Hrvatska je zemlja tisuću otoka

Dok neki razmišljaju o osvajanju drugih planeta, pomislite kako bi bilo osvojiti neki otok i početi živjeti na njemu kao suvremeni otočanin s ‘virtualnim’ uredom.

To je pjesnički pogled na činjenice, jer otoka zapravo ima nešto više od tisuću. Donedavno se rabio podatak o 1.185 otoka, a u novije vrijeme znanstveni tim Hidrografskog instituta u Splitu navodi da je riječ o 1.246 otoka, otočića i hridi. No koliko ih zapravo ima, i nije najvažnije. Ono što je važno jest odgovor na pitanje jeste li ikada razmišljali o tome da na otoku živite.

Je li vam dosta neurotičnoga gradskog života? Skupoće, užurbanog ritma koji se svakodnevno ubrzava i koji sve teže sustižete? Onečišćenja, prometne gužve, nedostatka parkirnih mjesta, skupoće i vječnog pritiska da ostvarite bolji životni standard? Umorni ste i sada već pomalo razmišljate kako bi bilo lijepo živjeti laganije, zdravije, trebati manje novca i manje stvari za ugodan život?

Što vam je prvo palo na pamet pri pomisli na tu ideju? Prepreke i problemi? Bura, težak život, malo prilika za zaradu? Ili nedostupnost liječničke skrbi, nedostatak škola ili zabavnih sadržaja? Otočki mentalitet koji ne prihvaća priču odošlice? Ili nešto originalnije? Ili ste pomislili na prednosti: mir, zdrav život, novi početak? Predvina priroda, more i laganiji ritam života? Ako niste rođeni na otoku (ako jeste, tada vam je izbor olakšan, jer vjerojatno razmišljate kako biste se nekako prebacili na kopno u malo brži stil života), zacijelo mislite da odbacite takav život znači biti pomalo ekscentričan, pa i čudan. Otočani znaju da je život na otoku i težak, ali i lijep, ovisno o tome što očekujete od života.

Iako okruženi vodom, što može stvoriti osjećaj odsječenosti ili izoliranosti, nekima je to ipak izazov i prilika da ostvare snove, maknu se od ludila gradske vreće, pa i pritiska globalizacije. I dok neki razmišljaju o osvajanju drugih planeta, pomislite kako bi bilo osvojiti neki otok i početi živjeti na njemu, naravno, ne kao Robinson, već kao suvremeni otočanin. ‘Virtualni’ ured na otoku i ugodan život. Ne samo ljeti… Specifičnost otočkog načina života kakvim ga poznajemo iz literature i priča ne mora biti zastrašujući i odbijajući.

Iako otočki mentalitet, odbojan onima na kopnu, može biti početna prepreka, tek razbijanjem predrađa postaje moguće otvoriti neke nove opcije, neka nova vrata. Pobijedite predrađe, one su ipak glavna prepreka.

Temeljne prepreke pri pomisli o preseljenju na otok, osim predrađa, uglavnom se, dakle, mogu svesti na ograničenost komunikacije te ograničenost vode kao osnovnog resursa za život. No je li to doista tako? Komunikaciji danas nije teško doskočiti. Imate li mobilnu vezu sa svijetom (i zvukovnu i vizualnu, koju vam omogućuje internet), to više nije problem. Ostaje voda. No i za to, vjerovati ili ne, već postoje rješenja. Provjerite! Sad preostaje planiranje detalja. Koji su vam ostali uvjeti potrebni da počnete živjeti na otoku? Koji biste otok izabrali? Što biste odabrali kao mogućnost zarađe? I koliko vam zapravo novca treba da biste osigurali ugodan život kakvom težite? Razmislite i onda počnite maštati. Tada napravite plan i – učinite prvi korak na svoj otok snova. I nećete biti prvi. Neki su već ostvarili svoje snove.

Jeste li čuli za otok Koločep? A za Otok znanja? Riječ je o neprofitnoj ustanovi koja djeluje na Koločepu, otoku u hrvatskom Jadranu, a osnovana je s ciljem promocije znanja i popularizacije znanosti. Osigurala je potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te nekih sponzora i s dobrim namjerama počela ideju provoditi u djelo te postizati prve uspjehe. Samo inovativni i integralni projekti na jadranskim otocima mogu jamčiti povratak života na njih. Otok znanja upravo je jedan od takvih projekta. Imate li vi svoj?