Privredna banka korak ispred Zagrebačke

Rijeka će nakon godinu i pol dana dobiti 24,5 milijuna eura zaduživanjem kroz izdavanje municipalne obveznice, a Split 8 milijuna eura. Tim dvama izdavanjima broj izdanih municipalnih obveznica povećat će se na domaćem tržištu na njih četiri. Prethodna su dva izdavanja imali gradovi Zadar i Koprivnica. Pri kraju je i izdavanje korporativne obveznice Nexe grupe, dosad najveće prema vrijednosti, a čime će se broj izdavanja zaduživanja tvrtki na tržištu putem obveznica povećati na oko deset. Najbogatija i najbrojnija izdavanja dolaze od države, koja se počela zaduživati na domaćem tržištu putem obveznica prije šest godina. Nakon nje, trend zaduživanja na tržištu kapitala slijedile su tvrtke, a zatim i gradovi.

Posao obavljanja svih priprema vezanih za zaduživanje države ili tvrtke putem obveznica obavljaju banke, tzv. aranžeri uvrštenja. Oda-biru ih izdavatelji nakon pozivnog natječaja. Interesenti predaju ponude, a pobjeđuje onaj s uhodanim poslom i najboljom cijenom. Na hrvatskom je tržištu važniji kriterij cijene, jer iako postoji tek manji broj banaka koje taj posao imaju ugodan. No, u posljednjim izdanjima sve je učestaliji nastup vodeće trojke – Zabe, PBZ-a i RBA.

Pripreme koje slijede za posao aranžerstva znaju biti dugotrajne, ovisno o tome tko je izdavatelj i o kojem je iznosu riječ. Primjerice, vodeći aranžeri izdavanja obveznice Nexe grupe, Zaba, PBZ i RBA, na pripremama su radili četiri mjeseca, jer riječ je o dosad najvećem korporativnom zaduživanju na tržištu kapitala, u vrijednosti 750 milijuna kuna. Banka/e aranžeri tako primjerice, objašnjava Ivana Jelaš iz riznice RBA, nakon prihvaćanja posla moraju obaviti detaljnu analizu tvrtke, pripremiti prospekt, obavijestiti Hanfu i SDA o planiranom izdavanju, obaviti road show, otvoriti knjigu upisa, utvrditi cijenu izdavanja i obaviti izdavanje vrijednosnog papira, nakon čega počinje trgovanje.

Vodeći aranžeri na sebe preuzimaju i rizik plasiranja obveznice. Odnosno, u slučaju da za nju interesa nema, banka isplaćuje novac izdavatelju. No, takvog slučaja još nije bilo.

Prve poslove domaćih izdavanja odradila je Zagrebačka banka. Ta je banka, naime, već sredinom devedesetih bila aktivna na tržištu kapitala, s obzirom na to da je i sama imala dionice udržene na domaćem i Londonskom burzu, a i odradila je aranžerstvo inicijalne javne ponude dionica Plive na međunarodnom tržištu.

Kroz kontinuirano proširenje svoje palette proizvoda i usluga investicijsko-bankarskog poslovanja banka je bila generator rasta te je nametnula visoke standarde razvoja domaćeg tržišta kapitala – kaže direktor direkcije tržišta kapitala Zabe Marko Remenar. Zbog poznavanja know howa, njima je država povjerila prvo izdavanje obveznica HZZO-a 2000. godine. Već iste godine država izdaje i obveznice DAB-a, a posao aranžera za državu obavljaju Zagrebačka i Privredna banka, koje sve do danas dijele vodeće mjesto u aranžiranju dužničkih vrijednosnih papira.

Zagrebačka je prema broju vođenja izdavanja državnih obveznica ispred Privredne banke, u korporativnim obveznicama su podjednake, a prema broju izdavanja komercijalnih zapisa Privredna je banka daleko vodeća u odnosu na svoga glavnoga konkurenta. Usto, PBZ trenutačno radi i na izdavanju municipalne obveznice, u čemu se Zaba još nije okušala. Posljednjih godina u aranžiranju takvih poslova priključila im se Raiffeisen banka, kao treća u tom segmentu poslovanja.

Ostale vodeće banke na tržištu također su bile nazočne u izdavanjima, ali prije svega kao suaranžeri. To su Erste&Steiermarkische banka, Splitska banka te Hypo Alpe-Adria banka. Hrvatska poštanska banka je pak, primjerice, prošle godine aranžirala prvu javnu ponudu dionica šećerane Viro na burzi. Naime, niti jedna banka ne želi zaostati u tom poslovanju, koje postaje važno mjerilo snage banke, ali koje donosi i dobru zaradu. Na tržištu SAD-a banke za takve poslove dobivaju naknadu između 0,8 i 3 posto, a prema informacijama s domaćeg tržišta slična je cijena i kod nas, od 0,5 do 3 posto. Naravno, kažu aranžeri, cijena ovisi o izdavatelju i vrijednosti izdavanja. Ipak, kad je o državi riječ, iako su vrijednosti njenih izdavanja najveće, posao uvrštenja je kraći i jednostavniji, pa su zato i naknade koje aranžer zaračunava državi niže. Kod gradova primjerice, kaže direktor riznice HAAB-a Constantin Cesnovar, proces je dulji, prije svega zato što je potrebno odobrenje države da se neki grad može zadužiti. Kod izdavanja korporativnih obveznica potrebno je odobrenje NO-a i Uprave.

Hoće li se izdavatelj odlučiti na izdavanje obveznice ili komercijalnih zapisa ovisi prije svega o namjeni novca i iznosu koji treba. Komercijalni zapisi izdaju se na manje iznose, u roku do godine dana – objašnjava direktor PBZ Investa Hrvoje Bujanović. Obveznice se izdaju na dulji rok i veće iznose. Primjerice, na iznose od 50 do 100 milijuna eura, a za koji se iznos tvrtka ne može zadužiti u banci – dodaje Bujanović.

Atraktnost zaduživanja na tržištu kapitala povećana je i nakon smanjenja kamata, koje su u čestim slučajevima fiksne. Primjerice, prinosi (kamate) koje su aranžeri zaračunavali državi prije pet godina bili su oko 8,5 posto, a danas su upola niži – kaže Cesnovar.

No, povećanjem kamatne stope ECB, i kamata na domaća zaduživanja sigurno će se iznova povećavati.

Zagrebačka banka sudjelovala je kao aranžer ili pokrovitelj izdavanja gotovo svih izdanih državnih i korporativnih obveznica. Osim Privredne i Raiffeisen banke, i Zaba je sudjelovala u aranžerstvu izdavanja korporativne obveznice Nexe grupe, u vrijednosti 750 milijuna kuna, najvećeg izdavanja takve vrste na domaćem tržištu. Da ta trojka aktivno surađuje pokazuju i njihova vodeća aranžerstva u izdavanjima državnih obveznica posljednjih godina.

Od četvrtog izdavanja, odnosno tranši državnih obveznica na domaćem tržištu, Zaba je sudjelovala u njih trinaest, PBZ u dvanaest, a RBA im se priključio u osam izdanja, Erste u dva, a i njena prethodnica Riječka banka obavila je sa Splitskom bankom samostalno vodeće aranžerstvo za jedno izdavanje obveznice države na domaćem tržištu 2003. godine. Osim Nexe grupe, Zaba je zajedno s PBZ-om i RBA sudjelovala ove godine u aranžerstvu izdavanja korporativne obveznice Podravke, prve nominirane u kuni. I prije dvije godine sve su tri zajedno odradile posao izdavanja obveznice Plive, Zaba i PBZ izdavanje Podravke, a Zaba i RBA Atlantic grupe. Kao vodeći samostalni aranžer Zaba je bila kod izdavanja obveznice Medike. Ukupno je sudjelovala u izdavanju šest korporativnih obveznica, a PBZ u sedam.

PBZ je, uz navedenu zajedničku aranžerstva sa Zabom, imao i samostalno – kod izdavanja dviju tranši obveznice Belišća te jedne Plave lagune. A uz izdavanje korporativne obveznice Nexe grupe, PBZ se trenutačno bavi i aranžiranjem izdavanja municipalne obveznice grada Rijeke. RBA je, pak, izdala i vlastite obveznice početkom ove godine, što je prije tri godine učinila i Hypo banka. Hypo banka aranžirala je izdavanje municipalne obveznice za grad Zadar, a Erste i Podravska banka za Koprivnicu. U izdavanju komercijalnih zapisa tvrtki, kojih je na tržištu bilo 16, PBZ je odradio čak 13 aranžerstva, RBA dva i jedno Zaba – Istraturista, koje je prije neki dan završeno. Hrvatska Poštanska banka jedina je do sada aranžirala javnu ponudu dionica, prošle godine za Viro.

Iako je teško utvrditi tko je vodeći u aranžerstvu izdavanja dužničkih vrijednosnih papira, PBZ ili Zaba, brojka govori u korist PBZ-a, ali vrijednosti izdavanja u korist Zabe. U svakom slučaju, država je više posla povjerila Zabi, a tvrtke PBZ-u. Naravno da je povjerenje takvog posla važno vezati i za veličinu banke. Jer veće banke imaju jake distribucijske kanale i potencijalne investitore poput investicijskih ili mirovinskih fondova.