veća razlika u pristupu riziku između ponuđača i mete akvizicije, manja je vjerojatnost da će akvizicija postići zacrtane ciljeve. Razlike u stavu prema riziku vjerojatno su i pokazatelj širih razlika koje će isto tako kočiti uspješnost spajanja. Nacionalne razlike isprepletene su s razlikama u korporativnoj kulturi, tvrdi Ulf Tworeck, stručnjak za prekogranična spajanja u Mercer Delti, konzultantskoj tvrtki za organizacijska pitanja.

Najviše je problema u spajanjima tvrtki iz sjeverne i južne Europe, kaže Tworeck, savjetnik španjolske Endese, koju Eon, njemačka energetska tvrtka, želi kupiti. Način na koji Endesa radi zapravo je posve suprotan Eonovu pristupu, tvrdi on. Eon je, primjerice, mnogo pedantniji u pripremanju i bilježenju sastanaka i odluka. Tworeck smatra da bi kompanije koje se spremaju na akvizicije u novoj zemlji trebale početi od malenih meta prije negoli krenu na veće i upotrebljavati iste timove za spajanja ako su uspješni. Jezik može biti korisno oruđe za promoviranje promjene u novostvorenom…

Kako bi izgledao vaš ured bez Microsoft Officea? To su si pitanje postavili mnogi komentatori novoga trenda u web aplikacijama. Riječ je o programima koji se pokreću izravno s interneta, koje prethodno ne treba instalirati na računalo, a omogućavaju lakši i brži, najčešće i besplatni, uporabu osnovnih funkcija uobičajenoga uredskog softvera. Drugim riječima, ako niste pretjerano zahtjevni i služite se samo osnovnim funkcijama programa iz paketa Office, već dio toga možete potpuno besplatno on-line obavljati.

Mnogu pozornost za web aplikacije svrnuo je nedavni ulazak Googlea na područje klasičnoga uredskog softvera. Pretraživački div lansirao je Google Spreadsheets – on-line softver za proračunske tablice, kompatibilan s Excelovim formatom datoteka. Google je prije toga kupio tvrtku Writely, koja proizvodi najpopularniji on-line supstitut za Microsoftov Word. U oba slučaja uporaba je potpuno besplatna. Osim Googlea, i Yahoo, ali i niz drugih manje poznatih internetskih kompanija, nude sličan uredski softver.

Osnovna ideja uporabe takvih aplikacija nije komplicirana. Umjesto da imamo neki softver, poput Worda ili Excela, instaliran na vlastitom računalu, preko weba se spojimo na stranicu na kojoj se nalazi on-line aplikacija (u posljednje se vrijeme za njih rabe nazivi poput Web 2.0 aplikacije, hosted aplikacije i sl., ASP – Application Service Providing…), i to rabeći običan web preglednik. Nakon što upišemo korisničko ime i zaporku, pristupamo programu koji se pokreće na poslužitelju, ali njime u cijelosti upravljamo na svojem zaslonu.

Datoteku koju izradimo (dokument, proračunsku tablicu, prezentaciju i sl.) možemo pohraniti na internetu, skiniti na svoje računalo, proslijediti dalje e-mailom ili što god drugo želimo. Osim kreiranja novoga dokumenta, možemo otvoriti i datoteku koja je bila na našem računalu, koja se automatski šalje na server i zatim otvara u korisničkom sučelju web aplikacije. Većina današnjih aplikacija toga tipa podržava standardne formate datoteka iz Officea – .doc, .xls itd.

To znači da web aplikacije mogu baratati dokumentima stvorenima u klasičnom Officeu, i obratno. Možda je najzanimljivija dodatna korist web aplikacija mogućnost lakoga zajedničkog rada na istom dokumentu – dakako, putem weba. Sličnu mogućnost podržavaju nove verzije Microsoft Officea, no kod web aplikacija takvo što uistinu je prirodno i lako izvedivo.

Nadalje, ako radite putem weba, ne morate se brinuti o tomu gdje ste pohranili koju datoteku. Sve vam je lako dostupno na bilo kojem računalu sposobnom za spajanje na internet. Doduše, za jednostavnu uporabu potrebna je vrlo brza internetska veza.

To je i jedan od osnovnih nedostataka, a prema većini analitičara i glavna prepreka širem prihvaćanju web aplikacija u uredskom okruženju. Naime, da bi se poslovni ljudi odvažili na to da odbace Office i prigrle web zamjene, moraju moći računati s tim da će u svakom trenutku, bez tehničkih problema, moći upotrebljavati softver o kojem ovisi njihovo poslanje. No, to, zasad, nitko ne može jamčiti.