Tvrtke za produkciju audiovizualnih materijala

Dobra produkcija stoji u prosjeku između 70 i 100 tisuća eura, od čega 10 do 15 posto zarađuje produkcijska kuća. Za najskuplji spot jedan je telekom izdvojio 2,5 milijuna kuna.

Bijelo rublje ne bi bilo bjelje, kuna ne bi pretrčala preko bankarskih šaltera, a ne bismo mogli vidjeti ni Japana kako natuca stihove hrvatske himne da nije produkcijskih kuća koje su zamisli kreativaca iz marketinških agencija prenijele na male ekrane.

Na hrvatskom tržištu djeluje dvadesetak tvrtki kojima je osnovna djelatnost produkcija audiovizualnih materijala, a iako je tržište oglašavanja u najmanju ruku provalo, tek dvije su specijalizirane isključivo za produkciju reklamnih spotova. Dojam je da je konkurencija žestoka, ali, slažu se producenti, produkcijski kolač je dovoljno velik da ga svaka kuća može barem malo zagrijeti. Naime, zbog širokog dijapazona djelatnosti koju obavlja, od proizvodnje filmova do adaptacije stranih reklama ili snimanja glazbenih spotova, produkcijska kuća se može specijalizirati za obavljanje jedne usluge ili njenog dijela tako da je se može angažirati ovisno o prirodi promotivne kampanje. To su navele i vodeće marketinške agencije koje nude primaju ili ih valoriziraju na temelju konkretnih potreba. Kao što navodi direktor jedne agencije, radi snimanja reklame s prizorima pod vodom angažirat će se snimatelj koji je najbolji u podvodnom snimanju, odnosno produkcijska kuća čiji tim može zadovoljiti te specifične zahtjeve.

Tako upućeni, od produkcijskih kuća koje se među ostalim bave reklamnim spotovima, izdvajaju Kenges, In fine i Vizije kao kuće koje su najbolje u animaciji, tim iz Atera najjači je u tonskoj realizaciji, Planet B i Plavi film u kreativiti, dok se preko Komakina ili Formula Filma može doći do kvalitetnih redatelja.

Cijena? Prava sitnica. Za jednu dobru kampanju klijent treba osigurati budžet od 70 do 100 tisuća eura, a procjenjuje se da je najskuplja kampanja u Hrvatskoj došla od jedne telekomunikacijske kompanije koja je za reklamni spot izdvojila 2,5 milijuna kuna. Produkcijska kuća u prosjeku zaraduje između 10 i 15 posto od ukupnog budžeta, što prema mišljenju nekih producenata i nije neka zarada, jer je na inozemnim tržištima taj postotak veći za 10 posto.

Tvrtka Digitel je jedina marketinška agencija na domaćem tržištu koja u svojoj strukturi ima poseban odjel za produkciju, čiji je zadatak, među ostalim, nadzor produkcije reklamnih spotova. Tim na čelu s direktoricom Javorkom Jovančević ima desetoro producenata koji predstavljaju svojevrsnu sponu između produkcijske kuće i klijenta.

• Prije deset godina imali smo producenta čiji su zadaci bili pronalaženje tiskare, izrađivanje troškovnika, nadgledanje kakvoće tiska te dostavljanje gotovih materijala kako bi klijent dobio proizvod kakav je i zamislio. Producent je bio svojevrsni katalizator u produkciji plakata ili brošura od naručitelja do tiskare. Danas odjel produkcije samostalno obavlja poslove realizacije reklamnih kampanja, u koje se ubrajaju: produkcija fotoseziona, organiziranje castinga te angažiranje vanjskih suradnika ovisno o potrebama reklamne kampanje, kao što su fotografi, rekvizitiri, stilisti u proizvodnji ilustracija, spikeri u produkciji radijskih reklama, a isto tako angažira i odabire vanjske produkcijske kuće i autore – objašnjava Javorka Jovančević, čiji tim danas surađuje s produkcijskim kućama Plavi film, KeN Ges, Vizije, Komakino, Planeta B i S.F.T. Očekuje da će uskoro i druge marketinške agencije formirati takve odjele budući da se na taj način bolje upravlja dragocjenim vremenom i novcem.

Producenti u Digitelu raspolažu specifičnim znanjima i nastoje biti dobro upućeni u ponudu na tržištu, tako da u kratkom vremenu mogu doći do osobe ili tvrtke koja može udovoljiti produkcijskim zahtjevima ili veličini budžeta klijenta.

• Primjerice, ako neki klijent odluči postaviti 200 vanjskih reklamnih plakata, mi mu sugeriramo koliko treba, ovisno o vremenskim uvjetima, imati plakata u rezervi ili pak koju boju (ne) smije koristiti kao podlogu za velikih ljetnih vrućina – opisuje direktorica i dodaje da mnogo malih detalja iz prakse često čini veliku razliku.

Redatelj i suvlasnik produkcijske kuće Plavi film, Zoran Pezo, djelatnost tvrtke slikovito uspoređuje s građevinarstvom.

• Klijent je investitor, marketinška agencija je arhitektonski studio, a mi smo izvođači rada. Produkt u konačnici mora opravdati uložena sredstva, mora izgledati onako kako su agencija ili klijent zamislili, a o nama ovisi kako će dobro biti obavljen taj posao. Produkcijska kuća obavlja sve od knjige snimanja i castinga do lokacije, aranžira scensku tehniku, redatelja, direktora fotografije i ostalo – objašnjava Pezo.

Plavi film će uskoro proslaviti 15 godina poslovanja, a malo tko zna da je špica večernjeg Dnevnika Hrvatske televizije prije sedam godina nastala u njihovom studiju.

• Konkurencija na tržištu oglašavanja direktno utječe na kvalitetu produkcije. Mislim da je to posao dignulo na takvu razinu da više nema razlike između reklame koja se radila u Hrvatskoj ili u inozemstvu – kaže redatelj produkcijske kuće koja posluje prema principu ‘ključ u ruke’ i to zahvaljujući vlastitim studijima koji raspolažu, poput onoga za animaciju, tonsku realizaciju ili virtualnog, chroma key studija. Tim se osim TV reklamama, gdje ponekad kreativnim rješenjima intervenera na scenariju da bude što duhovitiji, bavi i postprodukcijom, eventima (Večernjakov Ekran, Pulski filmski festival, Završnica Festa), a ponekad i produkcijom glazbenih spotova te, kako Pezo kaže, rokerskih jinglova na radiju, a ambicija im je na tržište plasirati filmove u vlastitoj produkciji. Plavi film je ostvario i suradnju s tvrtkom redatelja i producenata John Doe koja zapošljava kreativce iz Njemačke, Perua, Portugala i Japana, i to na projektima za inozemne klijente čije je kampanje tvrtka realizirala na domaćim lokacijama. Taj svojevrsan izvoz nije čudan, osobito kad mu se pridoda podatak da domaći producenti često vanjske suradnike pronalaze izvan hrvatskih granica, posebice u susjednoj Sloveniji, dok postoje slučajevi kad se cjelokupna produkcija reklamnog spota klijenta iz Hrvatske realizira u nešto jeftinijoj Srbiji, a sinkronizacija u domaćim tonskim studijima.

Koliko je važno stvoriti dobru mrežu vanjskih suradnika potvrđuje primjer mlade tvrtke Komakino, koju je direktorica Tina Fras osnovala u rujnu prošle godine. Ta mlada Slovenka, ekonomistica po struci, prije dolaska u Hrvatsku radila je u produkcijskoj kući Propeler, koja je za hrvatske klijente odradila nekoliko kampanja. Iako je u kategoriji produkcijskih kuća koje, za razliku od prethodnog slučaja, imaju tek radni stol, računalo i telefonsku liniju, Tina Fras je već odradila produkciju spotova za klijente velikih marketinških agencija poput Brukete&Žinića (spotovi za TELE2, Pozdrav iz Rovinja za Dugraf), Imaga (Bježe li vam kune iz novčanika za T-HT i American Express), BBDO-a (ljetna VIP kampanja) ili Digitela (Kulturist i Krupni otpad za T-Com).

• Naš produkcijski čine domaći stručnjaci, jer oni najbolje poznaju tržište. No, kad je riječ o redateljima spotova, oni mahom dolaze iz Slovenije ili drugih zemalja. Jedini in-house redatelj je Nevio Marasović, koji je režirao TV spot za T-HT-ov Kulturist i reklamni spot za MaxADSL – objašnjava direktorica i dodaje da je filozofija njene tvrtke takva da nikad ne pregovara direktno s klijentom. Jednoj produkcijskoj kući nedavno se dogodilo da je direktor poznate hrvatske kompanije netom prije emitiranja stopirao reklamni spot. Iako je prema ugovoru klijent dužan platiti angažman produkcijske kuće i marketinške agencije, jednomjesečni rad je propao, što je prouzročilo brojne neugodnosti onima koji su radili na projektu. Prema riječima Tine Fras, Komakino klijentima agencije omogućava internetski pristup svakoj fazi (pret)produkcije.

• To je jedna od naših konkurentskih prednosti. Osim toga, svaka marketinška agencija organizira takozvani pretproduksijski sastanak (PPM), na kojem sudjeluju i klijent i produkcijska kuća. Klijentu se prezentiraju rješenja, i to od glumaca, rekvizita i lokacija do kostima, a snimanje može započeti tek kada na sastanku klijent da zeleno svjetlo – objašnjava direktorica Komakina i tvrdi da je nedostatak tržišta u njegovoj nespecijaliziranosti.

Umjesto da sami pronalaze glumce ili lokaciju za kampanju, producentima bi bilo lakše da postoji agencija koja se, primjerice, bavi isključivo pronalaskom lokacija ili organizacijom audicija za glumce.

• Bilo bi dobro kad bih nekoga mogla nazvati i reći: ‘Čuj, treba mi jedan hrast usred njive’ – šali se Fras.

Dok marketinška agencija u ime klijenta može odabrati Komakino zbog široke mreže vanjskih suradnika, odabrati će Ater studio zbog tradicionalno dobre tonske realizacije. Ta je tvrtka 90-ih godina počela s obradom tona i u produkcijskim krugovima bila poznata po tome što su se kod njih mogli ‘rentati’ dobri ‘tonći’. S vremenom se tvrtka opremila s 4 tonska i 3 videoapartmana te grafičko-animacijskim radnim stanicama na kojima radi desetak zaposlenih.

• Ne bavimo se samo marketingom, već si postavljamo zadele i s drugih strana – kaže direktor Mario Pulek, čija je kuća prije četiri godine započela sinkronizacijom Pixara i Dreamworksa, a uskoro bi se trebao pojaviti i njihov prvi autorski crtici.

Pulek tvrdi da je u toj djelatnosti bitno povjerenje, jer na kraju dana ipak produkcijska kuća bira producenta ili redatelja.

• Hardver je jednako bitan kao i softver (kre-ativa). Činjenica je da se od dobre ideje može proizvesti spot koji izgleda skupo, ali jednako je važno da se dobrom opremom ‘izvuče’ ono najbolje od kreativne – govori Pulek.

S Pulekom se ne bi složio direktor In fine Goce Vaskov, koji tvrdi da nema obavljenog posla u njihovoj branši koji je kompjutor sam uradio.

• Osim zbrajanja ukupnih cifri u Excelu – napominje direktor tvrtke koja se, prema njegovom mišljenju, od ostalih izdvaja po tome što ima jaku postprodukciju (izrada animacija i specijalni efekti), što potvrđuje struktura njihovih zaposlenika.

Naime, In fine zapošljava 10 animatora, 2 producenta i 2 montažera, a u produkciji surađuje s Tuna filmom (u vidu najma kamera, rasvete i ostale opreme). Kuća u prosjeku ostvaruje oko 15 milijuna kuna na godinu, a za bilo koji produkcijski zahvat može angažirati suradnike s domaćeg tržišta.

• Ono što ‘autorsamo’ je telekino (prebacivanje snimljenoga filmskog materijala na TV medij uz čitanje boja). Telekina koje može zadovoljiti kriterije vrhunske produkcije na našem tržištu nema – govori Vaskov.

Odrediti tko je najjači igrač na tržištu produkcije televizijskih reklama, prema uobičajenim kriterijima poput prihoda ili realiziranih projekata, praktički je nemoguće, budući da samo dvije kompanije svoje prihode ostvaruju isključivo na produkciji reklamnih spotova (Planet B je realizirao više projekata od Komakina). S druge strane, tržište je malo i funkcionira prema principu da svaka produkcijska kuća agenciji ponudi do tri ‘momčadi’ te ovisno o cijeni i kvaliteti ‘igrača’ (cijena oprema je za sve produkcijske kuće manje-više jednaka) može dobiti posao. To potvrđuje i jedan producent koji je izjavio da svaka produkcijska kuća ima svog ‘maloga od kužine’, a poznanstva i dobri odnosi još uvijek mogu presuditi u dobivanju projekta.

• Trebat će proći još malo vremena da se marketinška djelatnost u cijelosti profesionalizira. Ovdje i dalje, ako znaš pet ljudi iz industrije, znaš sve – zaključila je Tina Fras.