Procjene govore da samo 10 do 15 posto vlasnika pasa i mačaka u Hrvatskoj kupuje industrijsku hranu za svoje ljubimce, dok je u razvijenim zemljama taj postotak veći od 50 posto.
U Hrvatskoj postoji oko 250 uvoznika hrane za kućne ljubimce, od kojih su najjači Master Foods i Nestle Purina, a na treće mjesto su se nedavno popele privatne robne marke trgovačkih lanaca, koje su izgurale uvoznike superpremijum hrane, koja se sada prodaje isključivo u specijaliziranim trgovinama – pet shopovima i veterinarskim ambulantama.
Najjači distributeri hrane su AWT, koji zastupa Pedigre Pal i Whiskas, Atlantic trade, koji zastupa Nestle Purinu, HP Hobby program, koji osim svojih marki Hoobby i Top uvozi Pro-Pac i ostale proizvode za životinje, DJD, koji drži Eukanubu, te ZOO Hobby s Hill’som. Dok na inozemnim tržištima dehidrirana hrana polako zamjenjuje svu konzerviranu, u Hrvatskoj vlasnici životinja još uvijek najvećim dijelom kupovnu hranu kombiniraju s kuhanom, odnosno njih svega 10 do 15 posto kupuje isključivo gotovu hranu za kućne ljubimce (izuzevši ptice i ribice), dok je taj postotak u drugim zemljama iznad 50 posto.
Podaci pokazuju da se 70 posto hrane za ljubimce kupuje u velikim lancima, dok 30 posto kupuje u specijaliziranim trgovinama. U trgovačkim lancima najbolju prodaju bilježe proizvodi Whiskas, Pedigre i Darling, odnosno proizvodi Master Foodsa, čija prodaja bilježi kontinuirani rast. Prodaja suhe hrane u trgovačkim lancima u prvoj polovici ove godine bilježi 30 posto rasta u odnosu na prošlu godinu. Najviše hrane Hrvatska uvozi iz Madarske, za tim Italije, Austrije, Nizozemske, Kine i Švicarske.
Broj uvoznika vrlo brzo se mijenja, jer su sve trgovačke kuće u fazi stvaranja privatnih robnih marki, a kod nas najveći lanci poput Getroa, Konzuma, Bille i Mercatora već imaju svoje robe marke i same uvoze hrano.
-
Kod potencijala ili procjene veličine tržišta koristimo termin koji se zove kalorijska pokrivenost tržišta. To je postotak kućnih ljubimaca na nekom tržištu koji jedu gotovu hranu za kućne ljubimce. Trenutačno je ta brojka u Hrvatskoj oko 11 posto, u Sloveniji je veća od 30 posto, a u državama Zapadne Europe i Sjeverne Amerike između 50 i 70 posto. Iz tih podataka jasno je da je potencijal rasta u Hrvatskoj vrlo visok. Kao vodeći proizvođač hrane za kućne ljubimce na hrvatskom tržištu, prema svakom vidu konkurencije, bile to privatne ili poznate robe marke, imamo isti stav. Veća prisutnost privatnih robnih marki dobro djeluje na povećanje čitave kategorije hrane za kućne ljubimce – objašnjava Damir Skok iz Master Foodsa, dodajući da u posljednje vrijeme tržište hrane za kućne ljubimce također ubrzano raste na području Srbije, Crne Gore i Makedonije.
-
Na zapadnom tržištu postoji razvijena svijest o kućnim ljubimcima, naročito u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji. Vlasnici ljubimaca kupuju 60 do 75 posto industrijski proizvedene hrane za svoje životinje, što je posljedica nedostatka vremena za spravljanje tople hrane i veće platežne moći. Nestle Purina ima široku ponudu proizvoda tako da smo u Hrvatskoj i svijetu najjači po izboru hrane, opreme za životinje, ali i veterinarske opreme. U Hrvatskoj postoji između 450 i 500 prodajnih mjesta s hranom za kućne ljubimce, uključujući veterinarske i biljne apoteke. Pet shopovi uglavnom su koncentrirani u velikim gradskim središtima, dok se u ruralnim sredinama hrana prodaje u tzv. poljoapotekama. Neka istraživanja pokazuju da 60 posto vlasnika hranu za ljubimce u Hrvatskoj kupuje u takvim dućanima, dok ih 40 posto kupuje u pet shopovima, a mi surađujemo sa svima – tvrdi Zdenka Lončar iz Nestle Purine.
Otkako je prije sedam godina otvoren prvi Pet centar, koji danas ima velike dućane na četiri lokacije u Hrvatskoj, vlasnici manjih pet shopova su zabrinuti, ali, kako kažu, nisu stali ključ u bravu upravo radi stalnih kupaca koji, osim proizvoda, traže stručan savjet i individualnu uslugu.
- Pet centar ne valja gledati kao opasnost, već kao ravnopravnog partnera drugim trgovima, a takva se komercijalizacija tržišta u Hrvatskoj tek treba dogoditi. Iako je Pet centar lider na tržištu pet šopova, naspram trgovačkih lanaca, koji ih imaju nekoliko stotina, on nema veliki udio, ali ima kategorizacijsku ulogu i vrlo nam je važan za razvoj biznisa. Među ostalim dućanima postoje neki regionalni igrači, od kojih je teško izdvojiti najjače – zaključuje Lončar.
Krešimir Telebar, vlasnik pet shopa ZooVili, koji ima četiri dućana u Zagrebu i okolici, tvrdi da Pet centar ima najmanje 60 posto udjela na tržištu, dok ostalih 40 posto dijele tzv. ‘kvartovski shopovi’, koji imaju lojalne kupce i koji na godinu prosječno okrenu oko 750 tisuća kuna.
- Iako imam isti broj dućana kao i Pet centar, još uvijek u godišnjem prometu Pet centar zarađuje deset puta više zahvaljujući marketingu. A i kvadratura trgovina mnogo utječe na mogućnosti prodaje zbog širine ponude, a veći centri rade određeni pritisak na manje dućane. No, bez obzira na konkurenciju, svoju šansu vidim u posvećenosti kupcu, bliskosti s vlasnikom i ljubimcem, ažurnijem reagiranju na individualne zahtjeve kupaca i detaljnijem znanju u pojedinim specijaliziranim segmentima djelatnosti.
Oprema za ljubimce je, naime, vrlo interesantna i rastući trend, koji svakako nije zanemariv, jer je potražnja za njome u posljednjih nekoliko godina porasla za 50 posto. Na prvom mjestu su šamponi za pse, zatim ogrlice, igračke, kavezi, akvariji, kolačići i odjeća za životinje. Tu su i razne usluge prijevoza, smještaja, frizerskih salona i niz mogućnosti koje su danas dostupne ljubimcima jednako kao i čovjeku. U Hrvatskoj postoji desetak reprezentativnih psećih hotela, čija se cijena ‘noćenja’ kreće oko 80 kuna, odnosno njihova ukupna zarada na mesec je 240 tisuća kuna. Cijene usluga kupanja i šišanja pasa u salonima čak je i skuplja od jedne zahtjevne ženske frizure, pa je tako za kupanje i šišanje jedne dugodlaje mačke potrebno izdvojiti od 300 do 450 kuna.
