Povećana proizvodnja ambalaže veseli poduzetnike u jednom drugom sektoru: recikliranju otpada. Novi pravilnik o recikliranju plastične (PET) ambalaže ulio je novu energiju u sektor kojim su dosad uglavnom dominirali skupljači i preradivači otpadnih metala. Naknade koje je uvela država donijele su dodatne profite skupljačima PET ambalaže. Mladen Oštrić, direktor je Adriatic Bližne, trogirske tvrtke koja se bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem opasnoga i neopasnog otpada, a za dvije općine ima koncesiju za komunalni otpad.
U neopasnom otpadu smo tek na početku iako pomalo ide nabolje. Sada se krenulo s PET ambalažom, koja se prodaje kao sekundarna sirovina. Prije to nije bilo ekonomski isplativ, a sad jest. U budućnosti će se, pretpostavljamo, ići na dodjelu koncesija, pa neće svatko moći raditi što hoće i prebacivati se s jedne kategorije otpada na drugu. Vjerovatno će se dogoditi specijalizacija, predviđa Mladen Oštrić. Smatra da je glavni problem domaće industrije otpada i potencijalni izazov za sudionike na tržištu – obrada. U Hrvatskoj je potrebna kvalitetna obrada otpada, koja za sada ne postoji. Imamo obradu pojedinih vrsta otpada i to onog koji služi kao alternativno gorivo. Sav ostali otpad moramo izvoziti i plaćati uništavanje u spalnicama po svijetu. Tu se često, smatra Oštrić, zanemaruju neka rješenja koja su se u prošlosti pokazala dobrim.
Uškoro ide i akcija s otpadnim gumama, gdje će država pomoći, pa ćemo mi skupljači moći pokriti troškove i nešto čak zaraditi. Problem je s preradom, što zakonodavac u prvi plan gura tvrtku Gumimpex, a zanemaruje cementare, u kojima su se dosad spaljivali gume. Gumimpex ima kapacitet prerađivanja 17.000 tona godišnje, u Hrvatsku se uveze 25.000 tona guma, pa postoji višak koji se mora nekako zbrinuti. Kad naše cementare počnu raditi punim kapacitetom, ponekad će guma, pa bi ih se čak moglo i uvoziti. Cementare bi mogle spaliti veliki dio onog što se izvozi.
Za razliku od mnogih drugih sektora, država je već objavila koliko će sljedećih godina uložiti u ekološke projekte (uglavnom zbrinjavanja raznih vrsta otpada). Programom rada državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 2008. godine u zaštitu okoliša je planirano ulaganje 1,88 milijardi kuna. Od toga je za sanaciju 163 odlagališta komunalnog otpada namijenjeno 1,29 milijardi kuna, za sanaciju divljih odlagališta 63 milijuna kuna, za gradnju regionalnih centara za gospodarenje otpadom 191 milijun kuna te za smještanje štetnih emisija u okoliš 50 milijuna kuna. Posebna se, pak, ulaganja predviđaju u pročišćavanje otpadnih voda, što je bolna točka većine hrvatskih gradova te jedan od zahtjeva EU.
