Investicijski fondovi

Prethodnog je tjedna na Zagrebačkoj burzi dominirala dionica Plive, ali ovaj su put značajniji rast zabilježile gotovo i sve ostale likvidne dionice, poput Adrisa, čija je tržišna cijena porasla za novih 5,74%, na ove godine najvišu razinu od 3.746 kuna za dionicu grupe. Pritom je tjedni promet Adrisom iznosio visokih 26,5 milijuna kuna. Osim Adrisom, promet veći od 15,8 milijuna kuna ostvarila je i dionicama Atlantske plovidbe, kojima je tržišna cijena porasla na razinu od 854 kuna. Još intenzivniji rast cijene zabilježila je dionica zadarske Tankerske plovidbe, koja je na vrijednosti prošloga tjedna dobila 7,23%, završivši tjedan na 3.250 kuna. Procjenjuje se da je glavni razlog tako naglog porasta cijena brodarskih dionica bila pojačana likvidnost na tržištu. Naime, čini se da je BDI indeks brodskih vozarina (rasuti tereti) već dosegnuo ovogodišnji vrh, pa je u tom smislu realno očekivati njegov pad, što bi se u sljedećim tjednima moglo negativno odraziti na kretanje tržišnih cijena dionica domaćih brodara. No, što se tiče dionica Tankerske plovidbe, na potražnju za njima trenutačno utječu neki drugi čimbenici, ponajprije oni vezani uz očekivanu isplatu značajnijeg iznosa dividende. Visok rast tržišne cijene od 5,25% zabilježila je i dionica Dalekovoda, dosegnuvši pritom razinu od 682 kune. Na njen su rast utjecale neke nove procjene, prema kojima ta dionica vrijedi i više od 700 kuna. No, Dalekovod unatrag nekoliko godina ostvaruje prilično niske stope povrata na uloženi kapital i imovinu. Ipak, ako se pokaže da je pored daljnjeg rasta prodaje Dalekovod u stanju osigurati i relativno brži rast operativne i neto profitabilnosti, nema sumnje da će cijena dionice nastaviti rasti.

Na Varaždinskoj burzi najviše se trgovalo dionicama Erricsson-a Nikole Tesle i solinskog AD Plastika. Tesla je čak zabilježio i pad tržišne cijene za oko 0,3%, na razinu od 2.055 kuna, dok je dionica AD Plastika korigirana za 1,43%, a tjedan je završila na razini od 138 kuna. Najveći je prošlotjedni dobitnik bila dionica Varteksa, koja je zabilježila rast cijene od 33,6%, dosegnuvši razinu od 180 kuna.

Najveći prošlotjedni gubitnik, s padom cijene od 25% i visokim tjednim prometom od 1,16 milijuna kuna, bila je dionica Hotela Omišalj. Na njen su pad, prema svemu sudeći, utjecala nedavno odaslana pisma dioničarima, u kojima stoji da je društvo u prilično teškom stanju te da je ugroženo buduće poslovanje. Da to nije daleko od istine, svjedoče i podaci iz financijskih izvješća. Naime, u 2005. godini to je društvo ostvarilo gubitak u visini od 6,85 milijuna kuna, a negativan niz rezultata nastavljen je i tijekom prvoga ovogodišnjega kvartala kad je ostvaren novi minus od 2,09 milijuna kuna. Osim toga, nisu značajnije smanjeni ni dugoročni dug kao ni kratkoročne obveze.

Prošloga je tjedna dionički indeks Zagrebačke burze – CROBEX, zabilježio daljnji rast, koji je iznosio 1,17%, pa je tjedan završio na povijesnoj razini od 2.745,12 bodova. Na njegov je tjedni rast ponajviše utjecao rast cijene Plivine dionice, ali i ostalih dionica uključenih u indeks. I indeks Varaždinske burze – VIN, porastao je za 1,96%, a tjedan je završio na razini od 2.438,81 bodova. Obveznički indeks CROBIS zabilježio je vrlo malen rast, koji je iznosio svega 0,002%, pa je tako njegova vrijednost na kraju prošlog tjedna iznosila 101.1456 bodova.

Nakon uspješne poslovne 2005. godine, Erste banka je i u prvom tromjesečju ove godine ostvarila dobre poslovne rezultate. Iako ukupna aktiva banke nije značajnije rastla (+1,01%), na iznos od 30,63 milijarde kuna, ostvareni poslovni rezultati bili su dobri. Neto kamatni prihodi banke, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, povećani su za 11,5%, na iznos od 212,61 milijun kuna. Osim njih, porasli su i neto prihodi od provizija i naknada (+23,4%) te su oni u prvom kvartalu ove godine iznosili 43 milijuna kuna. No, za razliku od njih, ostali su prihodi banke zabilježili pad (-5,38%) na iznos od 39,21 milijuna kuna, prije svega zahvaljujući nešto manjoj ovogodišnjoj dobiti banke od ulaganja u vrijednosne papire.

S druge strane, zbog značajnog povećanja broja zaposlenih, operativni i ostali troškovi banke značajno su porasli. Unatoč tome, kvartalna je dobit banke prije rezerviranja te poreza na dobit, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, povećana za 14,2% na 126,53 milijuna kuna. No, zbog povećanja izvršenih rezervacija i vrijednosnih usklađenja kvartalna je dobit banke prije poreza porasla za samo 3,71%, na 110,28 milijuna kuna, dok je neto dobit rasla čak i nešto sporije (+2,95%), a iznosila je 88,19 milijuna kuna (6,66 kuna po dionici).

Tijekom posljednjih je nekoliko mjeseci tržišna cijena dionice E&S banke uglavnom pratila dobre poslovne rezultate banke, ali unazad dva tjedna više je bila pod utjecajem vijesti o najavljenoj dokapitalizaciji banke, o kojoj bi odluka trebala biti donesena na predstojećoj izvanrednoj skupštini. Naime, prema skupštinskom sazivu, temeljni bi kapital Erste&Steiermärkische banke trebao biti povećan za 189,18 milijuna kuna izdavanjem 1,891.782 dionica banke nominalne vrijednosti 100 kuna, koje će većinski vlasnik platiti po 400 kuna. Dionice će se dakle izdavati privatnim izdanjem, a ukupan uplaćeni iznos od 756,71 milijun kuna upisat će većinski vlasnik banke Erste Bank OS AG. No, Uprava banke i većinski dioničar (ERSTE) će nakon dokapitalizacije banke sklopiti ugovor u korist ostalih dioničara banke, na temelju kojeg će i ostali dioničari, ovaj put od Erstea, pod jednakim uvjetima moći kupovati dionice koje je većinski vlasnik stekao u postupku dokapitalizacije. Konkretno, to znači da će svaki dioničar ili onaj koji to postane do 18. srpnja ove godine moći kupovati dionice E&S banke po istim uvjetima po kojima ih je stekao većinski dioničar. No, pritom će na svakih 7 dionica koje će dioničar imati u vlasništvu moći kupiti jednu novu dionicu banke.

Ukupna je imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova tijekom lipnja povećana za 2,02%, na iznos od 11,98 milijardi kuna, odnosno za 35,57% od početka tekuće godine, kad je iznosila 8,83 milijardi kuna. Najveće društvo za upravljanje fondovima, mjerenog veličinom imovine, i dalje je ostao ZB Invest, koji je potkraj lipnja upravljao s 3,65 milijardi kuna imovine te je time zauzimao 30,4% ukupnog tržišta otvorenih fondova. Nakon ZB Investa, drugo mjesto prema visini imovine zauzimao je Raiffeisen Invest (RBA), koji je držao 24,9% tržišta te upravljao s oko tri milijarde kuna imovine, dok se na trećem mjestu nalazio PBZ Invest, koji je u svojih sedam fondova upravljao imovinom vrijednom 2,41 milijardi kuna (tržišni udjel od 20,1%).

Dakle, poredak triju vodećih društava za upravljanje fondovima nije se mijenjao više od godinu dana, iako je imovina pod upravljanjem RBA i PBZ Investa rasla relativno brže u odnosu na Zabine fondove.

Fond s najvećom imovinom pod upravljanjem još uvijek je ostao novčani fond ZB Investa, ZB plus, u kojem je na kraju lipnja bilo 1,58 milijardi kuna imovine. Njemu se znatno približio mješoviti fond RBA Investa, Raiffeisen Balanced, koji je na kraju lipnja upravljao s 1,49 milijardi kuna imovine. Od ostalih fondova, navedenom se iznosu jedino približio ZB global fond, mješoviti fond ZB Investa, koji je na kraju lipnja upravljao s 991,3 milijuna kuna vrijednom imovinom.