Home / Financije / PRVA ČETIRI MJESeca TURISTIČKE SEZONE NA SREDOZEMLJU

PRVA ČETIRI MJESeca TURISTIČKE SEZONE NA SREDOZEMLJU

Podaci Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) pokazuju da je međunarodni turizam u prva četiri mjeseca ove godine doživio rast od 4,5 posto. Prema UNWTO-u, u prva četiri mjeseca 236 milijuna turista napustilo je svoju zemlju u želji za odmorom, što je 10 posto više nego u istom razdoblju lani. No, mnogi od njih zaobišli su posljednjih godina vrlo privlačnu destinaciju – Tursku, koja bilježi vrlo oštar pad u broju turista, čak sedam posto. Glavni je razlog takvoga turskog pada u prva četiri mjeseca ove godine, procjenjuju stručnjaci UNWTO-a – ptičja gripa. Tako Turskoj nisu pomogle ni ti nešto niže cijene kojih su se ususret sezone preplašili konkurenti, među kojima i Hrvatska. Tek treba vidjeti koliko će se prošloga tjedna prvi potvrđeni slučaj ptičje gripa u Španjolskoj odraziti na prihod te najjače turističke destinacije u Europi. Prošle je godine Španjolska od turizma zaradila fantastičnih 46 milijardi eura, što čini otprilike desetinu njenoga BDP-a.

U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 10 posto više dolazaka, odnosno 12 posto više noćenja nego prošle godine. Lani je ostvareno šest milijardi deviznog prihoda od inozemnih turista – rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. Izrazio je nadu da ćemo ove godine ostvariti dva do tri posto više mjereno fizičkim, odnosno oko pet posto više mjereno financijskim pokazateljima. Bulić je rekao da Hrvatska ne može i ne želi konkurirati jeftinim odredištima na Mediteranu, nego se želi pozicionirati kao zemlja kvalitetnog turizma, u kojoj će gosti biti zadovoljni uslugama koje su dobili s obzirom na cijenu koju su platili.

Jedna je od najvažnijih turističkih konkurenica Hrvatskoj, osim Turske, svakako Grčka. Na godinu Grčku posjeti više od 13 milijuna turista, a turistički prihod čini čak 18 posto bruto društvenog proizvoda. Ove godine Grci očekuju povećanje broja gostiju od 6,7 posto i turistički prihod od 41 milijarde i 880 milijuna dolara. Prije dvije godine održane Olimpijske igre u Ateni repozicionirale su Grčku u očima stranaca. Naime, osim klasičnoga kulturno-povijesnog turizma pomiješanog s ljetnim destinacijama, Grci su dobili gotovo potpuno novu infrastrukturu – autoceste, podzemnu željeznicu, hotele, zračnu luku i pojačani sustav sigurnosti. Danas grčki turizam više ne ovisi o suncu, već se oslanja na mnogo raznovrsniju ponudu. Posebno su ugodna iznenađenja došla s američkog tržišta. Prošle je godine broj američkih turista, naime, bio veći čak 20 posto. Vlada je fokusirana na turizam više nego ikad ranije, dolaze brojni strani investitori i zemlja je ponovno u zanosu kao potkraj 80-ih godina kad se dogodio prvi turistički boom.

Najbrže rastuće turističko tržište u regiji ipak je Crna Gora. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Branimir Gvozdenović napomenuo je da je turizam strateška razvojna grana Crne Gore i trenutačno jedno od najbrže rastućih tržišta u svijetu, s planiranim rastom od 10 posto na godinu. Velike investicijske mogućnosti pružaju Ada Bojana, Velika plaža te plaže u Buljaricama, Valdanosu i Njivicama. Izvršni direktor Agencije Crne Gore za promociju investicija nedavno je, pak, rekao da ove godine očekuju strane investicije u visini 230 milijuna eura, ponajviše upravo u turizam. Crnogorski ministar turizma Predrag Nenzić prognozirao je da će ovogodišnja ljetna turistička sezona u Crnoj Gori vjerojatno biti najbolja od raspada bivše Jugoslavije 1991. godine. Ministarstvo turizma očekuje oko 900 tisuća gostiju, od kojih bi 400 tisuća trebalo stići iz Europske unije i Rusije, te prihode u visini 300 milijuna eura. Vlada u Podgorici snažno će se orijentirati na turizam, koji je i dosad bio među najvažnijim gospodarskim granama te zemlje. U međuvremenu je u Budvi otvoren novi hotel s četiri zvjezdice u vlasništvu španjolsko-njemačkog lanca hotela Grupo Iberostar i lokalnog biznismena, a početkom lipnja dovršeno je i preuređenje zračne luke Tivat.

Hrvatska je, prema podacima slovenskoga statističkog zavoda, i dalje prva turistička destinacija naših sjevernih susjeda, a ujedno i jedna od najjeftinijih s obzirom da u njoj na dan prosječno potroši 184 kune. Slovenski turisti lani su ostvarili 3,9 milijuna privatnih putovanja, od čega 54,4 posto u inozemstvu, a čak tri četvrtine privatnih putovanja, koja su trajala više dana, odnosilo se na Hrvatsku. Hrvatska je, međutim, zbog blizine i manjih troškova prijevoza, ali i drugih okolnosti, jedna od destinacija gdje Slovenci najmanje potroše. Prema statističkim podacima, slovenski turisti lani su u prosjeku najviše potrošili u Turskoj (714 kuna), zatim u Španjolskoj (518 kuna) i Francuskoj (482 kune). ‘Najjeftinije’ destinacije bile su BiH (135 kuna) i Hrvatska (183 kune).

Skoro 86 posto ukupnih privatnih putovanja Slovenci su ostvarili putujući na kraći ili dulji odmor i ljetovanje, a u 86 posto slučajeva pri-tom su koristili automobil. Putničke agencije organizirale su manji dio, nešto više od 12 posto tih putovanja, a u 55 posto slučajeva slovenski turisti koristili su privatni smještaj u inozemstvu. Za jedno privatno putovanje slovenski turist ‘statistički’ je potrošio 1.121 kunu, a ostvario je u prosjeku 4,6 noćenja. Ovo bi, pak, ljeto mediteranskim destinacijama moglo donijeti manje mađarskih turista. Naime, forinta je posljednjih mjeseci oslabjela čak 10 posto prema euru, pa većina mađarskih turista još nije sigurna gdje će i koliko provesti svoj godišnji odmor.