Izbor ružičastih vina u Hrvatskoj je slab, ali ljeti će uz mesna pečenja ili roštilj odlično pristajati dobro ohlađeni suhi rosei Krauthakera ili Plenkovića.
Boce moraju biti položene i vino u stalnom dodiru sa čepom. Temperatura treba biti između 7 i 12 Celzijevih stupnjeva. Od svjetla se vina mogu zaštititi tamnom tkaninom. Poželjna je relativna vlažnost zraka između 75 i 80 posto. Treba prepisati podatke s etiketa koje će s vremenom stradati.
Kategoriji mirnih lakših bijelih vina pripadaju, primjerice, manje zahtjevni sauvignon ili malvazije i graševine, koje će odgovarati kontinentalnim hladnim predjelima, slanim štruklima ili hladnoj tjestenini pripremljenoj bez jačih mirisa. Već predjela u kojima se nude kulin ili pršut, kao i moćnije juhe ili tjestenine s jačim umacima, traže mirna bijela vina jačeg tijela poput sauvignona ili chardonnayja odležanih u barriqueu, ponajboljih pošipa te, svakako, bira- nih rajnskih rizlinga. Takva će vina savršeno odgovarati i uz ponajbolju riječnu ili bijelu morsku ribu.
Izbor ružičastih vina u nas je, nažalost, slab, no ljeti će uz mesna pečenja ili roštilj odlično pristajati dobro ohlađeni suhi rosei Krauthakera ili Plenkovića. Svježija crna vina poput frankovke, zweigelta, terana, crnih pinota iz slabijih godišta treba imati kako bi se sljubila s lakšim jelima od crvenog mesa, a za jača jela i jela od divljači svakako treba nabaviti moćne plavce. Kako kod nas uglavnom nema dobro odležanih plavaca, treba uzeti i neke barem četiri-pet godina zrele cabernet sauvignone, syrahe ili neke mješavine crnih sorata. Ako su dobro barikirana, takva će odležana vina pristajati i uz sireve ili složenije snackove. Za prave sireve, ali i za prave goste i prave prilike svakako treba imati i prave šampanjce.