Najveća francuska banka novi je vlasnik Splitske banke

Jedna od najvećih europskih banaka zainteresirana je za preuzimanja u gotovo svim tranzicijskim zemljama, a od zemalja bivše Jugoslavije, sada uz Sloveniju te Srbiju i Crnu Goru tu mogu uvrstiti i Hrvatsku.

Société Générale, novi vlasnik Splitske banke, najveća je francuska i jedna od najvećih europskih banaka. Grupa Société Générale ima čak 19,2 milijuna klijenata u Francuskoj i diljem svijeta. U Francuskoj banka upravlja dvjema komplementarnim mrežama: – Société Générale i Crédit du Nord. Izvan Francuske njena je maloprodajna mreža prisutna u 62 zemlje. U posljednjih petnaestak godina specijalizirane financijske usluge jedna su od udarnih točaka njenog poslovanja. Potkraj prošle godine te su operacije pokrivale 34 svjetske zemlje. Société Générale vođa je francuska banka, s približno 8,7 milijuna individualnih korisnika (prema podacima iz 2005. godine). Obje spomenute mreže u Francuskoj imaju 2.860 poslovnica, u kojima je prošle godine otvoreno gotovo 179.000 novih računa (porast od 3,1 posto u odnosu na 2004.).

Maloprodajna mreža Société Généralea izvan Francuske ima približno 6,4 milijuna klijenata i 31.000 zaposlenika koji rade u 1.741 poslovnici u 26 zemalja. Zemljopisno, tri su glavna područja širenje francuskoga giganta: Srednja i Istočna Europa, Mediteran te Afrika i nekadašnje francuske prekomorske kolonije. Prošle je godine banka odradila čak deset akvizicija, na koje je potrošila 1,3 milijarde eura. Da je Uprava na čelu s Danielem Buitonom na pravom putu dokazuje i cijenjena prošlogodišnjeg rasta dionice od 19 posto. To je gotovo dvostruko više od Bloombergovog indeksa europskih banaka i financijskih usluga (prošle godine 9 posto). Tržišna je vrijednost banke oko 53,5 milijardi eura.

Banka u Francuskoj djeluje još od davne 1863. godine, no snažnije se počinje razvijati tek potkraj 19. stoljeća. Maloprodajna je pozicija u Francuskoj osnažena preuzimanjem banke Crédit du Nord 1997. godine. Aktivnosti na inozemnim tržištima intenzivirane su 1999. godine akvizicijama u Rumunjskoj, Bugarskoj i Madagaskaru. Srednja je Europa u tom razdoblju bila prostor najžešće akvizicijske aktivnosti SG-a (kupljene su Komercni Banka u Češkoj i SKB Banka u Sloveniji). Na tom putu nisu bile zapostavljene niti afričke akvizicije, od kojih su najveće obavljene 2002. godine – kupnja Eqdom banke u Maroku (tržišni lider u maloprodaji) i banke Union International des Banques u Tunisu. Godine 2003. preuzela je 48 posto SBB Banka u Gani. Iskorak u specijaliziranim financijskim operacijama bio je pripajanje dviju podružnica Deutsche Banke – ALD za autoleasing i financiranje i GEFA za poslove korporativne prodaje. Godine 2002. taj je razvoj nastavljen kupnjom Hertz Leasea.

Kao francuski tržišni lider u poslovima štedno-ulagačkih proizvoda (mješoviti fondovi, investicijski fondovi, modeli štednje), grupa je naročito razvijala odjele upravljanja imovinom. Godine 1999. podružnica Société Générale Asset Management, prihvatila je strategiju upravljanja mješovitim fondovima kako na francuskom, tako i na inozemnim tržištima. Osnivanjem Société Générale AM UK u Londonu i preuzimanjem Yamaichi u Japanu, Société Générale Asset Management odigrao je ključne poteze na međunarodnom planu i sada doista može ponuditi najširu paletu ulagačko-štednih proizvoda. U prvom tromjesečju 2004. godine osnovana je i treća grupa unutar SG-a – GIMS (Global Investment Management and Services). GIMS danas zapošljava 7.600 radnika.

Francuska grupa Société Générale objavila je sredinom ožujka da namjera u svim republikama bivše SFRJ proširiti svoje poslovanje kupnjom postojećih ili otvaranjem novih banaka.

To je u Beogradu izjavio direktor Investicijske banke Société Générale za Jugosloveniju Ljubomir Aksentijević. Bez obzira na važnost Hrvatske, Aksentijević je izjavio da je ta banka odabrao Beograd za svoje središte. Banka je, prema njegovim riječima, zainteresirana za kreditiranje gradnje naftovoda u regiji, prije svega onoga od Constanze do Trsta, čija će gradnja stajati gotovo tri milijarde eura te gradnju prometnih koridora 5 i 10. U prošloj je godini na prostoru bivše Jugoslovenije SG preuzela Podgoričku banku koja drži gotovo 13 posto crnogorskog tržišta. Ilustracije radi, Société Générale prošle je godine samo u Srbiji privukao čak 111 tisuća novih klijenata, što dovoljno govori o tome da je regionalno bankarsko tržište još atraktivno čak i za takve divove kao što su oni.

Francuzi su 1997. godine osnovali podružnicu u Zagrebu te radili do 2001. godine, kada su se povukli s hrvatskog tržišta, a kompletna hrvatska ekipa prešla je pod okrilje njemačke Bayerische Hypo-und Vereinsbank (današnji HVB), koja je također osnovala hrvatsku podružnicu.

U skladu s praksom Europske unije, Francuzi su kanili otvoriti podružnicu bez unosa kapitala u Hrvatsku, a za obveze podružnice jamčiti kapitalom matične banke sa sjedištem u Parizu. Jedan od razloga za tako brzo povlačenje s hrvatskog bankarskog tržišta leži u (tada) nedefiniranom statusu podružnice strane banke u Hrvatskoj. S obzirom na to da je to bila prva podružnica, Hrvatska narodna banka nije znala kako se postaviti.

Problemima su kulminirali kad je podružnica, koja je poslovala s najvećim hrvatskim podružnicama i bila privlačna zbog daleko povoljnijih uvjeta od tada prevladavajućih na tržištu, prema pojedinim poduzećima bila izložena za više od deset milijuna dolara. Istodobno, podružnica nije imala kapital, nego trajni depozit od 20 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, oроčen pri matičnoj kući u Parizu. Čak i da se depozit tretirao kao kapital, očekivano je da bi adekvatnost kapitala bila daleko manja od minimalnih 10 posto. I dok je HNB vršio pritisak na francusku podružnicu zbog rješavanja problema temeljnoga kapitala, Francuzi su tvrdili da je kapital podružnice zapravo kapital matične banke. Na kraju su, zbog još nekih globalnih razloga, Francuzi odustali od poslovanja u Hrvatskoj.

No, od veljače prošle godine u Hrvatskoj je registrirana podružnica ALD Automotiva d.o.o., jedne od vodećih europskih leasing kompanija specijaliziranih za ponudu dugoročnog poslovnog najma automobila. ALD Automotive je članica svjetske bankarske grupacije Société Générale Groupe, te posluje u 25 zemalja diljem Europe i sjeverne Afrike međunarodnih kompanija. A od prije desetak dana Société Générale je postao vlasnik Splitske banke.

Da su vina iz Moldavije i Gruzije nepoželjna u Rusiji saopćio je glavni državni sanitarac dr. Genadij Oniščenko, koji je naložio ruskoj carini da od petog travnja ne propušta vina, konjake i pjenušće iz ovih dviju zemalja jer sadrže opasne sastojke – teške metale i pesticidi. Moskovski alkoholni embargo izazvao je pravi šok u Moldaviji i Gruziji jer su se njihova jeftina vina dobro prodavala u Rusiji. S obzirom na to da ruski stručnjaci nisu imali značajnijih primjedaba na vina iz Moldavije i Gruzije, mnogi su ovu zabranu doživjeli kao moskovsku osvetu rukovodiocima u Tbilisiju i Kišinjevu s kojima glavni ljudi u Kremlju više nisu ‘na istoj frekvenciji’ i povremeno javno kritiziraju jedni druge.

U Moldaviji tvrde da oni za sva vina imaju certifikate kvalitete, a u Gruziji prijete da će tužiti Oniščenka i njegovu kontrolnu službu. Bude li Moskva uporna u zabrani, Moldavija će izgubiti 80 posto tržišta, a Gruzija 70 posto. To za Moldaviju znači godišnje gubitak u iznosu od 250 milijuna dolara, a za Gruziju 70 milijuna. Osim na vinu Moldavija bi izgubila i tržište od 90 milijuna dolara za svoje pjenušće i konjake, dok bi gruzijski gubici dosegli približno 30 milijuna.

Velike gubitke imat će i ruski trgovci alkoholom. Ruski uvoznici vina i drugih pića iz Moldavije i Gruzije tvrde da bi ove godine mogli izgubiti gotovo milijardu dolara. Mnogo vina iz Moldavije i Gruzije stiže u cisternama pa se u Rusiji ‘dorađuje’ i buteljira. Čak 80 posto vina koje se prodaje u Rusiji potječe iz Moldavije i Gruzije. Točno je da se može uvoziti vino i iz drugih europskih država ili Južne Amerike i Australije, ali je ono skuplje od moldavskoga i mnogo ga je teže ‘dorađivati’, pa ruski trgovci čak i prijete demonstracijama.

Dobri poznavatelji vina kažu da dobra kapljica iz Gruzije ne može poslije svih davanja plaćenih ruskoj državi, stajati u prodavaonicama ispod 100 rubalja ili tri eura.

• Vina koja se prodaju za 60 rubalja (+dva eura) ne mogu biti dobra i prirodno čista. Poznata gruzijska vina Kindzmarauli, Mukuzani i Hvančkara moraju biti mnogo skuplja ako su stvarno kvalitetna – kaže poznati gruzijski somelijer Salva Hecurijani koji izdaje časopis Vino.

Jasno je da su najjeftinija vina koja se prodaju u Moskvi slabe kvalitete, ali ti surogati mučaju se u pogonima u Rusiji. Upravo zato mnogi smatraju da je sadašnji vinski rat vezan uz političke razmirice Moskve s Tbilisijem i Kišinjevom. Lobi koji podržava proizvođače i trgovce alkohola u Rusiji vrlo je moćan i oni bi se sigurno mogli suprotstaviti glavnom sanitarcu Oniščenku kad on ne bi imao podršku ili, točnije, direktivu iz Kremlja.

Iako predsjednik Gruzije Sakašvili prijeti da će tražiti međunarodnu arbitražu, minimalni su izgledi da Tbilisi dokaže kako je u pravu. Gruzijski enolozi sami priznaju da je mnogo vina loše napravljeno, a protiv ‘vinara kemičara’ gruzijska se Vlada bezuspješno bori već dvije godine. U Moldaviji ne skrivaju da bi mogli imati golemi problema ne uspjeli li izgledati spor s Rusijom. Predsjednik Narodne republikanske partije Moldavije Nikolaj Andronik, bivši potpredsjednik Parlamenta, objašnjava da su vinogradari dobili velike kredite i budu li vino i konjaci ostali u skladištima, mogao bi se srušiti bankarski sustav zemlje. Situacija je tim teža s obzirom na to da se prošle zime smrznulo čak 40 posto vinograde u Moldaviji.

Zbog neslaganja političara i ovog puta nastradat će obični ljudi koji žive od svoga mukotpnog rada. Rusima se ne smije zamjeriti zbog toga što žele uvesti više reda u prodaju vina u svojoj zemlji, ali oni i sami priznaju da su glavni prevaranti njeni građani koji u lijevim buteljama s kvalitetnim plutenim čepom prodaju šećerom ojačana vina, i to onima koji više gledaju na cijenu nego na kvalitetu. No, s druge strane neki stručnjaci tvrde da je zemlja u Moldaviji bila zagađena još u vrijeme SSSR-a. Tamo se navodno previše koristio DDT zbog čega u njihovim vinima često ima pesticida.