Home / Biznis i politika / Lik i djelo

Lik i djelo

Bivši član Uprave HT-a postaje prepoznatljiv upravo po protivljenju T-HT-u u slučaju Iskona i DTK mreže. Uspjeh bi mogao učvrstiti njegovu poziciju zaštitnika telekomunikacijske konkurencije.

Među pričama koje kruže o Gašperu Gaćini (56), predsjedniku Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT), i ona je prema kojoj njegov službeni vozač gotovo nikad nema posla. Čelnik glavnog regulatorskog tijela za područje telekomunikacija, naime, više voli voziti sam. Takva pozicija dobro odražava javni položaj Gašpera Gaćine, za kojeg stručna i opća javnost uglavnom smatraju da samostalno vodi mukotran proces liberalizacije domaćeg tržišta telekomunikacijskih usluga. Ono oko čega je javnost podijeljena je radi li čelnik HAT-a svoj posao dobro ili ne.

Gotovo osobna odgovornost čelnika svih regulatorskih tijela u Hrvatskoj i u svijetu je uobičajena. U SAD-u svi znaju da je predsjednik Komisije za vrijednosnice i tržišta kapitala (SEC) Christopher Cox, a u Hrvatskoj da je Željko Rohatinski ‘odgovoran’ za banke, Olgica Spevec za poduzeća, a Gašper Gaćina za telekome. No, Hrvatska središnja banka uspjela je steći imidž neovisne i moćne institucije, za razliku od agencija za telekomunikacije i zaštitu tržišnog natjecanja, koje su neprestano predmet glasina o podložnosti političkom i korporativnom utjecaju.

U skladu s tim odlazak Željka Rohatinskog iz PBZ-a u HNB smatrao se napretkom, a imenovanje Olgice Spevec na čelo AZTN-a rošadom u državnoj upravi. Gašper Gaćina, bivši član Uprave HT-a, međutim, od dolaska na čelo Hrvatske agencije za telekomunikacije proglasavan je HT-ovim čovjekom. Osim toga, njegova ne baš blistava uloga u aferama dodjele treće GSM i nedodjele četvrte GSM koncesije dala je materijala za teze da je podložan i nalozima iz Vlade.

Gaćina se kao diplomirani inženjer elektrotehnike smjer telekomunikacije zaposlio u HT-u 1992. godine. Time počinje službena biografija koja se može naći na stranicama Hrvatske agencije za telekomunikacije. Sve prije te godine ostaje misterija, za koju od njega nismo uspjeli dobiti pojašnjenje. Sedam godina nakon zapošljavanja u HT-u, inženjer Gaćina postaje član Uprave tada još nacionalnog telefonskog monopolista. Bio je u vrhu HT-a prilikom obje faze privatizacije te kompanije odnosno prodaje Deutsche Telekomu, dakle na izvoru informacija o ugovoru koje su javnosti ostale do danas uskraćene.

Upravo 2001., u godini u kojoj je HT postao privatna kompanija prodajom državnog udjela od 16 posto DT-u, Gašper Gaćina odlazi iz tvrtke. Što je radio sljedeće dvije godine? U službenoj biografiji kao sljedeće radno mjesto stoji Institut za tehnološku politiku i razvoj, ali tu je instituciju Vlada RH osnovala tek 17. lipnja 2003. Institut (danas pod nazivom Hrvatski institut za tehnologiju) osnovan je ‘za obavljanje znanstvenoistraživačke djelatnosti kroz pružanje potpore razvoju na znanju utemeljenoga gospodarstva, razvijanjem odgovarajućih prijedloga koncepata, strategija, politika, programa te implementacijskih projekata i instrumenata za potrebe korisnika u javnom i poslovnom sektoru.’

Nakon kratke karijere u državnom institutu, Gaćina 2004. postaje predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije, što je i danas. To je i kraj službene biografije u kojoj se još samo navodi bračno stanje (oženjen, petoro djece) te maslinarstvo i tenis kao hobiji. Neslužbeno se u hobije može dodati i da je strastveni igrač golfa kojeg se često može vidjeti u Golf&Country klubu Zagreb.

Dolaskom u HAT počinje za Gašpera Gaćinu faza u karijeri mnogo izloženija širokoj i stručnoj javnosti, pa samim tim i s manje nepoznanica. Naime, njegov se dolazak poklopio sa zakonskim otvaranjem tržišta telekomunikacija novoj konkurenciji, pa su sve odluke Agencije kojoj je bio na čelu izazivale posebnu pažnju javnosti, već umorne i duboko nezadovoljne visokim cijenama telefoniranja i pristupa internetu. Već iste godine u kojoj je došao na čelo HAT-a imao je čast potpisati odluku o dodjeli dozvole za fiksnu telefoniju prvom alternativnom operateru u hrvatskoj povijesti: 19. studenoga 2004. Optima telekom postao je prvi konkurent HT-u na tom području.

Uslijedile su dozvole splitskog Portus, a pad cijene dozvole za fiksnog operatera s 8 milijuna kuna na 20.000 kuna izazvao je našalnu tvrtki koje su željele uhvatiti dio od 4 milijarde kuna vrijednog tržišta fiksne telefonije. Trenutačno Hrvatska ima čak 17 fiksnih operatera, od kojih je većina počela nuditi komercijalne usluge, što je prouzročilo statistički primjetan pad cijena. No, situacijom još uvijek nisu zadovoljni ni novi operateri, ni HT ni potrošači. Operateri upozoravaju da T-HT, unatoč zakonskoj obvezi, novim igračima na tržištu još uvijek ne dopušta potpuni pristup svojoj infrastrukturi. HT, pak, smatra da mu je Agencija propisala preniske cijene po kojima mora iznajmljivati infrastrukturu svojoj konkurenciji, pa se zbog toga čak i žalio na odluku. Potrošači, koji su od novih operatera očekivali dramatične promjene, nisu zadovoljni pojeftinjenjima, u prosjeku manjima od 10 posto.

U mobilnoj telefoniji situacija je gotovo potpuno obrnuta: uglavnom su svi zadovoljni, ali izbor trećeg operatera koji je donio cjenovnu konkurenciju na tržište koje su dotad dijelili Vipnet i T-Mobile bio je popločan skandalima u kojima se ozbiljno dovodila u pitanje neovisnost agencije i njenog čelnika. Naime, na prvi natječaj za treću GSM koncesiju javio se samo jedan kandidat, konzorcij Tele2, koji nije izabran, između ostalog, i jer je Agencija sumnjala u njihovu strategiju konkuriranja cijenama. Na drugom je natječaju ponuda Tele2 odjednom postala prihvatljiva, dok su objašnjenja predsjednika HAT-a za odbacivanje ponuda Match Telekoma i Croatia Mobilea izazivala podsmijeh i nevjeru javnosti (između ostalog, problem je bio što je pismo namjere Croatia Mobile poslao faksom, a nije dostavio original).

Unatoč nezadovoljstvu, predstavnici telekoma koji s njim često kontaktiraju i surađuju smatraju Gašpera Gaćinu stručnim, korektnim i principijelnim. No, mišljenje javnosti o Gaćini moglo bi se iskristalizirati njegovim odlukama u trećem području telekomunikacija za koje je zadužen: uslugama pružanja pristupa internetu.

Naime, predsjednik HAT-a iznenađujuće se žestoko i javno obrušio na T-HT-ovo preuzimanje Iskona. Najveći domaći telekom je za 13,7 milijuna eura kupio svoga glavnog konkurenta u području pružanja usluga pristupa internetu te njegov portfelj poslovnih korisnika unatoč upozorenjima Gašpera Gaćine da se time ozbiljno narušava konkurencija na tržištu. HAT nema pravnih ovlasti spriječiti preuzimanje – to je u nadležnosti AZTN-a. Međutim, u ovom je slučaju zakazao zakon, prema kojem AZTN nije nadležan za transakcije u kojima sudjeluju tvrtke s prometom manjim od 100 milijuna kuna na godinu. Teoretski to znači da dominantni igrač poput T-HT-a može bez ograničenja kupovati male konkurente.

No, regulatori u svijetu, pa ni u Hrvatskoj, nisu nemoćni. Gaćina je već najavio da će se na sljedećoj sjednici Vijeća Agencije raspravljati o mogućnosti da se Iskonu oduzmu dvije dodijeljene WiMAX koncesije i da ga se proglasi operaterom sa znatnom tržišnom snagom. Treba, međutim, tek vidjeti hoće li uspjeti do kraja provesti svoju namjeru da kazni, prema njegovoj procjeni, štetno spajanje.