Američke Alumni mreže aktivnije su od europskih u prikupljanju novčanih sredstava od članarine ili donacija, a ona se potom koriste za stipendiranje sadašnjih najperspektivnijih studenata te za razvoj centara koji pružaju savjetodavne usluge studentima.
Alumni mreže europskih fakulteta imaju više od 25 tisuća članova u stotinjak zemalja koji svojim matičnim fakultetima pomažu u marketingu i promociji fakultetskog branda, pronalaze potencijalne studente i intervjuiraju ih u ime škole. To je vrlo širok spektar uloga ako im se pridoda i osiguranje kontakata za poslanje te pomoć pri promjeni profesije ili dodatnome profesionalnom usavršavanju. Iako Alumni mreže u načelu ne osiguravaju posao, nego samo otvaraju vrata studentima, vrlo su vrijedan izvor informacija jer bivšim studentima pružaju mogućnost korištenja sveučilišnih knjižnica u kojima mogu pronaći različite publikacije koje će im pomoći u boljem snalaženju u poslovnome svijetu kao i korištenje kompjutorskih radionica. Upravo zahvaljujući dobroj organizaciji i vrijednim kontaktima čak 43 posto studenata u svijetu posao pronalazi preko Alumni mreže.
U svijetu je jedna od bitnih zadaća alumnija i pomaganje lokalnoj zajednici kroz različite volonterske vikend programe i organiziranje seminara i predavanja na sveučilištima. Zbog tako brojnih mogućnosti koje pružaju Alumni mreže uobičajena je praksa u svijetu da budući studenti odabiru sveučilište i prema snazi i organiziranosti Alumni mreža.
U Hrvatskoj je alumni filozofija, barem za većinu studenata, relativno nova informacija. Razlog tome treba potražiti i u činjenici da ni svi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, koji su u akademskom svijetu priznati i poznati već dugi niz godina, nemaju osnovane Alumni udruge. Doduše neki fakulteti, poput Građevinskoga i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije vrlo su aktivni kad je riječ o alumni filozofiji te usvajaju brojna iskustva inozemnih Alumni mreža. Svoju aktivnost iskazuju kroz različite likovne, sportske, pjevačke i druge sekcije ili kroz pomoć pri pronalasku posla diplomantima preko svojih alumnija u raznim institucijama. No, s druge strane, Ekonomski fakultet u Zagrebu, na kojemu godišnje diplomira gotovo tisuću studenata, svojim studentima nakon diplomne ne nudi nikakav oblik umrežavanja ili daljnje suradnje.
No, iako sporo, alumni filozofija dobiva na značenju u očima studenata. Sve je više pozitivnih primjera umrežavanja bivših studenata određenog fakulteta koji i nakon diplomne nastavljaju promicati programe sveučilišta koje su završili i ostaju u kontaktu s kolegama. Hrvatski Alumni klub Fonda za američke studije (HAFKAS), iako mlad, ima velike ciljeve.
Davor Kunc, predsjednik HAKFAS-a i vođitelj projekata u Korporativnom komunikacijama u Atlantic Grupi, smatra da Alumni klub omogućuje networking s kolegama koji su tijekom studija imali slične interese.
Poznanstva koja se sklapaju tijekom školovanja mogu trajati cijeli život i utjecati na naše buduće odluke. Valja naglasiti da poznanstva i kontakti putem alumnija mogu studentima olakšati zapošljavanje ali i osigurati kvalitetno studiranje. Zadaća je alumnija, osim već spomenutog promicanja fakulteta, održavanje duha sveučilišta i kontakata s kolegama, podizanje opće kvalitete rada na sveučilištu. U akademskom svijetu predstavljamo se sa stupnjem akademskih naobrazbe, ali i sveučilištem koje smo pohađali. Kvalitetu obrazovanja na sveučilištima određuje zajednički rad i napor profesora, studenata i prijatelja sveučilišta. Studentima treba ukazati na brojne mogućnosti i znanje koje im pruža matično sveučilište i na taj način izgraditi u njima osjećaj lojalnosti i pripadnosti tom sveučilištu zbog čega će oni i nakon završetka fakulteta željeti ostati u kontaktu s matičnim sveučilištem, s ponosom isticati koje su sveučilište pohađali i potruditi se da se i sveučilište ponosi njihovim životnim uspjehom.