Home / Tvrtke i tržišta / Nova pojava na svjetskoj korporativnoj sceni

Nova pojava na svjetskoj korporativnoj sceni

Početnik na području biotehnologije, GNI, kompanija je koja ima kinesku strukturu troškova, japanske superkompjutere, a na Zapadu pristup genetičkom materijalu i vrhunskim znanstvenicima.

GNI ima manje od 100 ljudi na platnoj listi, a njen čelnik, Christopher Savoie, teško bi odgovorio na pitanje gdje je sjedište njegove tvrtke. Jer, jednako je prisutna u Tokiju, Fukuoki, Šangaju, Cambridgeu, Londonu i San Joseu. Jedan od njenih znanstvenih utemeljitelja preselio se nedavno iz Engleske na Novi Zeland, kako bi i tamo uspostavio laboratorij. Odatle će surađivati sa svojom virtualnom kompanijom jednako kao i prije. GNI je, naime, shvatio da raznovrsni trendovi, od poboljšane kvalitete videokonferenciranja do Kine kao prihvatljivog mjesta za kliničko istraživanje, omogućavaju da se brzo i bez velikih operacija izrađe u multinacionalnu kompaniju. GNI je osnovao 2001. godine Christopher Savoie, američki poduzetnik, stvorivši svojevrsnu međunarodnu kompilaciju.

  • Uzimamo najbolje od svake zemlje i to sa stavljamo – kaže Savoie, čija je kompanija iskorištala razlike u državnim regulativama, troškovima i ekspertizama kako bi skrptali malu multinacionalku.

GNI ima tri osnovna nacionalna identiteta. Japansko i kinesko partnerstvo, a većina istraživanja provode u Engleskoj, gdje je regulatorni okoliš i relativno liberalan stav prema uzgoju ljudskog tkiva u znanstvene svrhe, čine dobre uvjete za genetičke analize. Znanstvenici koji rade s GNI-jem dobivaju pupčane vrpcu iz Rosie Maternity bolnice u Cambridgeu, što im omogućuje analizu interakcije među genima. Nabavljanje takvog materijala u Japanu, gdje je stožer kompanije, bilo bi teško, s obzirom na to da japanski roditelji tradicionalno zadrže pupčanu vrpcu svoje djece.

No, iako Japanu nedostaje eksperimentalnog tkiva, ima dva druga resursa koji nisu na taj način dostupni u Ujedinjenom Kraljevstvu – superkompjutere i gotovinu. Velik dio podataka dobivenih u Engleskoj analizira se u Japanu na algoritmima razvijenima na moćnim japanskim kompjutorima. GNI je, isto tako, uspio sakupiti 30 milijuna dolara 2001. godine, jer Japan ima jednu od najvećih štednih zaliha na svijetu te olakšice za početničke kompanije, a velik dio te štednje završio u biotehnologiji. Savoie, koji je studirao medicinu na sveučilištu u Kyushu i tečno govori japanski, a uzeo je i japansko državljanstvo, vidio je priliku za skupljanje novca kad su restrikcije prema znanstvenicima u odborima kompanija ukinute. Brzim premještanjem stožera iz SAD-a u Japan skupljeno je dovoljno novca od japanskih investitora za funkcioniranje kompanije do 2008. godine. To je i više nego je bilo planirano prije izlaska na burzu tijekom ove godine.

Kina je treći čvor u GNI-jevoj mreži. Tamo su resurs – pacijenti. Mnoge farmaceutske kompanije izvode klinička testiranja u Kini, a podatke prikupljene tamo sve više priznaju u SAD-u i ostalim zapadnim regulatornim tijelima. No, GNI vjeruje da će biti prva nekineska kompanija koja će zatražiti kinesko odobrenje za lijek prije nego takav zahtjev ispostave regulatornim tijelima u Japanu i na Zapadu. Inače je praksa da kompanije lansiraju lijek na Zapadu, a potom traže odobrenje u Japanu i drugdje u Aziji.

GlaxoSmith, angloamerički div, počeo je prodaju Imigrana, vrhunskog lijeka za migrenu, u Japanu devet godina nakon prvog lansiranja lijeka na Zapadu. GNI se nada da će taj model preokrenuti.

  • Kao mala kompanija morali smo naći nišu, i mislili smo da je polovica čovječanstva dobar početak – kaže Savoie.

Za klinička testiranja Kina je dobra alternativa Japanu, gdje je testiranje lijekova teško i skupno. Savoie tvrdi da testovi slične kvalitete mogu biti izvedeni brže u Kini i to za desetinu troškova. Neće biti moguće potpuno se osloniti na kineske podatke kako bi se dobilo dozvole drugdje, ali bit će lakše opravdati trošenje nekoliko stotina milijuna dolara na testiranja u Japanu i SAD-u jednom kad se lijek pokazao efikasnim.