Fotografije s nedavnog okupljanja negdašnjih omladinaca u zagrebačkom Okrugljaku

Goran Radman, regionalni direktor Microsofta, novinar Zoran Daskalović i Željko Hodnik, privatni poduzetnik. Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svetlost, i Tomislav Kostan, djelatnik u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. Stipe Orešković, direktor EPH-a, i Mirko Kostelac, privatni poduzetnik te bivši financijski direktor Hospitalije. Biserka Bucković, pomoćnica pročelnika za obrazovanje i šport u Zagrebu, i Damir Crneković, vlasnik biljnih ljekarni. Dabiša Bučanac, direktor u Plinacru, odvjetnik Branko Vignjević, poduzetnik Simo Grbić, liječnik Miljenko Bura i Nikola Gamilec, donedavno član Vijeća za RTV. Drago Labazan, vlasnik informatičke tvrtke Erlab, i Rade Šekuljica, djelatnik Fine u Vukovaru. Ivana Ivanić, Zoran Perišić, vlasnik Mikas-prometa, i Ivan Lešković, voditelj Odjela smještaja u SC-u. Kata Žaper, vlasnica trgovine uredskim materijalom, i Neven Vranković, potpredsjednik Atlantica. Mladen Iveković, vlasnik privatne knjigovežnice, i Biserka Plazibat, djelatnica u ZKM-u.

Kad bi se bivši omladinci povezali, bili bi jedna od moćnijih skupina u državi. No, oni nemaju zajedničke ciljeve, osim skupine oko dogradonačelnika Jelušića u zagrebačkom Poglavarstvu.

U politici su ostajali oni koji su nakon isteka profesionalnih omladinskih mandata postali profesionalci u Savezu komunisti i uz pomoć njega se penjali u političkoj hijerarhiji. Općenito, utjecaj Partije na rad SSO-a nije bio velik kao u drugim republikama. Mi smo bili mnogo samostalniji, morali smo jedino paziti da ne prekoračimo očekivane norme ponašanja u omladinskom tisku. Najžešću kritiku partijskog vrha dobila sam kad se u Poletu pojavila fotografija gologa nogometnog vratar, tada vrlo poznatog Milana Šarovića. U tome nije bilo ničega zlonamjernog, ali smatralo se da ‘pornografiji’ nije mjesto u omladinskom tisku – rekla je Karaman-Aksentijević.

Poput nje, u omladinske strukture rano je ušao i Neven Vranković, koji kaže da je konkurencija među omladinicima bila velika i da nije bilo lako doći do funkcije predsjednika.

Bilo je lobiranja pri izboru, ali ako je netko bio dobar đak ili student, u startu je bio u prednosti nad ostalima – kaže Vranković, koji je bio predsjednik zagrebačke Omladine i član Predsjedništva SSO Hrvatske zadužen za međunarodne odnose.

Oduvijek sam se htio baviti diplomacijom, i to je jedan od razloga zašto sam se odlučio uključiti u omladinsku organizaciju. Želja mi se, doduše, ostvarila kasnije, nakon demokratskih promjena. Bio sam veleposlanik u Washingtonu i Beogradu, a u Atlantic grupu došao sam prije osam godina – rekao je Vranković.

U diplomatskim vodama završio je i Vlado Matijašić, i to kao savjetnik za gospodarske odnose u Rimu, a danas je direktor za istočnu Europu tvrtke Deutz-Fahr.