Jedna kartica, bezbroj moguénosti

Hrvatska je prema uzoru na programe zemalja članica NATO-a razvila i vlastiti projekt modernizacije vojske. Riječ je o proizvodima, a program nosi naziv ‘Novi izgled vojnika za 21. stoljeće’. Ministarstvo obrane uključilo je u projekt domaće proizvođače, pa se kacige nabavljaju od poduzeća Šestan-Busch, maskirne odore u Čateku, vojne odore u Varteksu, a CSO (cijelodnevni suhi obroci) u Podravci.

Podravka svojim proizvodima trenutačno opskrbljuje hrvatsku i makedonsku vojsku. Za zainteresirane smo i za suradnju s ostalim državama, pa su tijekom prošle i ove godine odrađene razne aktivnosti vezane uz razvoj i promociju proizvoda – kaže Lukanc.

Podravka je sudjelovala i na jednom od najvećih svjetskih vojnih sajmova održanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je prezentiran asortiman proizvoda. Desetak država je iskazalo interes za naše proizvode, a za realizaciju je potrebno razviti još neke proizvode i usuglasiti komercijalne uvjete. U Podravkoj mesnoj industriji Danića prošle su godine NATO-ovi inspektori uz neke primjedbe objekt pozitivno ocijenili, što je dodatni argument u pregovorima za opskrbu zemalja članica NATO-a – kaže Lukanc.

Kad je riječ o vojnoj opremi, njemačko-hrvatska tvrtka Šestan-Busch već nekoliko godina izrađuje borbene kacige za 25 zemalja prema NATO-ovu standardu STANAG 2920. Suvlasnik Alojzije Šestan na ideju o proizvodnji kaciga došao je za vrijeme rata, pa je 1995. sklopio partnerstvo s Buschom, poznatim svjetskim proizvođačem kaciga. U početku mu je glavni kupac bila Hrvatska vojska, dok danas 95 posto proizvodnje izvozi.

MORH nam je mnogo pomogao i preko njega smo i došli do NATO-ova skladišnog broja. Za svaki tender na koji se javljamo u inozemstvu prvo je pitanje radimo li za državu – rekao je Šestan. Godišnja je proizvodnja poduzeća oko sto tisuća kaciga, poduzeće trenutačno zapošljava 50-ak ljudi, a neka od izvoznih tržišta su SAD, Bugarska, Saudska Arabija, Poljska, Češka i Njemačka. Iz godine u godinu promet Šestan-Buscha se povećava, investira se u nove pogone, a u planu je i okretanje tržišta Indije i Pakistana, koji raspolažu velikom vojskom.

Mislim da će se gospodarski koristi hrvatskih proizvođača vojne opreme ulaskom Hrvatske u NATO povećati. Da biste bili njihov dobavljač, bitno im je da je zemlja podrijetla članica Saveza – kaže Šestan.

I druga hrvatska poduzeća koja bi se s obzirom na asortiman proizvoda mogla naći na NATO-oj listi svjesna su veličine tržišta koje bi im se otvorilo. U Borovu ističu kako velik utjecaj na dolazak na listu dobavljača ima MORH, jer se najprije treba dokazati kod kuće.

Imamo namjeru, imamo proizvode, radimo prema NATO-ovim standardima. Usklađujemo norme s europskima, ali potrebna su velika ulaganja. Borovo preživljava i ne može planirati troškove za razvoj. Ono što Borovo može ponuditi NATO-u jesu proizvodi koji pružaju atomsko-biološku zaštitu, odnosno čizme i zaštitne pancirne prsluke. Trenutačno tim proizvodima opskrbljujemo Hrvatsku vojsku i tvrtke koje se bave razminiravanjem i zaštitarstvom – kaže Huso Burić, direktor Borovo-Gumitradea, tvrtke kćeri Borova za proizvodnju gumene tehničke obuće.

Problem pri pojavljivanju na takvim listama, kaže Burić, jest taj što su kontakti zatvoreni i potrebno je lobiranje MORH-a. Radimo na tome da dođemo na listu dobavljača NATO-a, ali ne možemo bez MORH-a. Samo nam je teško ući na listu i potrebne su nam reference. Izrađena je probna količina čizama za Hrvatsku vojsku, a sada radimo nultu seriju koja bi nam trebala otvoriti vrata za potpisivanje dugoročnog ugovora s našom vojskom. Očekujemo da ćemo od MORH-a dobiti preporuke te da bi se već nagodinu moglo razgovarati o ulasku Borova na listu NATO-ovih dobavljača – kaže Burić.

Kao što je rekao i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, nije više upitno hoće li Hrvatska ući u NATO, nego kada će se to dogoditi. Pitanje je samo koliko brzo i efikasno hrvatske tvrtke mogu uskladiti svoje proizvode s NATO-vim standardima, kojima je osim kvalitete bitna i potvrda od MORH-a.