Home / Financije / Banke

Banke

Od 13 aktivnih obvezničkih fondova na kraju 2005. godine, kriterije za sudjelovanje u nagradi za najbolji obveznički fond zadovoljilo je sedam fondova (tri su raditi počela tijekom prošle godine, a dva nisu zadovoljila uvjet da prosječna imovina pod upravljanjem mora biti minimalno 5 milijuna kuna).

Iako su obveznički fondovi bili u sjeni prošle godine popularnijih dioničkih (i uravnoteženih) fondova, i obveznički fondovi mnogima su bili zanimljivi. Što je posve razumljivo imajući u vidu prošle godine ostvarene prinose; čak četiri fonda ostvarila su dvoznamenasti godišnji prinos, što je za obvezničke fondove iznadprosječno dobar rezultat. Naime, obveznički su fondovi namijenjeni investitorima koji preferiraju sigurnost pred visokim prinosima te za ulaganje na raspolaganju imaju (u pravilu) godinu dana ili dulje.

Nagrada za najbolji fond za 2005. godinu već drugu godinu u nizu odlazi u Raiffeisen Invest. Njihov Raiffeisen Bonds lani je ostvario najbolji prinose među fondovima nominiranim u euru (+12,48 posto), nominalno je bolji bio tek kunski Capital One (+13,55 posto). Prema kriteriju rizičnosti, bolje ocjene od fonda Raiffeisen Bonds dobili su PBZ Bond i ZB bond, dok je prema kriteriju imovine pod upravljanjem Raiffeisen Bonds podijelio najvišu ocjenu s obvezničkim fondom Erste Investa. Ukupna ocjena formirana je kombiniranjem ocjena prinosa (s ponderom 40 posto), ocjena rizičnosti (s ponderom 35 posto) i ocjena imovine pod upravljanjem (s ponderom 25 posto). Kao i kod drugih otvorenih fondova, ocjena imovine pod upravljanjem obuhvatila je prosjek, relativnu i apsolutnu promjenu imovine.

‘Zlatni’ Raiffeisen Bonds je inače i uvjerljivo najveći domaći obveznički fond prema imovini pod upravljanjem.

U izboru za najbolji otvoreni investicijski fond za 2005. godinu najviše je konkurenata bilo u kategoriji novčanih fondova – najjednoća ih se čak jedanaest. Inače, lani su raditi počela još tri novčana fonda, koji će sudjelovati u izboru iduće godine.

Novčani fondovi su, ukupno gledano, prošle godine zadržali dominaciju prema ukupnoj upravlja s dva novčana fonda. Investitori u novčane fondove trebali bi biti zadovoljni lanjskim rezultatima; prinose praktički svih kunskih fondova bio je u rasponu od 4 do 5 posto. Iako je primjetan blagi trend pada prinosa (usporedo s padom kunskih kamatnih stopa), prinosi novčanih fondova i dalje su vrlo primamljivi svima koji traže posve sigurnu i stalno unovčivu investiciju na (u pravilu) kratki rok.

Laskavu titulu najboljeg uvjerljivo je osvojio kunski novčani fond Raiffeisen Cash, zahvaljujući visokim ocjenama u svim kategorijama. Prema prinosu je bio bolji tek PBZ Novčani s +5,12 posto (Raiffeisen Cash u 2005. godini ostvario je +4,90 posto, jednako kao i PBZ Kunski novčani). Manju ocjenu rizičnosti (mjerenog standardnom devijacijom) imao je jedino CAIN Investov Select Novčani, dok je prema zbirnoj ocjeni imovine pod upravljanjem upravo Raiffeisen Investov fond bio najviše rangiran (ispred fonda ZB plus). Inače, prema metodologiji Udruženja društava za upravljanje fondovima, ukupna ocjena formirana je objedinjavanjem ocjena u tri kategorije: prinos uz ponder 30 posto, rizičnost uz ponder 40 posto i imovina pod upravljanjem (kombinirajući podatke o prosjeku, relativnoj i apsolutnoj promjeni imovine) uz ponder 30 posto.

Josip Protega želi s novom ekipom u narednih pet godina zauzeti deset posto hrvatskoga bankarskog tržišta. Naime, objašnjavaju u HPB-u, novi kadar postavljen je samo na mjesta tek otvorenih sektora, poput investicijskog, HPB Investa, stambene štedionice i slično. Na tim novim radnim mjestima zaposleno je gotovo sto novih djelatnika.

Svojim istupom na tržištu banka je stekla povjerenje mnogih poslovnih partnera. Od ove godine Grad Makarska povjerio joj je vođenje računa, koji uključuje savjetovanje, financiranje, obavljanje poslova leasinga, factoringa i slično. A kolege bankari nedavno su Protegu izabrali predsjednikom Udruženja banaka pri HGK-u.

I dok banku prepoznaju veliki igrači, manji klijenti će se još požaliti na rad njezinih poslovnica, u kojima je poslovanje, prema navodima klijenata, još sporije nego u drugim bankama. U pomoći jačanju i proširenju poslovnica postoji ideja o spajanju s Croatia bankom, no s čijom se realizacijom čekalo zbog nezavršenih sporova malih dioničara s tom bankom. S obzirom na to da se taj problem rješava, država će odlučiti hoće li ići na spajanje tih dviju banaka ili ne. Godinama se govor o velikom bankarskom bumu kakav su napravile banke u stranom vlasništvu, pa se sada napokon može istaknuti i posao koji je napravila jedna domaća banka. Možda bi ovaj primjer mogao biti potvrda da ni sve u vlasništvu države nije najgori izbor. Možda samo treba naći dobar kadar kojemu će se bez politiziranja prepustiti vođenje.