Inicijatori osnivanja treće burze još su odlučni u svojoj namjeri, no spremni su i na odustajanje ako se dvije burze spoje prema njihovom glavnom zahtjevu: odvojiti dioničarstvo od članstva na burzi.
Nadzorni odbori Zagrebačke i Varaždinske burze održat će svoje sjednice ovog tjedna kako bi predložili sazivanje skupština i ubrzali proces spajanja dviju burzi. Skupštine će, prema najavama predsjednika NO-a Zagrebačke i Varaždinske burze Damira Skansi-ja i Denisa Fudurića, biti sazvane u najkraćem zakonskom roku. Spajanjem burzi završila bi se jedna od sigurno najduljih priča na tržištu kapitala – priča koja se odnosi na njegove vlasnike, odnosno brokere.
Jer u ranijim ‘pričama’, odnosno zahtjevima u kojima su se primjerice borili ispred države da uvrste svoje vrijednosne papire na burzu, brokeri su zastupali zajednička stajališta. No, sada je došlo na vidjelo da su se interesi brokera i ranije mimoilazili. Jer brokerima s manjom trgovinom nikad nije bio prioritet razviti burzu, što su željeli veliki igrači. I upravo je taj razlog postao osnovni zbog kojeg su se ‘veliki’ okupili i inicirali osnivanje nove burze. A ta je inicijativa izazvala izraženije nesuglasice, nepovjerenje, kritike, pa čak i optužbe među brokeraima na tržištu.
Takva atmosfera bila je vidljiva i na prošlo-tjednoj konferenciji Varaždinske burze. Više kao da nikome nije jasno što u stvari tko hoće i skrivaju li se ipak neki tajni interesi među inicijatorima za osnivanje treće burze. Primjerice, žele li inicijatori, među kojima je najveći dio njih u vlasništvu stranih banaka, nužna dokapitalizacija.
Postoje i nejasnoće. Hoće li se ideja o trećoj burzi zaboraviti ako se Zagrebačka i Varaždinska burza spoje, hoće li ona ipak pro-raditi ili će se, pak, pripojiti novoosnovanoj spojenoj burzi? Potpuno nejasnoću podcrtao je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol zamjerivši na prošlostojnoj burzovnoj konferenciji neefikasnost u radu burzi i sporost u vezi sa spajanjem te dajući potpunu potporu trećoj burzi. Pri tome stajalištu ostaje, jer vjerojatno je u nekoliko mjeseci otkako je na čelu Hanfe prošao previše sitnih igrića i lobiranja vezanih uz burzu. Tako, primjerice, više i nije tajna kako su ostavkom direktora Zagrebačke burze Marinka Papuge počele ‘prijetnje’ da bi Zagrebačka burza mogla obustaviti rad.
Burza je samo trgovačka platforma, pa je smiješno raspravljati o obustavi rada zbog ostavki nekih ljudi. Hoće li se te dvije burze spojiti ili ne i hoćemo li imati dvije ili tri burze Hanfi nije bitno. Najvažnije je – kaže Samodol – da se zaboravi egoizam i amaterizam pojedinaca te da se, ako se ide na spajanje burzi, ne zanemare interesi velikih brokerskih kuća, odnosno 12 inicijatora za osnivanje treće burze. Ako se i ne spoje burze, a iznova zanemare interesi najvećih, jer oni su i najveći dioničari obiju burzi i imaju interes burzu razvijati, tada Hanfa daje potporu osnivanju nove treće burze. A potpora će se podebljati nalogom Vladi da prebaci državne vrijednosne papire na novu burzu.
Nakon što je Samodol potporu dao trećoj burzi još na prošlostojnoj konferenciji, zamjerivši sporost u vezi sa spajanjem dviju burzi, i predstavnici dviju burzi ostali su zbunjeni. Jer priprema spajanja je gotova, ali čekala se samo povratna informacija i uputa Hanfe u vezi s nejasnoćama u Zakonu o trgovackim društvima, u dijelu koji se odnosi na spajanje. S obzirom na to da im je glasno na konferenciji rečeno da ne moraju ništa čekati, burze su požurile okupiti nadzorne odbore, a kako bi mogle i ubrzati održavanje skupština, na kojima bi se spajanje trebalo potvrditi. Nova spojena burza trebala bi se, prema najavama, zvati Hrvatska burza, gotovo sigurno sa sjedištem u Zagrebu, ali za sada bez utvrđenoga trgovinskog sustava. Prema informacijama, Hanfa će također dati mišljenje čiji bi se trgovinski sustav na spojenoj burzi koristio, jer trenutačno, kažu, obje imaju prednosti i nedostatke. Prema obavljenoj anketi među brokeraima, veći dio njih boljim rješenjem smatra softver Varaždinske burze.
Inicijatori osnivanje treće, potpuno nove burze, ne odustaju i od svog nauma, ali isto tako se slažu da nam dvije burze nisu potrebne te su spremni i na odustajanje od ideje o trećoj burzi ako se dvije postojeće spoje prema njihovim zahtjevima. A glavni je zahtjev – odvojiti dioničarstvo od članstva na burzi – kaže voditelj Radne grupe za osnivanje treće burze Roberto Motušić. Želimo burzu na kojoj će njezini dioničari imati jedan cilj – razvoj burze. A trenutačno manje brokerske kuće koje su dioničari burze takav interes ne pokazuju. I zato se razvoj koči, s obzirom na to da mali i veliki imaju ravnopravan odnos u odlučivanju. Također, priča o spajanju dviju burzi traje predugo, pa se i na taj način razvoj usporava – tvrdnje su inicijatora osnivanja treće burze. Sve te tvrdnje podržava i Hanfa.
Pomak se ne može napraviti niti na jednoj burzi jer su dioničari najvećim dijelom isti na objema burzama. Zato je upravo inicijativa za osnivanje treće burze bila s namjerom da dioničari budu veliki, odnosno njih 12 koji iniciraju njeno osnivanje. Ako se spoje Zagrebačka i Varaždinska burza, odustajemo od ideje osnivanja treće burze – kaže Motušić. No, očekujemo – kaže Ratko Bajakić ispred ICF-a, jedne od investicijskih kuća među 12 inicijatora – da se u tom slučaju dioničari manjih brokerskih kuća povuku iz vlasništva jedne spojene burze.
Naime, uskoro će prema uputama EU temeljni kapital za osnivanje burze biti 5 milijuna eura. Trenutačno bi dvije burze kad se spoje imale oko 15 milijuna kuna, odnosno oko 25 milijuna kuna bi im još nedostajalo. U dokapitalizaciji će sigurno moći samo sudjelovati veliki igrači, pa su želje da mali prodaju svoje sadašnje dionice, odnosno da se povuku iz vlasništva burze. Dodatno bi mali na takav potez mogli biti prisiljeni, jer če prema direktivama EU trebati i povećati temeljni kapital brokerskih kuća. Zbog toga se može očekivati da će se i broj brokerskih kuća na tržištu smanjiti, jer onako bi broj od njih 20 bio optimalniji, a ne 50 koliko ih ima sada – kaže Bajakić.
S obzirom na to da je praksa EU da u vlasništvu burze budu ne samo brokerske kuće, takvo se što može očekivati i kod nas. Ne bi smo imali ništa protiv da jednoga dana vlasnici burze budu izdavatelji vrijednosnih papira ili banke – dodaje Motušić.
Želja da se mali brokeri izdvoje iz vlasništva jedino je u cilju razvoja burze, koja bi trebala postati glavni ‘izvoznik ideja’ u regiji – kaže Bajakić.
Od 12 inicijatora za treću burzu, šest je u vlasništvu banaka koje imaju stranog vlasnika, jedan je u vlasništvu domaćih banaka te pet domaćih brokerskih kuća. Šest jakih banaka pod kontrolom stranaca bio je dovoljan povod za tvrdnju pojedinaca da strane banke preko svojih brokerskih kuća žele zavladati i domaćim tržištem kapitala.
Njih je šest, dok je ostalih šest u domaćim rukama, pa zato ta tvrdnja nikako ne može biti istinita – kaže član Uprave Intercapitala Danijel Nevidal.
Intercapital je inače domaća investicijska kuća, a uz brokersku kuću Hrvatske poštanske banke, ICF, Auctor, To One i Fimu među šest je brokerskih kuća koje su u domaćem vlasništvu, a koje podupiru osnivanje nove burze ako se Zagrebačka i Varaždinska ne spoje i ako se interesu u cilju razvoja burze ne postignu. Inicijatori treće burze žele razviti, osim trgovine vrijednosnim papirima, i trgovinu derivatima. Predstavnici Varaždinske burze podsjećaju da su prije par godina s istom idejom izasli pred Komisiju, ali su odbijeni. Na Zagrebačkoj burzi, pak, podsjećaju da su potpisivanjem sporazuma prošle godine s Bečkom burzom imali tu namjeru, ali je dogovoreno da se to stopira dok se ne završi spajanje Zagrebačke i Varaždinske burze. Neki su brokeri mišljenja da je domaća tržište nedovoljno razvijeno za trgovinu derivatima.
OTC tržište derivativa u našoj zemlji već postoji u nekim drugim segmentima kapitala. Sama veličina nije preduvjet za razvoj, nego znanje i sposobnost kreiranja prikladnih instrumenta, kao i postojanje trgovinskih platforma koja može podržati trgovanje takvim instrumentima – kaže Motušić.
Predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol rekao je da je inicijativa za osnivanje nove burze, koju je pokrenulo 12 najvećih trgovaca vrijednosnim papirima, dokaz razvijenosti domaćeg tržišta kapitala. Istina je da su se mnogi već zasitili priča o potrebnom spajanju burzi i s odugovlačenjem tog postupka, ali koji su samo stopirale Uprave, odnosno NO-i izabrani od Uprave, te da nije prihvatljiv zastoj na tržištu u vrijeme kada imamo priliku da se u regiji pokažemo i zaustavimo ulaganje kod nas. No, kad predsjednik Hanfe daje potporu i trećoj burzi, vraća se sve na početak i postavlja pitanje je li i spajanje ovih dviju burzi potrebno ako postoje razmišljanja da mogu opstati na tržištu i tri burze. Nikada nije, naime, napravljena stručna analiza o koristima ili slabostima postojanja jedne ili dviju burzi. Koristi je možda lakše sagledati, jer, kako kažu inicijatori spajanja burzi, spojene bi burze imale manje troškove i bolji prikaz tržišne kapitalizacije i likvidnosti. Osim toga, direktiva EU uskoro će propisati minimalni temeljni kapital za burzu od 5 milijuna eura. Zagrebačka s 11 i Varaždinska s 4 milijuna kuna trenutačno imaju oko 2 milijuna eura temeljnoga kapitala te bi dokapitalizacija u svakom slučaju bila jednostavnija. Ujedno, i treća burza, ako proradi, morat će prikupiti taj novac, ali s obzirom na to da je riječ o velikim brokerskim kućama iz kojih uglavnom stoe velike banke to im ne bi trebalo predstavljati problem. Jedini će im problem biti vrijeme, najmanje šest mjeseci da uspostave trgovinu. No da neće imati čime trgovati, kako im mnogi prebacuju, ne stoji, jer, kažu inicijatori treće burze, najveći dio trgovine velikih izdavatelja ide preko njih. Nadalje, bojazan je brokera izvan 12 inicijatora da bi na trećoj burzi oni kao članovi mogli imati drukčije uvjete od vlasnika, odnosno visinu provizije.
To je nemoguće – kaže Motušić – jer postoji pravilnik o proviziji, koji je jednak za sve.
Prošlotjedno Liderovo pitanje na web stranici www.liderpress.hr bilo je ‘Što mislite o inicijativi osnivanja treće burze’. Inicijativu je podržalo 30 posto anketiranih, 17 posto smatra da su i dvije burze dovoljne, a 53 posto da su dvije burze previše. Možda se upravo taj postotak poklapa s posljednjim reakcijama na tržištu, gdje velik dio sudionika ne podržava predugo pregovaranje o spajanju dviju burzi te želi da se osnuje nova burza bez trzavica i razmolaženja među osnivačima. S druge strane, tri bi burze, prema razmišljanju dijela sudionika, bile previše za domaće tržište, koje još nije u tolikoj mjeri zaživjelo. Vjerojatno zato i većina dio glasača smatra da je za domaće tržište kapitala dovoljna jedna burza.
