Home / Lifestyle i trend / Euro 2012.: Pokrenimo Hrvatsku!

Euro 2012.: Pokrenimo Hrvatsku!

  • Kao čovjek koji je donio Univerzijadu u Zagreb i rukovodio brojnim aktivnostima vezanim uz organizaciju natjecanja i gradnju objekata, navijate li za dodjelu domaćinstva Europskoga nogometnog prvenstva Hrvatskoj i Mađarskoj?

  • Dobivanje Europskog prvenstva bilo bi izvanredno za Hrvatsku, kao i dobivanje domaćinstva bilo kojega velikoga međunarodnoga sportskog natjecanja, jer ona donose golemu korist. To potvrđuje iskustvo s Univerzijadom 1987. u Zagrebu, s Mediteranskim igrama 1979. u Splitu i druga.

  • Zagreb je mnogo dobio domaćinstvom Univerzijade.

  • Prije Univerzijade Cibona je bila podstanar u Domu sportova i kad bi, primjerice, na rasporedu bio koncert, morala je trenirati na DIF-u. Iz bazena na Salati već je rasla trava, pa su vaterpolisti Mladosti morali neke utakmice igrati u Ljubljani. Kad nam je dodijeljena organizacija Univerzijade, počeo je preporod Zagreba: dobili smo devet sportskih dvorana, uključujući Cibonu, Sutinska vrela i novu Kutiju šibica plus nekoliko školskih dvorana, što je bilo fantastično za razvoj dvoranskih sportova. Sagrađen je bazen Mladosti, a veslanje smo uvrstili u program igara kako bi se mogao urediti dotad zapušteni Jarun. Cijela je regija profitirala na Univerzijadi, jer su se uređivala sportska borilišta od Petrinje do Varaždina.

  • Uoči Univerzijade izvedeni su zahvati i na zagrebačkoj infrastrukturi.

  • Tadašnji Trg Republike bio je obnovljen i dobio današnji izgled, uređeno je 220 pročelja, proširene su i popravljene ceste, uređene su i brojne kulturne ustanove. Vjerujem da smo Zagreb pogurali 50 godina naprijed.

  • Na međunarodnom planu grad je dobio priznanje za najboljeg organizatora Univerzijade, na kojoj je sudjelovalo rekordnih 126 država.

  • Što bi se danas dovršilo? Došao bi na red i Dinamov stadion, o kojemu vi mnogo znate s obzirom na to da ste bili klupski direktor tijekom početka njegove rekonstrukcije.

  • Dinamov bi stadion napokon, nakon toliko godina odlaganja, dobio konačni oblik. Tragično je apatične i učmale sredine postala ‘zemlja u kojoj će biti održano Europsko nogometno prvenstvo’!

Sama bi ta spoznaja podigla samopouzdanje i ponos nacije (i mađarske, dakako) i dalja narodu razlog za život i trud tijekom idućih pet i pol godina do početka spomenutog Eura. Već je i taj dugoročni psihološki moment dovoljan razlog da navijamo za HNS u pokušaju da nam dovede jednu od najvećih sportskih priredbi u svijetu.

No, postojala bi i opipljiva, materijalna korist od organizacije Eura: novac koji bi državne, županijske i gradske vlasti propustile uložiti u nešto korisno tada bi se usmjerio u gradnju kapitalnih sportskih i turističkih objekata te prometne i telekomunikacijske infrastrukture.

  • Ako Hrvatska dobije Euro 2012., valja očekivati nešto slično onome što je Zagreb doživio učišćenja Univerzijade, samo što bi obnova zahvatila i druge veće gradove, a uz obnovu ili gradnju novih stadiona dobili bismo i niz manjih igrališta.

  • Da, pod izlikom da je rekonstrukcija Dinamo-vog stadiona Tudmanov politički projekt. Inače, s time smo počeli u posljednji tren, jer je već ispod svećanih loža ‘zavladala’ trulež zbog koje se mogla dogoditi katastrofa.

  • Još vam je jedan projekt drag srcu, a i on bi se mogao ostvariti dobijemo li Euro?

  • Otvorila bi se mogućnost gradnje velikog sportsko-poslovno-stambenoga kompleksa na području današnjega Zagrebovog stadiona, sve do Adžije na sjeveru. Na području ruševnih skladišta iza stadiona mogao bi izrasti nov trg okružen poslovno-stambenim prostorima, a na mjestu stadiona u Kranjčevićevoj niklo bi sportsko zdanje s pomičnim krovom s kapacitetima od 22.000 posjetitelja kao stadion, 28.000 za dvoranske sportove te 100.000 za koncerte. Tako bi se stvorila dijagonala sportskih objekata Cibona-Kranjčevićeva-Dom sportova, kao i dijagonala trgova, od Trga Krešimira Čosića do Mažurana.

  • Prije organiziranja Eura potrebno je izboriti se za domaćinstvo. Jeste li svoje iskustvo lobiranja za Univerzijadu i Europsko košarkaško prvenstvo u Zagrebu prenijeli našim nogometnim čelnicima?

  • Zagreb je tada imao jake suparnike Indianopolis, Brisbane i New Delhi. Kad je Hrvatska kretala u zajedničku kandidaturu s Mađarskom, razgovarao sam s Vlatkom Markovićem i njegovim suradnicima, prenio im svoje iskustvo s Univerzijade i dao im neke sugestije. Važno je raditi s ljudima koji odlučuju u UEFI, analizirati ih, proniknuti u njihov način razmišljanja, otkriti što žele i što ih pokreće. Glavni su razlozi zbog kojih će netko dati glas ovoj ili onoj kandidaturi prijateljstvo i interes. Lijepo je napraviti dobru prezentaciju, međutim, one neće donijeti glasove.

  • Prevelik optimizam nije dobar, jer bi nakon njega razočaranje moglo biti veće. Ne trebamo se pouzdati u aferu koja trese talijanski nogomet, ona neće biti razlog da Italija ne dobije domaćinstvo. To što je Juventus izbačen u niži rang Italije je samo plus, jer pokazuje da misle ozbiljno u obračunu s nepravilnostima u sportu. Drugi protukandidat, združena kandidatura Ukrajine i Poljske, tržište je od 100 milijuna ljudi, za koje postoji velik poslovni interes.

  • Sve će, dakle, biti dobro dobijemo li organizaciju Eura, ali što će se dogoditi ne uspijemo li u tome?

  • Treba nastaviti boriti se za kapitalne sportske objekte, bez obzira na Europsko prvenstvo.

  • Euro bi dao zamah i novim zahvatima na infrastrukturi, primjerice za razvoj željezničke mreže, dogradnju trećega traka na Autocesti Zagreb-Split, za gradnju niza hotela s pet zvjezdica. Mi stalno govorimo o turizmu, a nema turizma bez hotela. Turska Antalyja ima 25 hotela s pet zvjezdica, dok u Hrvatskoj ni Splita, ni Šibenika, ni Istarska županija nemaju nijedan. Uglavnom, vjerujem da bi se za Euro otvorilo i više od 30.000 radnih mjesta, koliko organizacijski odbor predviđa.