Bez poreznih olakšica poslovanje skuplje od 1. siječnja 2007.

Dosadašnje porezne olakšice i oslobađenja iz Zakona o porezu na dobit ostaju na snazi do kraja 2006. godine i primjenjivat će se pri utvrđivanju porezne osnovice i porezne obveze za ovu godinu.

Na posljednjem saborskom zasjedanju održanom u prvom dijelu svibnja prihvaćen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Zakon o porezu na dobit primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, a u manje od godinu i pol dana, to je već druga korekcija propisa koji uređuje oporezivanje dobiti trgovačkih društava i drugih obveznika. Prve izmjene i dopune donesene su u ljetu 2005. i primjenjuju se od 1. siječnja ove godine. Te su izmjene bile više formalno-tehničke, nego sadržajne prirode. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dobit iz 2005. samo su olakšice za poduzetnike koji posluju u područjima posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima, oslobađenja za poduzetnike s područja Grada Vukovara i olakšice i oslobađenja za porezne obveznike u slobodnim zonama u neizmijenjenom sadržaju i opsegu preseljeni u posebne propise, odnosno u Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o obnovi o razvoju Grada Vukovara, Zakon o brdsko-planinskim područjima i u Zakon o slobodnim zonama. Te su formalno-tehničke preinake bile obrazložene potrebom usklađivanja propisa o oporezivanju dobiti sa zahtjevima europske pravne stečevine.

Najnovije izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit također su motivirane zahtjevima Europske unije, ali one više nisu samo formalne prirode. Sadržaj tih izmjena u najkraćem se može sažeti u sljedeće: od 1. siječnja 2007. godine ukida se niz do sada propisanih olakšica u porezu na dobit. Prema ocjeni Europske komisije, riječ je o selektivnim olakšicama koje su se ostvarivale kao fiskalne državne potpore, što nije spojivo s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta unutar članica Unije.

Porezni obveznici koji su to postali prema posebnim propisima radi obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, plaćali su porez na dobit po stopi 5 posto. Takva olakšice će se primijeniti samo pri utvrđivanju porezne osnovice i porezne obveze za 2006. godinu. Nova pravila oporezivanja primjenjuju se tek na kalendarsku 2007. godinu i kasnije. Stopa poreza na dobit se ne mijenja, i nadalje ostaje 20 posto.

U sljedećoj poreznoj godini obveznici poreza na dobit više neće moći na dosadašnji način koristiti olakšice u obliku dodatnog umanjenja porezne osnovice za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika (olakšica se mogla koristiti u trajanju godinu dana od dana zaposlenja, a za novozaposlene invalide u trajanju tri godine od dana zaposlenja), troškove istraživanja i razvoja te troškove školovanja i stručnog usavršavanja radnika. Te porezne pogodnosti poduzetnici ostvaruju još samo pri utvrđivanju porezne obveze za 2006. godinu.

U sljedećim poreznim razdobljima olakšice na osnovi zapošljavanja, školovanja radnika ili izdataka za istraživanje i razvoj, odnosno prema nekoj drugoj osnovi koja bude uređena posebnim propisom, ostvarivat će se u sadržaju i opsegu kako to bude uređeno posebnim propisima. Te će se olakšice ostvarivati ili kao poticaj za koji se koristi porezno oslobađanje ili u nekom drugom propisanom modelu. Novim Zakonom propisano je da porezni obveznici koji u budućnosti budu koristili porezne olakšice prema posebnim propisima osiguraju i posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja i obračun dobiti za djelatnost za koju koriste neko porezno oslobađanje ili olakšicu. Ta je obveza bila propisana i prema dosadašnjem propisu, a odnosila se na olakšice u obliku sniženih poreznih stopa ili oslobađanja od obveze plaćanja poreza na dobit. Izmjena Zakona o porezu na dobit obveza zasebnoga knjigovodstvenog praćenja uvodi se za porezne obveznike koji će koristiti posebne poticaje i državne potpore, temeljem kojih će ostvarivati porezne olakšice.

U prijelaznim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit nije predviđena mogućnost prenošenja olakšice čije je korištenje počelo u 2006. u sljedeću poreznu godinu. Na primjer, poduzetnik koji tijekom 2006., ali ne na početku kalendarske godine, zaposli novog radnika na neodređeno vrijeme imao bi, da nije bilo izmjene propisa, pravo koristiti poreznu olakšicu za novozaposlene radnike u dva porezna razdoblja: dio u 2006., a drugi dio u trajanju do 12 mjeseci od dana zaposlenja u sljedećem poreznom razdoblju. S obzirom da se olakšica prema toj osnovi ukida od 1. siječnja 2007., porezni obveznik će u ovoj godini moći umanjiti osnovicu poreza na dobit za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika samo u dijelu koji se odnosi na kalendarsku 2006. godinu. Na neiskorištenu razliku razdoblja do 12 mjeseci, odnosno za invalide na razliku do razdoblja od tri godine, računajući od dana zaposlenja, porezni obveznik gubi pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice.

Od 1. siječnja 2007. godine uključuju se i sve olakšice u plaćanju poreza na dobit na osnovi ulaganja. Također, samo do kraja ove godine poreznim obveznicima koji ostvare dobit od ulaganja u određenom iznosu te uz uvjet da zapošljavaju određen broj radnika, snižava se redovna stopa poreza na dobit. U iznose ulaganja nije se uračunavala vrijednost zemljišta, niti vrijednost građevina starijih od jedne godine. Isto tako, u iznose ulaganja nisu se uključivale vrijednosti ranije korištene opreme koja je unesena u poduzetničku djelatnost kao osnivački ulog.

Poduzetnicima koji su ostvarili ulaganja u objekte i opremu u traženom iznosu Zakon je omogućavao sniženu stopu poreza na dobit u trajanju deset godina od početka ulaganja. Ukupna povlastica koju je ulagatelj mogao koristiti prema toj osnovi tijekom trajanja razdoblja korištenja povlaštene stope poreza na dobit nije mogla biti veća od iznosa ulaganja. Olakšica je bila uvjetovana zadržavanjem traženog broja zaposlenih, a smanjivanje broja radnika ispod propisanoga minimalnog broja imalo je za posljedicu gubitak prava na povlaštenu stopu, bez mogućnosti ponovnog uspostavljanja ukinutog prava na olakšicu ako naknadno ponovno dostigne traženi broj zaposlenih radnika.

S obzirom na to da su neke od ovih poreznih olakšica jednako ili slično propisane u Zakonu o porezu na dohodak za fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost obrta ili samostalnog zanimanja, opravdano je očekivati da će radi jednakoga pravnog položaja poreznih obveznika uslijediti odgovarajuće izmjene Zakona o porezu na dohodak. Ostaje upitnim hoće li se porezna vlast pri mijenjanju propisa o porezu na dohodak zadržati samo na ukidanju dijela poreznih olakšica koje su već ukinute u sustavu poreza na dobit ili će u sustavu dohotka izmjene možda biti obuhvatnije.

Dakako, neupitna je obveza Hrvatske da propise o porezu na dobit uskladi sa zahtjevima koje postavlja Europska komisija. Riječ je o nadasve snažnom argumentu koji gotovo i ne ostavlja prostor za raspravu. Ipak, činjenica da se dvije godine nakon njenoga uvođenja ukida olakšica koja je bila predviđena u trajanju od deset godina, sama po sebi nameće pitanje pravne nesigurnosti. I na tom se primjeru događa pravna nedosljednost, jer nije predviđena izmjena za porezne obveznike koji su tijekom razdoblja dok su olakšice bile na snazi počeli koristiti olakšicu za koju su računali da će trajati sljedećih deset godina.

Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost od 1. siječnja 2007. godine plaćat će porez na dobit. Samo još do kraja ove godine oni ne plaćaju porez na dobit, neovisno o iznosu ostvarene dobiti. Isto tako, porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju brodarsku djelatnost, od sljedeće će godine plaćati porez na dobit za ukupno poslovanje. Samo do kraja tekuće porezne godine za njih vrijede olakšice u obliku oslobađanja od obveze plaćanja poreza na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovbi.