KOLIKO JE BRŽE I JEFTINije POSLOVATI KORISTEĆI E-GOVERNMENT USLUGE

Program Hitro.hr ili One-stop-shop posljednjih mjeseci dobio je dosta medijske pozornosti. U međuvremenu, pokrenute su usluge poput ePDV-a i e-Regosa. No, prihvaćenost takvih usluga među hrvatskim poduzetnicima još nije na naročito visokoj razini. Hitro.hr se temeljio na jednoj usluzi: ubrzanoj registraciji trgovačkog društva i obrta. No, pod kapu Hitro.hr državna uprava svestava i niz drugih elektroničkih usluga lansiranih proteklih mjeseci. U planu je i uvodenje novih usluga, što je nedavno predstavljeno u Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska 2007. za 2006. godinu.

• U izradi toga plana sudjelovalo je više od 30 tijela državne uprave, koja su si zadala aktivnosti u vezi s informatizacijom poslovnih procesa ili javnih usluga – kaže Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika u Središnjemu državnom uredu za e-Hrvatsku.

Najveći broj takozvanih e-usluga iznijela je barem djelomično Fina. Osim što su sve Finine usluge koje tvrtka može ili prema zakonu mora koristiti (godišnja financijska izvješća, bonitetne informacije, elektronička plaćanja…) dostupne online, njeni stručnjaci sudjelovali su i u razvoju usluga poput elektroničke prijave PDV-a (ePDV), e-Regosa i e-Mirovinskog. Posljednji projekt je završen i nakon što ga premijer svećano otvorio, počet će raditi. Do kraja ove godine djelomično bi trebalo biti informatizirano i prijavljivanje poreza na dohodak. No, taj je problem nešto složeniji, budući da se uz tu prijavu prilažu brojni papirnati dokumenti (vječani list, ugovor o kreditu, računi za troškove…), što će biti teško pomiriti s elektroničkom prijavom.

Svakom poduzetniku koji želi informatizirati dio svojih poslova s državnim upravom Fina će biti nezaobilazna adresa. Naime, da bi se preko interneta, primjerice, prijavio PDV, potrebno je elektronički potvrditi identitet korisnika. Obično korisničko ime i lozinka ne bi bili dovoljno sigurni niti pouzdanji, stoga se pristup svim uslugama tog tipa ostvaruje pomoću pametne kartice, koja sadrži certifikat – potvrdu identiteta pravne ili fizičke osobe.

Fina je nacionalno tijelo ovlašteno za davanje takvih certifikata (NCA – national certification authority), a istodobno i jedini davatelj takozvanih kvalificiranih certifikata u Hrvatskoj.

Za pristup e-government uslugama nužna je Finina e-kartica koja identificira korisnika. Nju je moguće dobiti po fiksnoj cijeni uz posebno ugovaranje pojedinih servisa ili pretplatom: za 50 kuna na mjesec dobije se certifikat, kartica, čitač, a omogućen je pristup svim uslugama.

Stoga je Finina e-kartica nužna za korištenje e-government usluga.

• Svojevrstan smo monopolist, ali tako se ne ponašamo, pokušavamo popularizirati tu tehnologiju – kaže Tomislav Vintar, član Uprave Fine.

Tvrtke koje same žele pružati usluge certificiranja svojim korisnicima (najočitiji primjer je certificiranje korisnika elektroničkog bankarstva) mogu koristiti Fininu infrastrukturu. Nedavni primjer usluge razvijene na takav način je e-Nautika, elektroničko prijavljivanje posade i putnika na plovilima za iznajmljivanje. Pod okriljem Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka, tu uslugu razvila je tvrtka Infodom.

Oni koji bi ponajviše trebali profitirati od informatizacije usluga su mali poduzetnici, smatraju u Fini.

• Te usluge i nisu primarno zamišljene za velike tvrtke. One već imaju infrastrukturu na koju se mogu osloniti. Uvijek mogu pronaći nekog vozača kojeg mogu poslati na mirovinsko, u Finu… – kaže Vintar. Male i mikrotvrtke imaju mnogo veću financijsku korist od servisa koji im omogućavaju da sve rade iz svog ureda. U suprotnom, često i direktor koji vodi poduzeće mora trošiti dobar dio vremena vozeći se kroz gradsku gužvu i obavljajući administrativne poslove.

U ovom trenutku u uporabi je 5.000 e-kartica, što ostavlja mnogo prostora za napredak. Pojedine veće tvrtke, poput članova koncerna Agrokor, imaju veći broj takvih kartica, ali malo i srednji još zaostaju. Oko 2.500 novih korisnika priključilo se u posljednjih tri mjeseca nakon lansiranja usluge ePDV-a, koja je privukla priličnu pažnju u javnosti. Relativno je popularna i usluga e-Regos, elektroničko podnošenje Regos obrazaca, koju trenutačno koristi oko 2.500 poduzetnika.

• Onaj tko je kupio e-karticu prije dvije godine bio je ili entuzijast ili takozvani early adopter. Sve što je da dobio bila je mogućnost certificiranog potpisivanja e-mailova, a ni to nije bilo potpuno uređeno, jer neki pravilnici tada još nisu bili doneseni – ističe Vintar.

Danas taj isti korisnik ima na raspolaganju desetak e-usluga, a za godinu dana imat će još toliko. Osim toga, ako ste se već navikli na e-Regos i ePDV, bit će vam lakše koristiti buduće usluge: e-Mirovinsko, e-Zdravstvo, elektroničke usluge MUP-a, elektroničke građevinske dozvole… No, zasad je korištenost takvih usluga iznenađujuće malena.

• Žao mi je što je privatni sektor, koji bi trebao biti nositelj inovacija, skeptičniji nego državna uprava – ističe Vintar. – Uostalom, po-

Zamisao ubrzane registracije trgovačkog društva bila je potaknuti nevoljke poduzetnike da se počnu ozbiljnije baviti biznisom ili pak da izadu iz sive ekonomije. No, neki su kritičari to smatrali nedovoljnim, barem u odnosu na pompozne najave Hitro.hr programa. Za Finu i ostale sudionike projekta to je bila dobra prilika da se napravi nešto konkretno. Registracija trgovačkog društva odabranja je kao pilot-projekt, ali ono što stoji iza svega toga je jaki re-inženjering poslovnih procesa u državnoj upravi. Elektroničko registriranje trgovačkih društava omogućilo je da na vidjelo izadu neke nelo-

rezna prijava je nešto zbog čega možete završiti u zatvoru, a ako dvije tvrtke potpisuju ugovor, jedino što se može dogoditi je naknada štete. Ako država prihvaća informatičku tehnologiju u tako osjetljivim područjima, to bi trebao biti putokaz.

Čini se da su navike hrvatskih poduzetnika još prejake, iako im elektroničke usluge nude uštedu u vremenu i novcu. Ponavlja se priča sa sporim prihvaćanjem usluga elektroničkog bankarstva. Domagoj Juričić izražava nezadovoljstvo brojem korisnika Finine kartice.

• Još manje mogu biti zadovoljan činjenicom u kolikom se obimu u Hrvatskoj odvija elektroničko poslovanje, odnosno u kojoj se mjeri ljudi služe i takvim distribucijskim kanalom u poslovanju – kaže on.

U Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku smatraju da privatni sektor, koliko god kritizirao državnu upravu zbog sporog uvođenja e-usluga, sporo reagira na inovacije.

• Država neće poboljšati konkurentska prednost poduzećima ako se ona sama informatizira, a biznis pritom ne prepozna važnost investiranja u informacijske i telekomunikacijske tehnologije te u izmjenu starih poslovnih navika. Činjenica je da je poslovni sektor uistinu podinvestiran kad govorimo o ICT-u i to nipošto nije dobro – tvrdi Juričić.

Osim potencijalnih ušteda za poduzetnike i bržeg obavljanja poslova, Juričić i Vintar smatraju uvođenje takvih usluga važnim jer one potiču općenitu reformu državne uprave.

• Pokazali smo u praksi da se administracija može mijenjati, slamati svoje navike, i da to nije loše. Bilo je otpora i strahova da će ljudi izgubiti posao, što se nije dogodilo – kaže Vintar.

Da bi se neka usluga informatizirala, nije je dovoljno samo staviti na internet, već je najčešće nužno mijenjati način na koji se neki zadatak obavlja. To podrazumijeva ne samo izmjenu brojnih propisa već i promjenu radnih navika, veću učinkovitost, sređivanje zaostataka… Na taj način informatizacija postaje neka vrsta metle koja dovodi u red nešto mnogo općenitije: poslovni proces.