Poželjne dionice u građevinarstvu, financijama i retailu

Ulagače odgoda screeninga ne uznemirava. Njima je najvažnija potvrda da će Hrvatska ući u EU, čak i ne precizirajući točno godinu kad će se to dogoditi. Za njih je sada Hrvatska politički stabilna zemlja. Tržište Hrvatsku percipira kao gospodarski srednju zemlju.

Tržište kapitala i ove godine nastavlja rast započet lani nakon početka pregovora s EU. Posljednja dva tjedna hit je dionica Plive nakon najave o mogućem preuzimanju. No u posljednjem razdoblju najveći rast cijena i likvidnost donose dionice manjih tvrtki, posebno manjih banaka, također usred najava o njihovu preuzimanju. Nakon uzleta tržišta stanje će se polako korigirati, smatra Daniel Nevidal, član Uprave i partner u investicijskoj kući InterCapital koja je uz brokerske poslove sve aktivnija i u poslovima upravljanja imovinom te u investicijskom bankarstvu. Hit će ove godine, u čemu se slaže sa svim sudionicima tržišta, biti uvrštenje Inine dionice na burzu. Spajanje burzi vjerojatno će se dogoditi, ali tomu se pridaje prevelika važnost, zbog čega je razvoj burze s novim instrumentima stao.

Posljednjih dana indeks Zagrebačke burze bilježi rekorde. Kako to tumačite? – Tumačim to zdravim rastom koji je prisutan već dvije godine, a sada prelazi u fazu zrelosti u kojoj dionice postižu svoje realne vrijednosti u odnosu na tržišta u regiji. Očekujem laganu stagnaciju u sljedećem razdoblju jer se to već osjeća na tržištima regije, što je posljedica rasta kamatnih stopa u svijetu i opreznijeg ulaska stranih ulagača. Za naše je tržište prednost što rast dionica u posljednje vrijeme potiču domaći ulagači, zbog čega ni stagnaciju ne bismo trebali osjetiti u tolikoj mjeri.

Koje su dionice bile najlikvidnije početkom ove godine? – S obzirom na česte najave o preuzimanju manjih banaka, njima se i dosta trgovalo, za tim dionicama luka, a posljednja dva tjedna apsolutni je hit dionica Plive koja je zasjenila ostale dionice. Naime, tržište iščekuje vijesti o preuzimanju Plive.

Neki sudionici tržišta smatraju da su cijene dionica manjih tvrtki precijenjene. Stoji li ta tvrdnja? – Oprez je uvijek potreban kad je riječ o dionicama manjih tvrtki i to institucionalni investitori znaju jer su to dionice male kapitalizacije i likvidnosti kod kojih se veliki pomaci u cijeni mogu postići na malim volumenima. Smatram da su vrijednosti tih dionica precijenjene, ali to je normalna pojava na tržištima u razvoju poput domaćega i u situaciji velike likvidnosti.

S druge strane, već se godinama govori o podcijenjenosti mnogih dionica većih tvrtki. Je li i dalje tako? – Mislim da je njihova cijena i dalje podcijenjena, ali ne toliko kao prijašnjih godina. Zato vjerujem da ima prostora za njihov rast, od 10 do 30 posto, ovisno o kojoj je tvrtki riječ. No to ne ovisi samo o usporedbi s vrijednošću dionica istih sektora na tržištu regije nego i o likvidnosti na tržištu. A kod nas je likvidnost visoka.

Imate li savjet za male ulagače s obzirom na vrlo vjerojatnu korekciju cijena nekih dionica? – Imam, oprez je potreban. Domaće tržište praktički od 1998. godine nije imalo veću krizu, osim korekcije prošle godine nakon odgode pregovora s EU. Veća korekcija dogodit će se prije ili poslije i to je normalno za svako tržište. Zato sudionici koji to nisu iskusili moraju biti oprezni. Iako su dionice malih tvrtki rasle mnogo više od onih velikih, dugoročno ipak samo one velike mogu ostvariti rast usporedbno s rastom gospodarstva i dovoljnu likvidnost koja bi u trenucima krize osigurala normalnu korekciju, a ne paničnu rasprodaju. A savjet malim ulagačima koji nisu spremni na rizik već je poznat – neka povjerite svoj novac fondovima, gdje će stručniji kadar uloženi novac diverzificirati u razne vrijednosne papire.

Koliki su prinos prošle godine mogli ostvariti ulagači u vrijeme procvata burze? – Gledajući dioničke indekse, prosječan je prinos bio između 30 i 40 posto. Ova je godina počela slično pa vjerujemo da će prinosi biti na nešto nižim razinama od prošlogodišnjih. Slična je situacija prošle godine bila i u zemljama srednje Europe, uključujući Austriju, u kojoj se posljednjih tjedana događa korekcija.

Dionice kojih sektora preporučujete za ulaganja? – Primjerice, dionice građevinskog sektora jer će građevinski radovi, uključujući infrastrukturu i stambenu gradnju, i u sljedećem razdoblju biti u uzletu. Zatim dionice financijskog sektora i velikih banaka jer banke i da-

Vlada bi trebala ponuditi burzi više dionica – Najveća očekivanja na tržištu izaziva dionica Ine. Zašto, te može li se svih 15 posto dionica prodati na domaćem tržištu? – IPO Ine je apsolutno nužan za daljnji razvoj tržišta u zemlji zbog povećane kapitalizacije i pojave još jednog blue chipa koji će privući velike strane fondove. Osim toga, postojeći strani fondovi koji su došli na domaći tržište ostat će ovdje samo budu li i dalje imali dobru ponudu, poput Inine dionice. A njihov će ostatak omogućiti i ulaganje u druge manje likvidne dionice. No, dugoročno neće ni njih zadovoljiti samo dionica Ine. Očekujem kako će dobra potražnja za Ininim dionicama potaknuti Vladu da se na isti korak odluči i u vezi s pitanjem dionice drugih većih tvrtki u njezinu vlasništvu. Mislim da je potražnja za Ininim dionicama dovoljno velika te da bi se svih 15 posto moglo prodati na domaćem tržištu. Iako će sigurno biti izlistane i na stranoj burzi.