U posljednje vrijeme u hrvatskoj se javnosti sve više govori o znanju i potrebi njegova stjecanja, održavanja i razvoja. Međutim, koliko je u Hrvatskoj uistinu sazrela misao da kompetencije i znanje mogu i moraju biti izvor naše konkurentske prednosti na svjetskom tržištu te da je riječ o traženom izvoznom proizvodu? S koliko bismo primjera mogli potkrijepiti tvrdnju da se izvoz znanja i te kako isplati, jasno ako je to znanje ‘upakirano’ u konkurentan visokosofisticirani proizvod, rješenje ili uslugu? Bojim se da već prvi pogled na listu 200 najvećih hrvatskih izvoznika u 2005. godini, njihova profitabilnost te strukturna analiza hrvatskog izvoza ne ukazuju na to da imamo mnogo naših izvoznika koji konkuriraju na svjetskom tržištu novim proizvodima i tehnologijama te pritom u konačnici ostvaruju zavidne poslovne rezultate. Jer, ne zaboravimo, strateška izvozna orijentacija kompanije uspješna je u mjeri u kojoj pritom ima konkurentan proizvod, uslugu i rješenje, ako ostvaruje i financijski dobar rezultat, generira profit za svoje vlasnike, otvara nova radna mjesta, ulaže u razvoj svojih zaposlenika i, riječju, teži dugoročnom poslovnom rastu te isvršnosti u svim dijelovima poslovanja.
Upravo zato mi se čini važnim strateško određenje države prema znanju kao našoj komparativnoj prednosti u budućnosti. Jer, priznali mi to ili ne, naša konkurentska prednost nije preprodaja jeftinije robe s istoka, sitni obrt ili rascjepkano poljoprivredno gospodarstvo – iako, da se razumijemo, nemam ništa protiv takvog zarađivanja za život. Međutim, Hrvatsku može potaknuti na brži razvoj i hvatanje koraka sa svijetom nešto drugo – znanje hrvatskih građana. Koliko god to kontradiktorno zvučalo, uzme li se u obzir da je samo 7 posto naših građana s fakultetskom naobrazbom, ipak postoje primjeri u hrvatskom gospodarstvu koji potvrđuju da znanjem, kada ga ima, možemo bez problema konkurirati na svjetskom tržištu te ostvarivati vrijedne izvozne rezultate. Štoviše, primjerom možemo pokazati da se na znanju može temeljiti razvojna strategija i vizija kompanija kakva je Ericsson Nikola Tesla.
Upravo na osnovi stručnog potencijala od 1.300 mahom visokoobrazovanih zaposlenika kompanija se pozicionirala u globalnom okruženju te svoju inovativnost i razvojno-istraživački rad učinila komparativnom prednošću u svjetskoj utakmici na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sustava. Izvoz je jedna od kompanijskih strateških odrednica, pa na izvoznim tržištima ostvarujemo više od 70 posto ukupnih prihoda. Kompanija na svjetskom tržištu ostvaruje gotovo 1,15 milijardi kuna. Uz naših tridesetak izvoznih tržišta, na kojima ostvarujemo 53 posto svojih ukupnih prihoda, a koji su ‘porazbacani’ od Srednje Europe preko Bliskog Istoka do Afrike i Dalekog Istoka, na internom Ericssonovu tržištu ostvarujemo dodatnih 18 posto prihoda. Naš izvozni rezultat vredniji je i kad se zna da više od 300 milijuna kuna predstavlja izvoz putem razvojno-istraživačkih poslova.
Za razliku od izvoza kakav smo imali prije nekoliko desetljeća u daleko manjem opsegu na manjem broju tržišta i koji je bio usmjeren na izvoz hardvera, današnja se situacija bitno izmijenila. S obzirom na revolucionarne tehnološke i tržišne promjene, kompanija se u potpunosti restrukturirala i prilagodila novonastaloj situaciji u svjetskim telekomunikacijama. Te sveobuhvatne višegodišnje promjene obuhvatile su i osnovni posao, odnosno djelokrug rada. Prilagodba u tom području trebala je kompaniji osigurati konkurentnost na svjetskom tržištu i perspektivu za razvoj poslovanja u budućnosti. Zahvaljujući uspješnom restrukturiranju i prepoznavanju budućnosti orijentiranih poslova, danas možemo konstatirati da naše poslovanje bilježi iz godine u godinu rast što je i dio naše strategije vezano uz naše interesne skupine. Rast poslovanja bilježimo, a s obzirom na vrstu posla kojom se bavimo možemo bez zadrške reći da je znanje ključ našeg uspjeha na domaćem i inozemnim tržištima te naš poslovni i izvozni adut.
Bez pretenzije da svi mogu slijediti naš recept uspjeha, duboko vjerujem da ovaj i slični pozitivni primjeri trebaju biti putokaz drugim hrvatskim kompanijama i našim ljudima općenito – može se biti uspješan u svijetu, ali za to treba pravodobno osvijestiti da je ulaganje u ljude prioritetno, a da je znanje koje se na taj način stječe najbolja referencija. Mi smo davno shvatili da se treba uspoređivati s najboljima u svijetu, od njih učiti i mijenjati se na bolje. Nijedan cilj nije nedostizan, ali treba znati kako do njega stići i s kojim timom. Zbog znanja i vještina svojih stručnjaka te načina rada i rukovođenja Ericsson Nikola Tesla prepoznat je u Ericssonu kao snažna istraživačko-razvojna jedinica, regionalni centar za cjelovita komunikacijska rješenja, regionalni i globalni centar za usluge, predvodnik na području e-sustava i uspješna marketinško-prodajna mreža.