Banka bi osnovala tvrtku i prodala joj potraživanja za kredite. Tvrtka bi na osnovi očekivanog priljeva od potraživanja izdala obveznice, a od prikupljenog novca došla bi do novih sredstava.
Sekuritizacija bi mogla biti sljedeća metoda pomoću koje bi poslovne banke mogle zaobići kontrolu Hrvatske narodne banke i nastaviti s kreditiranjem kako se ono ne bi usporilo s obzirom na mjere koje je donijela Središnja banka. Iako se banke ne žele izjašnjavati hoće li se odlučiti na taj potez, jer je naravno riječ o poslovnoj tajni, neki analitičari smatraju kako nije isključeno da neke banke krenu sa sekuritizacijom u širem smislu koji bi im bio koristan za povećanje kreditnog potencijala. Ipak, većina analitičara računa na uzlet sekuritizacije tek za približno godinu dana. Naime, mišljenja su da bi zasad to za banke moglo biti rizično, jer nema zakonske regulative za sekuritizaciju. Također, prema sadašnjim propisima sekuritizacija nije oslobodena PDV-a, pa njezina primjena nije isplativa. No, s obzirom na sve namete Središnje banke, možda bi računica isplativosti mogla biti drukčija.
Sekuritizacijom bi naime poslovna banka osnovala svoju tvrtku, kojoj bi prodala svoja potraživanja u vezi s različitim vrstama kredita. Tvrtka bi na osnovi očekivanog priljeva od tih potraživanja izdala obveznice na tržištu, a od prikupljenog novca prodajom obveznica banka bi došla do novih sredstava. Sekuritizacija je razvijena na stranim tržištima i korisna je za prikupljanje novog svježeg novca ne samo bankama nego i tvrtkama i državi, pa će zato biti kvalitetni pokretač razvoja financijskog tržišta i u našoj zemlji, koja jedina, uz primjerice Moldaviju, Bjelorusiju te Srbiju, nema razvijen taj instrument na tržištu, kaže direktor tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje.
