T-HT ne dopušta pretplatnicima Optime i H1 zvanje seksifona

Dvije godine od potpune liberalizacije hrvatskoga telekomunikacijskog tržišta, novi fiksni telefonski operateri i njihovi korisnici još se susreću s nizom problema, posebno u nekim uslugama. Primjer još neriješenih odnosa između bivšeg monopolista T-HT-a i konkurencata je i usluge s dodanom vrijednošću u koje spadaju različiti zabavni i informacijski telefonski automati za koje je predviđen pozivni broj 060, telefonske ankete (061), jedna tarifa za cijelu Hrvatsku (062) i besplatni pozivi odnosno pozivi čiji trošak snosi pozvani broj (0800). Korisnici novih operatera Optima Telekom i H1 (koji koriste T-HT-ovu mrežu) ne mogu zvati navedene brojeve, niti se te usluge mogu pružati iz mreža ta dva (i svih ostalih fiksnih) operatera koji usluge pružaju putem T-HT-ove mreže. Neriješno pitanje usluga s dodanom vrijednošću trenutačno je, uz liberalizaciju lokalne petlje, prioritet novih operatera u natezanjima s T-HT-om i regulatorom, Hrvatskom agencijom za telekomunikacije.

Naime za razliku od običnih telefonskih poziva, pozivi na ove posebne brojeve mogu stajati između jedne i 6 kuna po minuti što omogućuje bolju zaradu i pruža više prostora za konkurencije cijenama. Uspoređene radi, na običnim telefonskim pozivima novi operateri do 80 posto cijene plaćaju HT-u za korištenje infrastrukture.

Liberalizacija fiksnih telefonskih usluga u Hrvatskoj je zakonski počela 2003. godine, ali prvi su se operateri na tržištu pojavili tek prošle godine. Prvog siječnja 2004. godine ukinut je i monopol T-HT-a na lokalnu petlju pa je formalno telekomunikacijsko tržište otad posve liberalizirano. U stvarnosti međutim situacija nije tako jednostavna. Naime, T-HT kao operater sa značajnom tržišnom snagom mora prema zakonu osigurati konkurentima pristup svojoj infrastrukturi odnosno mreži koju čini približno 14.000 kilometara podzemnih kablova. Predmet svih sadašnjih sporova i nezadovoljstava novih operatera je uvjeti pod kojima im T-HT nudi korištenje svoje mreže, a navedeni su u nekoliko standardnih ponuda. U Standardnoj ponudi za davatelje usluga s dodanom vrijednošću, donesenoj u svibnju prošle godine, T-HT izričito navodi da ‘usluge s dodanom vrijednošću koje pruža davatelj usluga nisu dostupne korisnicima T-Com-a koji koriste usluge drugih operatora putem usluge odabira ili predodabira operatora’. To u praksi znači da pretplatnici svih drugih operatera ne mogu nazivati brojeve usluga s dodanom vrijednošću mreži T-Coma i obratno. Unatoč tome, T-HT je u svojim drugim standardnim ponudama, poput one za interkonekciju, navodio niz uvjeta drugim operaterima za usluge s dodanom vrijednošću. Jedna je odredba, recimo, propisivala da u slučaju kad pretplatnik T-Coma nazove 060 broj u konkurentskoj mreži, operater te mreže mora obračunati i naplatiti taj poziv T-Comovu korisniku. Na zahtjev Optima telekoma HAT je tu nelogičnu odredbu ukinuo pa je sada T-HT obvezan u svoje telefonskom računu obračunati i pozive na 060 u mreži drugih operatora.

Jedan od argumenta T-HT-a za takav ‘oprez’ jest rizik naplate. Predstavnici ostalih operatera tvrde međutim da taj rizik nije ništa veći nego kad pretplatnik T-Coma obavlja neki skupi međunarodni poziv. Uz to, T-Com davateljima usluga s dodanom vrijednošću, kojih je u Hrvatskoj 30-ak, naplaćuje posebnu premiju na ime rizika naplate. Tako od svakog poziva na, primjerice neki seksifon, uzau svoju naknadu T-Com uzima 10 posto prihoda zbog rizika naplate i još 10 posto za obračun usluge. Upravo u ukidanju takvih naknada novi operateri vide priliku da tvrtkama koje se time bave ponude povoljnije cijene. Riječ je o vrlo profitabilnoj tržišnoj niši u kojoj se zarađe mjere milijunima. Primjerice, navodno je samo na usluzi televotinga u televizijskoj emisiji Otvoreno, T-Com u 6 mjeseci zaradio 5 do 6 milijuna kuna.

Zasad domaći pružatelji usluga s dodanom vrijednošću nemaju mnogo izbora jer ako prijedu drugom operateru, njihove usluge neće moći koristiti 1,6 milijuna T-Comovih pretplatnika. U Market.telu, najvećem i najstarijem pružatelju telefonskih usluga s dodanom vrijednošću, tvrde da liberalizacija nije donijela ništa novo za njihovo poslovanje. Mnogo više od spora u vezi s brojevima koji počinju 060, Market.telu prijete mobilni operateri koji su počeli nuditi SMS usluge s dodanom vrijednošću, a da pritom nisu osigrali jednake uvjete za neovisne tvrtke koje se time bave.

Izmijenjena T-HT-ova Standardna ponuda za interkonekciju, objavljena prije desetak dana, riješila je nekoliko bolnih točaka na koje su se fiksnih operateri žalili mjesecima. Operatori više neće morati plaćati troškove pripreme pristupne točke na lokaciji T-Com-a, nego će operatori koji se međusobno povezuju snositi troškove pripreme pristupne točke svaki na svojoj strani. T-Com je morao dostaviti količinske popuste na cijene vodova za međusobno povezivanje, a troškovi korištenja vodova međusobnog povezivanja dijelit će se između T-Com-a i operatora, i to ovisno o omjeru prometa koji će prolaziti navedenim vodovima.

‘Pristup navedenim uslugama stvar je dogovora između T-HT-a i dotičnog operatora. Riječ je o dodatnim uslugama o kojima interkonekcijski partneri pregovaraju i u slučaju dogovora potpisuju ugovor kojim se reguliraju uvjeti pristupa tim uslugama T-Coma. T-Com je sklopio više ugovora za pristup uslugama 0800 i 062, a postignuto je i dogovor s jednim operatorom o pristupu 060 uslugama. Očekuje se skora realizacija tog ugovora. Usluge glasovanja 061, kao i usluge s dodanom vrijednošću 060 usluge su koje najčešće pruža treća strana. Poslovni odnos T-HT-a s davateljem usluge odražava se i na uvjete pristupa tim uslugama iz drugih mreža. Ta činjenica utječe na tijek pregovaranja i mogućnost dogovora, posebice ako se zna da je cjelokupni odnos i model poslovanja s davateljima 060 usluga trenutačno u fazi promjene’, stoji u e-mailu iz T-HT-a.

H1 više muči nemogućnost pružanja različitih naprednih usluga svojim korisnicima samo zato što T-Com neima tehničkih mogućnosti za pružanje tih usluga svojim korisnicima. Kao primjer u H1 navode usluge Internet televizije (IPTV) i superbrzog pristupa Internetu putem ADSL2 koje, iako imaju tehničke mogućnosti, ne mogu pružati putem T-HT-ove mreže jer im to ta tvrtka ne dopušta.

Problemi s kojima se novi igrači na telekomunikacijskom tržištu suočavaju od 1. siječnja 2004., kada je trebala stupiti na snagu potpuna liberalizacija tržišta, podsjećaju na one u ostalim tranzicijama zemljama. Veća i vidljiva aktivnost Hrvatske agencije za telekomunikacije, s kojom svi telekom javno jako dobro surađuju, ulijeva nadu da će se s vremenom tržište ipak jači otvoriti malim, inovativnim tvrtkama. No, s obzirom na to da je u biznisu vrijeme novac, mnoge su tvrtke počele na lokalnoj razini graditi vlastite mreže koje će operativnim raspredjavanjem lokalne petlje biti sve jači konkurent infrastrukture koju nudi T-HT. Najveći nacionalni telekom ipak će još godinama dominirati tržištem i uvelike utjecati na pravila ‘igre’ na njemu.