I Austrijanci spajaju energokompanije

Spajanja i preuzimanja u europskom energetskom sektoru od početka su godine doživjela pravu eksploziju, ali ih gotovo sve obilježava nastojanje da se ostane unutar nacionalnih granica i spriječe upadi izvana. Posljednji u nizu su austrijski OMV, jedan od najjačih dobavljača nafte i plina u Srednjoj Europi, i austrijski energetski koncern Verbund, u većinskom vlasništvu države (51 posto), koji su nedavno najavili spajanje, čime bi nastao energetski gigant svjetskih razmjera. Dvo-trećinska parlamentarna većina, potrebna za spajanje, prema pisanju austrijskoga dnevnika Kurier, već je osigurana. Međutim, još nije poznato kakva će biti reakcija Međunarodnog poduzeća za naftne investicije (IPIC) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji u OMV-u drže 17,6 posto vlasničkog paketa. Mišljenja o spajanju podijeljena su. Zagovornici spajanja tvrde da će nova kompanija svojom veličinom otjerati strane kompanije, što je očito i bila namjera. Uostalom, nagađanja o spajanju ovih dviju.

Trend spajanja nacionalnih energetskih kompanija započeo je ponudom talijanskog Enela za preuzimanje francuskog Sueza početkom veljače. Francuska je kompanija, međutim, uz pomoć Vlade, uspjela blokirati talijansku ponudu, i to gigantskim spajanjem s Gaz de Franceom (GdF). Francuski premijer De Villepin nipošto nije htio pristati na talijansku ponudu smatrajući je izravnim napadom na francuski suverenitet, dok se Italija razbijenila zbog odbijanja ponude te alarmirala Europsku komisiju.

Najaktivniji na području akvizicija ipak su njemački i ruski div – E.ON i Gazprom. Uprava njemačkoga energetskoga diva E.ON-a najavila je buduće akvizicije, koje bi sljedećih godina kompaniju mogle lansirati na mjesto svjetskog lidera u ovoj industriji. Naime, idućih će mjeseci nastojati zakoračiti na nova tržišta, ponajprije u zemlje Istočne Europe i Latinske Amerike. E.ON je nedavno ponudio 29 milijardi eura za preuzimanje španjolskog distributera plina Endese preko kojega bi njemačka kompanija iskoračila na tržišta Južne Amerike te postala dominantna u Španjolskoj, petom po veličini tržištu električne energije u Europskoj uniji.

Španjolska Vlada, međutim, donijela je dekret za zaštitu ključnih domaćih sektora prema kojemu Madrid ima pravo veta na odluke vezane uz inozemna preuzimanja domaćih kompanija. Osim toga, E.ON pokušavaju blokirati i spajanjem Endese sa španjolskim Gas Naturakom. Ove su odluke izazvale pravu buru i otvorile problematična pitanja u vezi s protekcionizmom u EU, zaoštrile odnose te zabrinule Europsku komisiju čija se konačna odluka o najavljenoj liberalizaciji energetskog tržišta očekuje s nestrpljenjem. Čilj je natjerati članice EU da otvore svoja energetska tržišta i dopuste veću konkurenciju, što bi trebalo pridonijeti smanjenju cijena energije na zajedničkom tržištu.

Alternativa E.ON-u je, međutim, za većinu članica EU još neprihvatljivija, a zove se Gazprom. Nedavno je Uprava ove tvrtke poručila Bruxellesu da se ne miješa u planove širenja kompanije. Na meti se našla britanska Centrica, što je izazvalo velike otpore u britanskoj javnosti, ali to je Blairov Vlada natjerala da razmisli o mjerama sličnima španjolskim, od kojih se na kraju ipak odustalo.

Najveći su se igrači uzbudili i na najave pregovora Gazproma i alžirske tvrtke Sonatrach jer bi se njihovim spajanjem stvorio najveći svjetski plinski kartel. Nadalje, glavni direktor talijanske energetske kompanije…

Predsjednik Uprave belgijskoga KBC-a Andre Bergens, koji je ujedno i član Nadzornog odbora Nove ljubljanske banke, prošli je tjedan boravio u Ljubljani. Nakon neuspješnih razgovora s predstavnicima slovenske Vlade, najavio je da će KBC u roku pola godine najavljivati prodati svojih 34 posto udjela u NLB-u. Predsjednik Uprave KBC-a, na odlasku iz Ljubljane diplomatski je ostavio odškrinuta vrata za dogovor, rekavši kako je očigledno došlo do nesporazuma te da su sami već dulje bili spremni prihvatiti 49 posto dionica u NLB-u.

KBC je proučio svoja ulaganja u NLB i do daljnjega će ograničiti odgovornost isključivo na ulogu financijskog ulagača. Narednih mjeseci povlačimo iz Uprave NLB-a svoja dva predstavnika, dok ćemo u Nadzornom odboru zadržati svog predstavnika – izjavila je za Lider glasno-govornica KBC-a, Viviane Huybrecht.

Samo dan nakon objave, Nadzorni odbor Nove ljubljanske banke upoznat je s odlukom belgijskog KBC-a da više ne želi biti strateški partner ove slovenske banke i istodobno odobrio da se od KBC uzme kredit u visini 75 milijuna eura! Jedno od tumačenja odlaska KBC-a iz NLB-a je i problem ulaska na hrvatsko tržište. Bergens je posebice to demantirao rekavši kako njihove teškoće u Hrvatskoj nimalo ne utječu na ovu odluku. Naglasio je da su na samom početku istaknuli da svoje mjesto u NLB-u nisu spremni zamijeniti eventualnim mjestom u Hrvatskoj. Uzevši pri tom u obzir da su slovenskoj Vladi poslali prijedlog za rješenje trenutačne situacije, očito KBC još pokušava postići kompromisno rješenje. Bude li prihvaćena dokapitalizacija NLB-a tako da oni steknu više od 49 posto dionica, predlažu da KBC svoja glasačka prava zamrzne na razdoblje od tri godine. Bergens tvrdi da je prema pregovorima sa slovenskom Vladom u studenome i prosincu prošle godine, KBC trebao dobiti većinski udjel. Zatim je došlo do političkog zapleta, pa bi se sada u KBC-u zadovoljili i s 49 posto vlasništva uz jamstva o kvalitetnom vođenju banke.

Reakcije ekonomista i političara na događaje u vezi s NLB-om različite su. Zagovornici nacionalnih interesa smatraju da je odluka Vlade pravilna, dok drugi na nju gledaju s podozrenjem. Prema bivšem premijeru Antonu Ropi, stabilnost i rejting Nove ljubljanske banke s ovim su potezom Vlade poljuljani. Anton Rop je u Drnovšekovoj vladi, kao ministar financija, bio zadužen za prodaju NLB-a. Ekonomist dr. Franci Križanić, podržava odluku Janšine vlade i izražava bojazan da je prethodna vlada imala neke dogovore ispod stola, jer kupoprodajni ugovor ne predviđa da Belgijanci postanu većinski vlasnik.

Ministar financija Andrej Bajuk opravdava potez Vlade i kaže da je slovenska Vlada procijenila kako u svojim rukama treba zadržati sve instrumente nadzora, jer mora osigurati financijsku stabilnost bankarskog sustava u državi. Besmisleno bi bilo, smatra ministar Bajuk, da nadzornik bankarskog sistema u Sloveniji, a to je Banka Slovenija, pri tome nema konačnu riječ, nego većinski vlasnik, koji bi preko Nove ljubljanske banke nadzirao 70 posto bankarskog sustava u Sloveniji. To je, prema Bajuku, za državu neprihvatljivo. Komentirajući kritike da će izlazak KBC-a iz NLB-a biti negativan signal za strane investitore, Bajuk je kao kontraargument naveo kako Slovenija nije naviknuta na strane investicije, jer ih je imala malo, pa najavljeni potez KBC-a, prema njemu, neće poljuljati temelje slovenske države, iako nije zadovoljan nastalom situacijom. U gospodarskim se krugovima sve više spominje kao mogući kupac KBC-ovih dionica poznati slovenski osiguravatelj Triglav iz Ljubljane i KD group.