Slovenija hoće legalizaciju 8.000 s

Vlada premijera Janeza Janše prihvatila je nedavno prijedlog zakona kojim će državama kandidatima za punopravno članstvo u EU – Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj – na temelju reciprociteta, odnosno uzajamnosti, u Sloveniji omogućiti kupnju nekretnina. Na taj način bi se, smatraju slovenski analitičari, Slovenci mogli otvoriti tržište nekretnina i u Hrvatskoj, što bi omogućilo i pravno sređivanje situacije za više tisuća slovenskih vlasnika nekretnina.

Koliko Janša drži do tog pitanja govori činjenica da prijedlog zakona upućuje u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova Božo Cerar diplomatski je izbjegao odgovor na pitanje zašto Slovenija s Hrvatskom to nije uredila međudržavnim sporazumom, rekavši da su već vođeni pregovori o zaključivanju bilateralnog sporazuma.

S obzirom da zaključivanje takvog sporazuma zahtijeva dosta vremena, 1. veljače 2009. godine i liberalizacija hrvatskog tržišta veoma su blizu, pa bilateralni sporazum više ne bi bio aktualan, tvrde u MVP-u Slovenije. Pritom treba podsetiti da su obje zemlje samo-stalne već 15 godina!

Još od 23. veljače 2000. godine važi sporazum između dviju zemalja o uređivanju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, kojim je slovenskim i hrvatskim pravnim i fizičkim osobama omogućeno pridobivanje vlasničkog prava na nekretnine na teritoriju Hrvatske odnosno Slovenije te njihov upis u zemljišnu knjigu ako je važeći pravni temelj nastao do dana neovisnosti obiju zemalja. Nakon tog datuma, fizičke i pravne osobe jedne i druge zemlje imaju drukčiji pravni status glede kupnje nekretnine u Sloveniji ili Hrvatskoj prema propisima pridobivanja vlasničkih prava za strance. S obzirom da Hrvati nisu mogli kupovati nekretnine u Sloveniji, princip reciprociteta važio je i za slovenske državljane Hrvatskoj. U Sloveniji nemaju točnih podataka koliko je njihovih državljana kupilo nekretnine u Hrvatskoj i još formalno-pravno nisu uredili pitanje vlasništva.

Prema procjenama posrednika u kupnji nekretnina, taj broj kreće se između sedam i osam tisuća. Pritom u Ministarstvu vanjskih poslova tvrde da će slovenski državljani imati pravo na upis vlasništva već nakon donošenja novog zakona u Hrvatskoj, ali da će postupak prodaje biti u skladu s važećim hrvatskim propisima. Upozoravaju na mogućnost da praksa zbog hrvatskog straha od prodaje najatraktivnijih kuća i zemljišta, prije svega blizu mora, možda bude drukčija. Vijest da Hrvatska mora svoje zakonodavstvo o prodaji nekretnina uskladiti s odredbama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer je dobila upozorenje od EU, mediji u Sloveniji prenijeli su uz optimistične najave da će Slovenci uskoro moći u Hrvatskoj upisati i u zemljišne knjige vlasništvo svojih nekretnina. Pritom je korektno prenesen i stav hrvatske šefice diplomacije Kolinde Grabar-Kitarović da Hrvatska državljanima EU omogućava kupnju nekretnina u skladu s reciprocitetom, odnosno pod istim uvjetima pod kojima Hrvati mogu kupovati nekretnine u pojedinim članicama EU. U stvari, međudržavni sporazum zastao je u Ljubljani.

Bilateralni sporazum Slovenije i Hrvatske zastao je u Ljubljani, a Božo Cerar danas tvrdi da je liberalizacija hrvatskog tržišta nekretnina u veljači 2009. veoma blizu, pa takav sporazum više ne bi bio aktualan u Sloveniji živjeli najmanje tri godine. Istovremeno, Slovenija se obvezala da će izmjenom Ustava osigurati da pri prodaji nekretnine više neće važiti princip uzajamnosti. Slovenija je Španjolskim kompromisom završila višegodišnji spor s Italijom, koji je 1994. inicirala desnica Vlada Silvija Berlusconija. Kompromis je u deželi izazvao mnogo rasprava, jer je od Slovenije tražio nešto što Unija nije zahtijevala ni od jedne druge kandidatkinje. I ako je pitanje nekretnina za Sloveniju bilo izuzetno značajno, što pokazuje i prvi Ustav samostalne države, koji je izričito zabranjivao prodaju nekretnina strancima, ona se tog prava i zaštite svojih interesa odrekla daleko prije nego što je o tome i počela pregovarati s EU. Tek nakon dvije godine žučnih rasprava, slovenski je Parlament 15. lipnja 1997. godine ratificirao sporazum, praktično u posljednji trenutak, jer je Europska komisija mjesec dana nakon toga objavila imena kandidatkinja za ulazak u EU, među kojima je bila i Slovenija.

Državljeni članica EU u pet godina prije ulaska Slovenije u taj savez kupili su svega 64 nekretnine, dok je u dvije godine, koliko je Slovenija punopravna članica EU, njih 1.167 postalo vlasnicima nekretnine u deželi. Analitičari tvrde da taj broj prodanih nekretnina ne predstavlja ni 5 posto raspolaživih potencijala. Procjena je kako bi ih stranci kupili oko četvrtine da bi se moglo razmišljati o zaštitnim mjerama.

Porezna uprava Republike Slovenije vodi od prvog dana ulaska u EU evidenciju o državljanstvu kupaca nekretnina. Mojca Centa-Debeljak, zamjenica generalnog direktora Porezne uprave, kaže da to moraju pratiti zbog eventualne potrebe uvođenja zaštitnih mjera, ako bi se pojavile ozbiljne teškoće na slovenskom tržištu nekretninama, kao posljedice početne potražnje državljanina EU. Procjene su da je, bude li se kupnja kretala takvim tempom, od kritičnih 25 posto Slovenija udaljena barem pedeset godina. Kao argument navode nagli skok cijena u posljednje tri godine. Ono što je prije tri godine stajalo tisuću maraka, danas stoji tisuću eura, pa će se, tvrde, tržište nekretnina uređivati samo, jer naprimjer stare kuće se, zbog potražnje veće od ponude, više ne mogu kupiti jeftino.

Slovensku javnost zanima koliko žurno će odreagirati službeni Zagreb kad Slovenija diplomatskom notom obavijesti hrvatsku Vladu da njeni državljani mogu kupovati nekretnine. Slovenski mediji izražavaju nadu da će Vlada premijera Šanadera požuriti da pobere porez za 8 tisuća objekata čiji su vlasnici državljanini Slovenije. Pritom zaboravljaju da je u većini primjera PDV već plaćen.

U odnosu na Sloveniju, Hrvatska je u vezi nekretnina u pregovorima s EU u psihološkoj prednosti, jer može analizirati iskustva svih deset novih članica EU i iz njihovih pregovora izvući najučinkovitije za pregovore s Unijom. Hrvatska, za razliku od Slovenije, koja se na zahtjev Italije i prije pregovora o nekretninama morala toga odreći, može u pregovorima ostvariti izuzetke, kao što je to npr. uspjelo Malti, gdje prodaja nekretnina strancima nije moguća, Poljskoj, koja je dobila dvanaestogodišnji embargo, ili Danskoj, u kojoj stranci ne mogu postati vlasnici vikendica, već ih samo mogu unajmiti. Realno je očekivati, s obzirom na trendove u EU, da bi prijelazno razdoblje za Hrvatsku u tom veoma važnom segmentu moglo trajati pet do sedam godina.