Prognoze

Rast od 6 posto, kao u prvom tromjesečju 2006., neće se ponoviti u dogledno vrijeme. Većina analitičara poručuje da slijedi usporavanje rasta, a samo bi predizborno ‘bildanje’ potrošnje moglo dovesti do stopa iznad 5 posto.

Poslovni planovi, investicije, kreditiranje temelje se na rastu BDP-a. Organizirane kompanije već izrađuju budžete za sljedeću godinu, ali planeri odavno nisu bili stavljeni u nezavidnu poziciju kao sredinom 2006. S jedne strane Bansi dvori šalju lijepe vijesti i poticaj za jačanje poduzetničkih aktivnosti, dok s druge Europska središnja banka, a i guverner HNB-a Željko Rohatinski, upozoravaju na preveliku zaduženost poduzeća i pojedinaca. Zato se u tvrtkama postavlja dilema: ubaciti u planove visoku ili osrednju tržišnu konjunkturu. Potražili smo odgovor.

Dok političari objavljaju optimistične podatke hvaleći se svojim uspjesima i pokretanjem zemlje, ekonomski analitičari i konzultanti nisu previše iznenadeni rastom jer su i pokazatelji poput industrijske proizvodnje, turizma i trgovine na malo upućivali na to. Snažnom rastu BDP-a od šest posto u prvom tromjesečju, kakav Hrvatska nije vidjela od polovice 2003. godine, najviše su pridonijele investicije koje su porasle po realnoj stopi od 18,1 posto. Uz investicije udio je imao i rast kredita poduzeća te snažno kreditiranje stanovništva i državna potrošnja. No ne smije se zaboraviti da su podaci uspoređivani s prvim tromjesečjem 2005. godine, razdobljem koje je bilo slabo.

Rast je značajan, ali uz visoku cijenu, jer kad se gleda odnos uvoza i izvoza, očit je nastavak zaduživanja. Investicijska potrošnja je rasta, i to zbog ulaganja u državnu infrastrukturu, investicija u stanogradnju, a pojačan je i uvoz tehnološke opreme. Državna infrastruktura i investicije u stanogradnju nemaju velik utjecaj na konkurentnost, dok uvoz opreme daje određenu sigurnost – objašnjava Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. I Mladen Vedriš, profesor ekonomije na Pravnom fakultetu, slaže se da je, uz ograničenja koja postoje, situacija za sada dobra i da je rast BDP-a pozitivan signal, no ne vjeruje da će taj pokazatelj ponijeti poduzetnike u njihovim ulaganjima. Za Hrvatsku zbog velikih strukturnih razlika za ozbiljnije ocjene treba pričekati devet mjeseci. Treba pričekati i vidjeti kakva će biti situacija s poljoprivredom, a uz to vrlo je važan i izvoz te rast industrijske proizvodnje – objašnjava Vedriš.

U jednom su svi analitičari složni – do kraja godine, a i u sljedećoj, može se očekivati sporiji rast. Država se sve više zadužuje, a obveznice koje su stavljene na tržište ovaj tjedan idu u iznosu od 2,5 milijarde kuna, dok je prvotni plan bio dvije milijarde. To je očit znak da se prihodi ne pune kao što je planirano. Europska središnja banka sljedeći će mjesec povećati kamatne stope za 0,25 posto, a zasigurno će rast usporiti i povećanje BDP-a u Njemačkoj te cijene energenata – smatra analitičar CAIB-a Goran Šaravanja. Njegova je procjena da se do kraja 2006. godine može očekivati rast veći od 4,5 posto, ali manji od šest. Prema podacima za drugi kvartal mislim da je šest posto bio maksimum, no u svakom slučaju i 4,5 posto je dobra stopa rasta – dodaje Šaravanja. Lovrinčević smatra da je okružje u cjelini pozitivno za sve tranzicijske zemlje, pa tako i za Hrvatsku. Znakovita je karakteristika tranzicijskih zemalja ta da su otporne na negativne cikličke oscilacije Europske unije jer rastu iz vlastitog restrukturiranja i povećanja produktivnosti. Uz okružje kakvo imamo, prema kraju godine stopa će opadati i trebala bi se nalaziti oko pet posto – objašnjava Lovrinčević.

Za Martinu Dalić, državnu tajnicu Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju, rast BDP-a u prvom kvartalu nije posebno iznenađujuće zbog snažnog rasta ekonomske aktivnosti, odnosno uzlaznog trenda, koji je bio primjetan i u drugoj polovici 2005. godine. Struktura rasta je očekivana, odnosno rast osobne potrošnje i investicija te manjim dijelom državne potrošnje. Drugi kvartal donijet će blagi rast, što se vidi i iz kretanja pojedinačnih pokazatelja, odnosno mjera za obuzdavanje rasta kreditne ekspanzije. Očekujemo da će u drugom i trećem kvartalu izvoz dati možda mali pozitivan doprinos rastu zbog turizma, odnosno izvoza usluga, a do kraja godine može se očekivati stopa rasta između 4,5 i pet posto – smatra Dalić.

Analitičari se slažu da bi poskupljenje energenata i zaduživanje bili opasnost za Hrvatsku. Zabrinja porast trgovinskog deficita, koji je u prva četiri mjeseca rekordan i iznosi 3,3 milijarde dolara. Porast inozemne zaduženosti morao bi izazvati ozbiljnije reakcije Vlade, HNB-a i drugih odgovornih za ekonomsku politiku zemlje – kaže Primorac te dodaje kako se nada da će rast za 2007. iznositi oko 4,5 posto. Takav će rast, tvrdi, biti moguć samo ako ne bude velikih negativnih iznenađenja u poslovanju turističke privrede, cijena energije ili troškova financiranja inozemnog duga.

Za viši rast od toga trebalo bi napraviti radikalne i dugoročne promjene u ekonomskoj politici i modelu privređivanja, a zasad ne izgleda da će se nešto bitno na tom planu promijeniti. Izborna je godina pred nama i nitko nije spreman za velike eksperimente – zaključuje Primorac. Šaravanja pak smatra da će rast u 2007. biti sporiji – oko četiri posto, no napominje da će domaći faktori zbog izborne godine pokušati potaknuti rast što je više moguće. Pozitivan, ali smanjen rast očekuje i Lovrinčević, koji ga za 2007. godinu procjenjuje između 4,7 i 4,8 posto. Tranzicijske zemlje imaju sličnu strukturu rasta, koja se primarno oslanja na investicije i stanogradnju. Rastu cijene nekretnina, što je fenomen i drugih zemalja u tranziciji, samo je u Hrvatskoj izraženiji zbog Jadranu.

O turističkoj sezoni, koja je dobro počela, ovisi će i rast BDP-a do kraja godine. Lovrinčević smatra da je prerano reći kakva će biti turistička sezona i koliko će utjecati na rast do kraja godine, a i Vedriš smatra da za procjenu uspješnosti treba pričekati kraj sezone. Ne vjerujem da će turistička sezona podbaciti, jer sve što je u funkciji nudi mogućnost zarade. Osobno ne vjerujem da ima previše prostora za rast prihoda u turizmu, ali kako je bilo mnogo investicija, rast će i zarade, ali ne odmah – kaže Šaravanja. Martina Dalić također vjeruje u uspješnost sezone jer, kaže, ne postoji razlog zbog kojeg bi turistička sezona bila lošija od prošlogodišnje. Tradicionalno mjerimo uspješnost sezone prema broju turista, ali sve više, zbog investicija u kapacitete i sadržaje, ulazimo u područje kvalitativne mjere, odnosno zarade. Uspješnost ove i svih drugih sezone ovisit će o privlačenju bolje plateznih gostiju – kaže Dalić.

Kad se sve zbroji i oduzme, piscima kompanijskih planova za drugu polovicu ove i sljedeću godinu ne može se savjetovati pretjerani oprez. Domaća će potražnja, potaknuta izborima i nastavkom zaduživanja, biti stabilna. Oni koji, međutim, planiraju visoke stope rasta morat će kao pretpostavke uzeti unutrašnje prednosti i otimanje tržišnih udjela drugima. Vožnja na valu očekivanih stopa rasta BDP-a od šest posto bila bi rizičan scenarij.