Pliva’s Business Performance and Future Expectations

Gova je prodaja, naime, povećana 13 posto (bez utjecaja promjena tečaja, +11 posto) na 771 milijun dolara te je iznosila 79 posto ukupne prodaje neprekinutog dijela Plivina poslovanja. I na zapadnoeuropskim tržištima nastavljeno je rast prodaje generika (+26 posto) na 199 milijuna dolara. Pritom je najveći rast prodaje zabilježen u Njemačkoj (18 posto) na 121 milijun dolara. Slijedila je Velika Britanija s rastom prodaje od 35 posto na 25 milijuna dolara, Italija s rastom od 37 posto na 24 milijuna dolara te Španjolska s rastom prodaje od 45 posto na 21 milijun dolara. U regiji Srednje i Istočne Europe zabilježen je rast prodaje od 7 posto na 396 milijuna dolara. Pritom su najbolji rezultati ostvareni u Rusiji, gdje je prošle godine prodaja porasla 46 posto na 65 milijuna dolara, dok se prodaja u Hrvatskoj nije značajnije mijenjala, a u 2005. godini iznosila je 132 milijuna dolara. Na najvećem svjetskom tržištu, SAD-u, nakon znatnih smanjenja cijena na kraju trećeg tromjesečja 2004. godine, prošle je godine došlo do porasta prodaje, koja je tijekom 2005. povećana 14 posto na 176 milijuna dolara.

Tijekom 2005. godine Pliva je nastavila i rad na registraciji novih molekula za pojedina tržišta. U navedenom je razdoblju tako na tržišta stavljeni 28 novih molekula, čime je ukinuta prodaja proizvoda stavljenih na tržište tijekom 2004. i 2005. dosegla 9 posto ukupne prodaje generičkih lijekova. U istom je razdoblju Pliva predala i nove zahtjeve za registraciju 61 različite molekule, od čega 53 u Srednjoj i Istočnoj Europi, 21 u Zapadnoj Europi te 8 u SAD-u.

Međutim, rezultati generičkog dijela Plivina poslovanja još se čine slabima, pogotovo kad se usporede s vodećim generičkim konkurencijom poput Teve i Novartisa, ali i s regionalnom konkurencijom. Prema procjeni menadžmenta Plivina u 2006. godini očekuju rast ukupne prodaje od oko 10 posto. Pokretač rasta trebalo bi biti generičko poslovanje s očekivanim povećanjem prodaje od oko 15 posto, što zapravo znači da bi prodaja generika ove godine trebala iznositi oko 880 milijuna dolara. Zbog nešto niže prodaje sirovine azitromicina očekuje se pad prodaje divizije Kemije za oko 40 posto, a otuda bi očekivana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) Plive za 2006. trebala iznositi približno 180 milijuna dolara.

Dakle, u Plivi u 2006. godini očekuju EBITDA manji nego u 2005. (190,9 milijuna dolara), što znači da tekuća godina za Plivu ostaje jednako neizvjesna kao 2005. Osim toga, još slaba marginalna profitabilnost generičkog dijela poslovanja, i do nekoliko puta slabija nego u konkurenciji, ne budi osobit optimizam kod investitora. Naime, operativna je dobit Plivina generičkog dijela poslovanja za prošlu godinu (bez troškova restrukturiranja) iznosila skromnih 51,6 milijuna dolara, što daje operativnu maržu od samo 6,5 posto. Uključimo li u kalkulaciju i troškove restrukturiranja, prošlogodišnji rezultati generičkog dijela poslovanja izgledaju još lošije, uz operativnu dobit od svega 22,4 milijuna dolara odnosno stopu operativne dobiti od niskih 2,8 posto (5,4 posto u 2004. godini).

Stoga, iako je u sljedećoj godini realno očekivati stanovit rast profitabilnosti tog dijela Plivina poslovanja, eventualni dobitak trebao bi iznositi oko 1,5 posto, što znači da bi se operativna profitabilnost generičkog poslovanja sljedeće godine trebala popeti na oko 7,5 posto. No postizanje takvih rezultata podrazumijeva rješavanje niza drugih okolnosti. To se ponajviše odnosi na nastavak restrukturiranja odnosno na nastavak prodaje neiskorištene Plivine imovine. Prvi korak u tome smjeru jest najavljena prodaja proizvodnog kapaciteta u Dresdenu talijanskoj Menarini grupi. Zatvaranje te prodajne transakcije očekuje se u sljedećih šest mjeseci, a u kratkom će se roku ona negativno odraziti na Plivino poslovanje u procijenjenom iznosu od 22 milijuna dolara. Srednjoročni i dugoročni efekti iste transakcije, prema mišljenju analitičara, trebali bi biti pozitivni. Inače, Pliva je već počela prebacivati proizvodnju iz Dresdena u druge svoje tvornice na prostoru Srednje i Istočne Europe (Poljska, Hrvatska i Češka), a to bi trebalo povećati ionako nisku iskorištenost dosadašnjih proizvodnih kapaciteta kompanije.