Prema računici četiriju najvećih gradova u Hrvatskoj, njihovo željeno zaduživanje je tri puta veće od cjelokupnog iznosa za koji se mogu zadužiti sve lokalne jedinice u zemlji.
Ministarstvo financija počela su stizati financijska izvješća jedinica lokalne uprave i samouprave za prošlu godinu i zahtjevi gradova za financiranje pojedinih projekata. Na temelju financijskih izvješća utvrdit će se limit zaduživanja gradova, a koji neće smjeti prijeći dva posto od ukupnog prihoda svih jedinica lokalne uprave i samouprave u prošloj godini. Broj zahtjeva će prema već videonom sigurno premašiti od države dozvoljeno zaduženje.
Prema još neslužbenoj računici kvota od 2 posto u ovoj godini iznosi 320 milijuna kuna, dok je ona prošlogodišnja bila 290 milijuna kuna, a vrijednost podnesenih zahtjeva jedinica lokalne uprave i samouprave bila je tri puta veća. Strah da zaduživanje ne izmakne kontroli i, naravno, ograničeni deficit smanjili su mogućnost zaduživanja grada. No loše je što veći, financijski jači gradovi postaju taoci manjih, slabijih gradova, budući da su mnogi veliki gradovi već financijski jači i od države, tvrde analitičari, a političari tome dodaju da je u veličinu odobrenih sredstava upetljana i politika. Nedavno je po tom pitanju veliku buru digao slučaj Rijeke.
Bivši gradonačelnik Rijeke i saborski zastupnik Slavko Linić sa sigurnošću tvrdi da je kočenje zaduživanja Rijeke politički obračun. Iz Ministarstva financija stigao je, naime, pozitivan prijedlog za zaduživanje, no zaustavio ga je ministar Šuker, optužuje Linić. Taj je grad tražio odobrenje za izdavanje municipalnih obveznica u vrijednosti 300 milijuna kuna. Nakon prvog odbijanja zahtjeva od ministra, premijer Sanader je odobrio izdavanje municipalnih obveznica u vrijednosti 180 milijuna kuna.
