Manje od 500 članova u tri najjače udruge

Studenti se u udruge učlanjuju prije svega radi zabava i putovanja, a udružuju se i zbog potpisivanja peticija kojima od fakulteta obično traže da im se dopusti upis godine s manje položenih ispita od potrebnog broja.

Marina Cvirn, predsjednica AIESEC-a Hrvatska, ističe da studenti se u udruge većinom učlanjuju radi zabava i putovanja. Lideri triju studentskih udruga, AIESEC-a, E-studenta i BEST-a, s kojima smo razgovarali, potvrđuju da studenti nisu mahom članovi udruga i zato što članstvo u udruzi podrazumijeva aktiviran rad na projektima koji je u pravilu volonterski, na što većina teško pristaje. U prva tri mjeseca nakon diplome tek nekolicina mladih uspije naći pripravničko radno mjesto u struci, jer poslodavcima često više odgovara netko s iskustvom, a studijski programi na hrvatskim sveučilištima ne uvode studente dovoljno u svijet rada. Studentske udruge, pak, to čine, a aktivno članstvo u njima dovodi i do zaposlenja.

Tri najjače studentske udruge u Hrvatskoj zajedno imaju nešto manje od petstotinjak članova. Među dvjema međunarodnim udrugama (AIESEC i BEST) koje djeluju u Hrvatskoj, svoje je mjesto naša i nacionalna udruga E-student, koja okuplja najbolje studente s tri fakulteta zagrebačkog Sveučilišta. Udruge se bave umrežavanjem studenata različitih struka koji će kroz praktična iskustva, teoretska znanja i zajedničku izradu projekata ovladati vještinama potrebnim za buduća zvanja te načine preuzimati odgovornost istovremeno razvijajući svoje sposobnosti.

Cvirn ističe da je rad njihove udruge fokusiran isključivo na razvoj pojedinca i njegovih sposobnosti tijekom projekata koje provode u suradnji s gospodarstvenicima i velikim tvrtkama. Iako AIESEC ima brojno članstvo, uglavnom je riječ o ‘pasivnim članovima’, jer tek je njih 125 u udruzi aktivno.

Stopa nezaposlenosti mladih do 24 godine u Hrvatskoj je 33,4 posto, što je dvostruko više od prosjeka članica Europske unije. Još je veći postotak diplomiranih do 29 godina koji starijuju u privremenom radnom odnosu ili ne rade, a čije je prosječno razdoblje studiranja potrajalo dulje od sedam godina. Problem akademskih zajednica ogleda se i u rastu upisanih studijskih programa (u 10 godina više od 121 posto) niske stopa zapošljavanja, kao što su politologija i novinarstvo, te u sporom rastu broja upisanih (oko 74 posto) na fakultete s visokom stopom zapošljavanja, poput farmacije, brodogradnje ili strojarstva. Samo 40 posto studenata završi upisani studij, a nastavnički je kadar na 1.000 studenata u posljednjih deset godina opao sa 77 na 63 profesora. Uza sve spomenuto ne čudi da je Hrvatska, uz Bugarsku, na dnu ljestvice prema broju mladih koji se odlučuju za visoko školovanje.

Petar Šimić, predsjednik na isteku mandata udruge E-student, objašnjava da su projekti koncipirani kao ‘pravi’ projekti naših tvrtki, od postavljanja ciljeva, izrade planova, do provođenja projekta kroz koje učimo posao i pronalazimo svoju interesnu poslovnu domenu.

Prednost E-studenta nad ostalim udrugama je selekcija članova kroz uvjete koje moraju zadovoljiti, a to su proaktivnost i entuzijazam, znanje, vještine i vrijednosti. Suradjuju sa stručnjacima iz područja psihologije i upravljanja ljudskim potencijalima, a njihovi su sponzori i partneri u projektima najveće hrvatske tvrtke. E-student kao mlada udruga koja postoji tek dvije godine članstvo uvjetuje strogim kriterijima upravo zato da ne bi na članskim listama imali ‘pasivce’.

Apsolvent PBF-a Ivan Stamenković, predsjednik udruge BEST, također potvrđuje lakši upliv u poslovni svijet onima koji su u jednoj od udruga. Poslodavci nas upoznaju kroz suradnju tijekom studija, našu spremnost da se razvijamo kao timski igrači i kao poslovnici koji će sutra biti sposobni voditi samostalne projekte, govori Stamenković.

BEST je međunarodna udruga koja je u Hrvatskoj okupila većinu tehničkih fakulteta, a ima 40 članova. Za članstvo nije bitan ni prosjek ocjena ni godina studija, kaže Stamenković, već samo volja i interes onih koji žele ući i raditi. A takvih je očito malo, budući da na tehničkim fakultetima samo u Zagrebu studira više od 10 tisuća ljudi. Svoj angažman na projektima studenti odrađuju volonterski, jer, kažu predsjednici udruga, na taj način ulažu u sebe i olakšavaju si put do zaposlenja.

Poslodavci podržavaju mlade poduzetničke umove udruženih studenata te potvrđuju da će upravo članstvo u takvim udrugama biti prioritet na listama kandidata za buduće djelatnike, s obzirom na to da su kroz studij stekli vještine i znanja koji ih stavljaju u povlašteni položaj spram ‘običnog’ studenta – onog samo s diplomom.