Štedbanka

Privredna banka Zagreb prema veličini aktivne druga je po redu domaća banka. Već dugi niz godina u vrhu je hrvatskog bankarstva i jedna je od najstarijih novčarskih institucija u Republici Hrvatskoj, s dugim kontinuitetom bankarskog poslovanja.

Kroz povijest, Privredna je banka Zagreb bila nositelj najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije, brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je postala sinonim za gospodarsku vitalnost, kontinuitet te identitet Hrvatske. U prosincu 1999. godine uspješno je dovršena njena privatizacija. Naime, bivša je Banca Commerciale Italiana (BCI) kupnjom 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb postala novi većinski diočar, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadržala je udjel od 25 posto uz dvije dionice. Kasnije je BCI postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske grupacije, koja se ubraja među deset najvećih europskih bankarskih grupa. Osim Intese, tijekom 2002. godine manjinski je udjel u vlasništvu PBZ-a stekla i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Danas je PBZ sa svojim inozemnim vlasnikom usmjeren na suvremene oblike bankarskog poslovanja te razvoj novih financijskih proizvoda, potvrđujući time imidž dinamične i suvremene europske banke koja slijedi zahtjeve tržišta i svojih klijenata. PBZ raspolaže s 18 vlastitih podružnica, više od 205 poslovnica i ispostava te upravlja razgranatom mrežom bankomata kojom je pokrivena cjelokupna Hrvatska.

Osim snažnoga organskog rasta u nekoliko posljednjih godina, PBZ je rastao i putem novih akvizicija, ali i pokretanjem novih poslovnih inicijativa. Tako danas PBZ grupu, osim matice, odnosno banke, čine i brojna povezana društva koja su u pretežitom ili potpunom većinskom vlasništvu banke. Od društava kćeri PBZ-a, svakako treba istaknuti PBZ Card d.o.o., koji je vodeća kartičarska kuća na prostoru Hrvatske. To društvo inače obavlja poslove izdavanja American Express, Master i Visa kartica te pruža ostale usluge iz područja kartičnog poslovanja. PBZ Card d.o.o. posjeduje i franšizu American Expressa za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju te Makedoniju. PBZ Leasing d.o.o. specijalizirano je društvo u 100-postotnom vlasništvu PBZ-a koje obavlja poslove leasinga, dok društvo PBZ Invest d.o.o. upravlja sa sedam otvorenih investicijskih fondova osnovanih u Hrvatskoj. U vlasništvu PBZ-a je i društvo PBZ nekretnine d.o.o. specijalizirano za promet, upravljanje te gradnju i procjenu nekretnina.

PBZ je 96,39-postotni vlasnik i Međimurske banke, koja je vrlo uspješna regionalna banka sa sjedištem u Čakovcu. Od ostalih društava u vlasništvu PBZ-a svakako treba spomenuti i PBZ Stambenu štedionicu d.o.o. te društvo PBZ Croatia osiguranje d.d. (u 50-postotnom vlasništvu Grupe), koje upravlja istoimenim mirovinskim fondom, jednim od četiri u Hrvatskoj.

Prošla je godina bila iznimno uspješna za PBZ Grupu u Hrvatskoj. Tako je njena dobit prije oporezivanja za 2005. godinu iznosila milijardu kuna ili 8,2 posto više nego prethodne godine, dok je neto dobit iznosila visokih 799 milijuna kuna, što predstavlja porast od 8,7 posto. Pritom je aktivna PBZ Grupe tijekom posljednjih godina dana povećana za 15,6 posto, na iznos veći od 50,6 milijardi kuna.

Dobit banke prije oporezivanja (matice) prošle je godine iznosila čak 925 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 752 milijuna kuna. S obzirom na iznimno rast svih pokazatelja poslovanja, u PBZ su odlučili značajno dio prošlogodišnje dobiti (27,4 milijuna kuna) isplatiti kao nagradu menadžmentu i zaposlenicima Grupe.

Bivši upravitelj Središta Hrvatske pošte Split Ante Bilić i bivši direktor Čistoće Marijan Marunica novi su članovi Uprave Hrvatske pošte. Bilić je nakon smjene Milana Skoblara bio ozbiljan kandidat za predsjednika Uprave, na koje je mjesto na prijedlog Vlade izabran Andrej Sardelić. Neslužbena informacija iz krugova bliskih HP-u glasi da će Sardelić na poziciji predsjednika Uprave ostati do jeseni, a jedan od kandidata za njegovo mjesto je i Darko Dvornik, pomoćnik ministra Božidara Kalmeta zadužen za telekomunikacije i poštu. No, obzirom na stranačku opredijeljenost Sardelić ima velike izglede nastaviti s radom na toj poziciji i nakon jeseni.

Vlasnici Dinersa intenzivno razmišljaju o mogućnosti prodaje te kartičarske kuće, a potencijalnim kupcima, kako neslužbeno saznajemo, bit će otvorena vrata za provođenje due diligencea. Sve do nedavno Diners Club Adriatic bio je pod apsolutnom kontrolom 79-godišnjeg Žarka Kraljevića, koji je 1969. godine doveo Diners u Hrvatsku, ali prije godinu dana na Glavnoj skupštini dioničara njegovih 37,93 posto dionica pretvoreno je u povlaštene dioničce bez prava glasa. Uz Kraljevića, najznačajniji su dioničari te kartičarske kuće poznati odvjetnik Marijan Hanžeković i generalni direktor Dinersa u Sloveniji Tomaž Lovšek, koji zajedno drže oko 40 posto dionica. Inače, Diners je 2005. godinu završio s rekordno uspješnim pokažateljima poslovanja i unatoč pojačanoj konkurenciji na tržištu uspio je zadržati tržišni udio od 30 posto, a u prvom kvartalu ove godine ukupan prihod bio je 10 posto veći u odnosu na prošlu godinu i iznosio je 87,6 milijuna kuna. Do potkraj prošle godine izdano je više od 423 tisuće Diners kartica, a u prvom tromjesečju ove godine ta se brojka povećala na 430 tisuća.

Unatoč prošlotjednoj vijesti da se među zainteresiranim za preuzimanje Plive našla i američka kompanija Barr Pharmaceuticals, većina sudionika Liderove web ankete vjeruje da će Plivu naposljetku ipak preuzeti njen prvi ‘prosac’, islandska kompanija Actavis. U takav rasplet događaja s preuzimanjem Plive vjeruje 42 posto sudionika ankete, dok Barr kao ozbiljnu mogućnost za novog vlasnika Plive drži 20 posto sudionika. Da bi se u igri mogao pojaviti netko još ozbiljniji od Barra i Actavisa smatra tek 16 posto sudionika, a da se u vlasničkoj strukturi Plive neće ništa ozbiljnije promijeniti misli 22 posto sudionika ankete.

On line putnička agencija adriatica.net na mađarskom je jeziku stekla status CoolBranda i time je stala uz bok već proslavljenim brandovima kao što su Adidas, Heineken, Coca Cola Light, Motorola, Nokia i Cosmopolitan. To je ujedno i jedina hrvatska tvrtka i jedina putnička agencija koja je dobila taj status, a jedan od glavnih razloga dobivanja statusa cool agencije bila je web stranica koja odgovara željama i potrebama putnika, a stranice su prevedene na mađarski jezik, što je u Europi rijetkost. adriatica.net u Mađarskoj nije fizički prisutan i nema svoje predstavnitvstvo, ali je jakav markeškim inicijativama za koje je zaslužna Krisztina Nagy koja unutar tvrtke radi na promociji na mađarskome tržištu. Rezultat popularnosti tog branda u Mađarskoj je i su radnja s vodećim mađarskim kompanijama i reklamiranje na njihovim najpopularnijim web stranicama – objašnjava direktor adriatica.neta Tihomir Brzica.

Jedna od vodećih europskih tvrtki u nautičkom čarteru, austrijska tvrtka Blu Balu Yachting, otvorila je ured u Zagrebu. Tvrtka zapošljava sedam ljudi, a na čelu joj je Zlatko Čeljuska. Kao dio Blu Balu Yachting grupe, zagrebački ured raspolaže ponudom dvjestotinjak jedrilica u deset nautičkih centara u Hrvatskoj te jedrilicama u Grčkoj i Turskoj. Ured u Zagrebu zadažen je za provedbu rezervacija i brigu o klijentima u Hrvatskoj i regiji. Osim lokalne uloge na tržištu, iz zagrebačkog ureda upravlja se cjelokupnom prodajnom mrežom Blu Balua u Europi.

Prije mjesec dana na ulice grada Zagreba te na šira područja Istre, Dalmacije i sjeverozapadne Hrvatske postavljene su novinske kutije za besplatne novine Metro. Te kutije, živonarančaste boje, uradak su radionice poznatoga zagrebačkog obrtnika Željka Šelendića. Proizvodnja novinskih kutija prvi je takav projekt obrta Šela. Osim besplatnog dnevnika Metro, na zagrebačke ulice postavljene su i plave novinske kutije besplatnog tjednika Metropol. Večernji list je proizvodnju tih kutija povjerio zagrebačkoj tvrtki Kaufman i sin. Projektinim planom Metropol, kao što ističe voditelj projekta Goran Rubčić, predviđeno je postavljanje 150 do 200 novinskih kutija diljem grada Zagreba.

Prema Mikulićevim riječima, investitore nije problem pronaći, a interes za financiranje projekta potvrdila je i Svjetska banka. Samo tehnologija bi nas koštala 450 milijuna dolara, dok bi cjelokupna gradnja stajala mnogo više. No, nije problem pronaći investitore, jer je većina onih kojima smo predstavili projekt prepoznala njegovu vrijednost i shvatila da će gradnja tvornice celuloze Hrvatskoj donijeti gospodarski napredak. U pregovorima smo sa Svjetskom bankom, od koje smo dobili i službenu potvrdu da su zainteresirani za projekt. U prilog nam ide i studija EU prema kojoj se u budućnosti u Europi očekuje značajan rast potrošnje celuloze i papira, oko 2,5 posto na godinu – kaže Mikulić i ističe da je najveći problem izvedba projekta, odnosno pronaći točnu lokaciju gdje bi tvornicu najbolje bilo sagraditi te osigurati kopnene i vodene putove kojima bi se dovoljila potrebna drvna masa.

Iako se prema pouzdanim informacijama s RTL-a sponzorirana emisija Karlovačke pivovare, Karlovačko Korner, trebala emitirati na toj privatnoj televiziji, iz Heinke novine pivovare u Karlovcu službeno su obavijestili da će reportaže iz Njemačke prenositi HTV. Navodno je RTL od Karlovačke tražio previše novca za medijski prostor, a projekt je propao kad je ekipa RTL-a već bila spremana krenuti u zemlju nogometnog spektakla. U pozadini ove vijesti kruži priča prema kojoj je Karlovačka pivovara zaposlenicima RTL-a osigurala i podijelila nepoznat broj ulaznica za utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva dok je suradnja još bila aktualna. No, kad je dogovor propao, sretni dobitnici ulaznica s RTL-a pobojali su se da će ih morati vratiti.

Zagrebačka je Štedbanka u 2005. ostvarila neto dobit od 29,6 milijuna kuna, što je 45 posto više nego godinu ranije. Iako još nisu ustanovljene rang-liste banaka, analitičari su uvjereni da je Štedbanka s ostvarenom rekordnom neto dobiti po zaposlenome (imaju, naime, samo 30-ak stalno zaposlenih) od gotovo milijun kuna lani vjerojatno bila najprofitabilnija hrvatska banka. Vrlo dobri prošlogodišnji dohodni rezultati plod su, kažu u banci, značajnog povećanja neto kamatnih prihoda te ostvarenih ušteda u poslovanju.