Najavljenim ugovorom o ulasku u vlasnički udjel Agrokora, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrđuje ulogu međunarodne financijske institucije prisutne u najviše projekata i s najvećim iznosima na hrvatskom tržištu. No, s obzirom na to da je EBRD-ova uloga važnija za tranzicijske zemlje, a Hrvatska je već u jačoj suradnji s Europskom unijom, njenu ulogu glavnog financijsa polako preuzima Europska investicijska banka (EIB).
Europska investicijska banka do sada je u Hrvatskoj najpoznatija po ulaganju u infrastrukturne projekte i to one kapitalne vezane uz razvoj i integraciju u EU. Neka od ulaganja banke su projekt autoceste Zagreb-Rijeka, zatim sanacija autoceste Macelj-Zagreb-Lipovac, projekt kontrole zračne plovidbe Zagreb itd. Tom bankom upravlja Vijeće guvernera, u kojem su ministri financija država članica EU. EIB, poput IFC-a, novčana sredstva pridržava na tržištu kapitala, a isti mu reting, AAA, omogućava da ih dobije i dalje plasira po povoljnim uvjetima.
Kao i ostale financijske institucije, i EIB-u je cilj Hrvatskoj pomoći u pristupanju EU, ali s mnogo značajnijom ulogom, novčani snažnijim projektima i prema povoljnijim uvjetima od drugih. U Hrvatskoj su od 2001. godine, jer s obzirom na to da je riječ o razvojnoj banci EU, ona kredite odobrava zemljama Unije i onima koje imaju neki oblik ugovornog odnosa s EU, dok je, pak, EBRD prisutan u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, uključujući i bivše zemlje SSSR-a.
Oko 84 posto sredstava EIB odobrava zemljama članicama Unije, a ostali dio zemljama kandidatima ili vezanima uz Uniju tek kroz početni oblik suradnje. Od 2001. godine banka je u našu zemlju uložila oko 700 milijuna eura zajma, a više od 51 posto usmjerila u gradnju i sanaciju transportne infrastrukture. Drugi, manji dio odnosi se na već započeta ili planirana ulaganja na području zdravstva, pročišćavanja voda i sl. Inače, politika je banke odobravanje kredita nakon detaljne provjere, a zahtjev je da svaka investicija obećava brz povratak uloženog novca i osigurava dugoročnu razvojnu korist ne samo u zemlji u kojoj ulaže nego i regiji. Već prvi odobreni krediti banke bili su povoljni, s pet godina počeka i rokom otplate na 20 godina.
Ulagak stranih kreditora počeo je stvaranjem monetarne suverenosti Hrvatske, a važnost su imali jer su našu zemlju kreditirali u vrijeme kad je bilo gotovo nemoguće doći do kapitala izvan zemlje, a niti ga u Hrvatskoj nije bilo dovoljno. Krediti u ranijem razdoblju bili su namijenjeni tranzicijskom napretku, a posljednjih godina na bolju prilagodbu naše zemlje za ulazak u EU, ili kroz savjetodavne usluge ili davanjem kredita za potrebe reformi, pomoći za lakše korištenje pretpristupnih, a kasnije i strukturnih fondova Unije i sl.
EBRD je do sada u Hrvatsku uložio oko 1,3 milijarde eura. U velikom dijelu projekata banka je ušla i u vlasničku strukturu, ponajprije u bankarski sektor, trgovački, prehrambeni i farmaceutski te u fondove i osiguranja. O tome hoće li u neku tvrtku plasirati novac ili ući u vlasničku strukturu ovisi u prvome redu o želji tvrtke, kaže predstavnica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlote Ruhe.
- U pojedinom od njih zadržavamo se oko 5 do 7 godina, što ovisi o kompaniji, tržištu i mogućnostima banke da se u investiciji zadrži. Ove smo godine potpisali 10 milijuna eura vrijedan kredit s Raiffeisen leasingom za financiranje malih i srednjih tvrtki, a u istu svrhu planiramo ove godine potpisati nekoliko.
Članicom Svjetske banke Hrvatska je postala godine 1993. godine. U početku su njeni zajmovi bili usmjereni na infrastrukturu, gdje je uloženo i najviše sredstava, oko 63 posto, a zatim u sektore poljoprivrede i šumarstva, prava, pravosuđa i javne uprave, financija, zdravstva, zaštite okoliša i poduzetništva. Do sada je u našu zemlju uložila oko 1,2 milijarde dolara u 24 projekta te osigurala nekoliko darovnica vrijednih 27 milijuna dolara. Europska i Svjetska banka imaju nekoliko zajedničkih projekata u našoj zemlji, primjerice u projektu rekonstrukcije cesta, modernizacije željeznica, komunalne ekološke infrastrukture itd. Svjetska je banka, između ostalog, izradila i strategiju pomoći RH do 2008. godine, kojom želi podržati provedbu reformi i rasta, a u cilju lakšeg pristupa EU. S našom Vladom banka pregovara o zajmovima PAL, za strukturnu prilagodbu primjerice u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnoj upravi, te SAL, namijenjenom restrukturiranju gospodarstva.