Kreditne rejting agencije u posljednje vrijeme ne promatraju visinu deviznih rezervi samo s obzirom na njihovo pokriće uvozom tijekom tri mjeseca, što bi bila standardna definicija, nego i s obzirom na njihovu mogućnost da kratkoročno pokriju dug (u godinu dana), na sredstva potrebna za refinanciranje te pokriće deviznih depozita.
U Hrvatskoj, primjerice, devizne rezerve HNB-a iznose približno 7,5 milijardi eura, dok devizne rezerve banaka iznose približno tri milijarde. Istodobno, domaći kratkoročni dug je približno 6 milijardi eura, dok su depoziti iznaj 10 milijardi. Prema toj računici naše rezerve nisu visoke, kao što mnogi analitičari vole komentirati.
Primjerice, u jeku krize u Južnoj Americi, devedesetih godina, jedina zemlja koja nije osjetila krizu bila je Peru, jer je ta zemlja imala veće devizne rezerve od ostalih zemalja u regiji. No, istina je da su devizne rezerve kod nas veće u odnosu na neke druge zemlje i da ima prostore za njihovo smanjenje, što nam uostalom dopušta, primjerice, i MMF.
