Posljedice neizvršavanja obveze plaćanja doprinosa

Prema čl. 89. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja propisane su kazne za poslodavce i druge koji moraju, a ne plaćaju doprinose. Poslodavac može biti kažnjen po tri osnove:

• kaznom od 5.000 do 50.000 kn ako ne obračuna doprinose pri obračunu plaće, odnosno ako ih ne obračuna najkasnije zadnjeg dana u mjesecu

• kaznom od 5.000 do 20.000 kn ako ne uplati doprinose istodobno s isplatom plaće, a najkasnije zadnjeg dana u mjesecu

• kaznom od 5.000 do 50.000 kn ako u propisanom roku ne izvijesti Poreznu upravu o svotama uplaćenih doprinosa, odnosno o svotama doprinosa koje je trebalo uplatiti zadnjeg dana u mjesecu

• osim mogućnosti plaćanja prekršajnih kazni, nepravodobna uplata doprinosa povlači i obvezu plaćanja zateznih kamata. Na zakašnjenje u plaćanju javnih prihoda plaćaju se zatezne kamate po stopi od 15 posto godišnje

• obveza za doprinose zastarjeva za pet godina, a računa se od isteka kalendarske godine u kojoj je trebalo obračunati doprinose. Apsolutna zastara nastupa za 10 godina je zadnji dan u mjesecu za plaću koja se odnosi na prethodni mjesec. Za osiguranike koji sami plaćaju obvezne doprinose prema rješenju Porezne uprave doprinosi dospijevaju petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.

Kontrolu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja provodi Porezna uprava na temelju podataka prikupljenih od Šredišnjeg registra osiguranika, izvješća koje obveznici plaćanja doprinosa dostavljaju poreznim upravama i na temelju izravne kontrole poslovanja obveznika plaćanja doprinosa. Zavodi za socijalna osiguranja nisu ovlašteni kontrolirati uplatu doprinosa. Oni samo utvrđuju i provode prava osiguranika te u dijelu u kojem su prava vezana za uplaćene doprinose obavještavaju Poreznu upravu o eventualnom dugu za doprinose. Samo je Porezna uprava ovlaštena za postupak prisilne naplate doprinosa.

Porezna uprava provodi prisilnu naplatu svih doprinosa, i doprinosa koji se kao javni prihod uplaćuju u državni proračun i doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje koji se preko prolaznog računa uplaćuje na osobne račune. Taj je doprinos specifična privatna imovina osiguranika, ali i za njega kontrolu i prisilnu naplatu provodi Porezna uprava.

Odredene ovlasti u kontroli plaćanja doprinosa ima radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća, ako kod poslodavca djeluje radničko vijeće. Radničko vijeće prema čl. 143. Zakona o radu dužno je paziti ispunjava li poslodavac uredno i točno obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa za socijalna osiguranja i u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Radničko vijeće može biti utemeljeno samo kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 20 radnika pa su tim oblikom zaštite obuhvaćeni samo radnici zapošleni kod velikih poslodavaca.

Sam radnik nema pravo kontrolirati je li poslodavac za njega uplatio obvezne doprinose, ali može od REGOS-a zatražiti podatke o svotama doprinosa za mirovinsko osiguranje koje su uplaćene za njega. Svi osiguranici drugog stupa mirovinskog osiguranja jednom godišnje besplatno dobivaju podatke o uplatama na njihov osobni račun. Ako žele dobiti dodatne podatke, sami nose trošak izdavanja potvrde koju im je na njihov zahtjev REGOS dužan izdati.

Osiguranicima koji su sami za sebe obveznici plaćanja doprinosa (obrtanci, samostalna zanimanja) pravo na mirovinski staž i zdravstvenu zaštitu uvjetovano je plaćenim doprinosima. Razdoblja za koja mirovinski doprinosi nisu plaćeni njima se ne obračunavaju u mirovinski staž. U slučaju neplaćanja zdravstvenog doprinosa ti osiguranici ostvaruju samo pravo na hitnu medicinsku zaštitu.

Pravni položaj radnika bitno je drukčiji. Radnik kojemu poslodavac nije uplatio doprinose i za to razdoblje ima pravo na mirovinski staž te pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu. Odnosno, radnik ne snosi posljedice neplaćanja onih doprinosa koji su prihod državnog proračuna. Osnovica za mirovinu određuje mu se prema plaća koja mu je trebala biti isplaćena i o kojoj je poslodavac izvijestio nadležna tijela ovlaštena za prikupljanje podataka o osnovici osiguranja.

No problem za radnika nastaje kad poslodavac ne izvijesti REGOS i Poreznu upravu o svotama doprinosa koje je trebao uplatiti. Ili kad poslodavac izvijesti nadležne institucije, ali radnik potražuje veću plaću od one koju je poslodavac iskazao u propisanim evidencijama, što bi mu omogućilo veću mirovinsku osnovicu. U takvim slučajevima radniku preostaje sudski spor i utuženje dugovanih iznosa bruto plaće ili dijelova bruto plaće.

Radnici bi trebali biti posebno pažljivi u vezi s nepravodobnim uplatama doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja. U sustavu individualne kapitalizirane štednje ne djeluje princip solidarnosti. Manje uplaćeni i neuplaćeni doprinosi imaju za posljedicu niži iznos mirovinske štednje na osobnom računu, a zakašnjenje u njihovu plaćanju manji prinos na sredstva. Sve to za radnika znači manju buduću mirovinu. Stoga se svaki osiguranik drugoga stupa mora sam odgovorno brinuti za svoju osobnu imovinu na štednom mirovinskom računu.

Rok za plaćanje doprinosa je dan isplata plaće, a ako plaća nije isplaćena, rok je zadnji dan u mjesecu za plaću koja se odnosi na prethodni mjesec.

Krajnji rok za isplatu plaće određen je petnaesti dan u mjesecu za plaću za prethodni mjesec.

Na dan isplate plaće poslodavac je obvezan isplati sve dijelove plaće: mirovinske doprinose, porez na dohodak i neto plaću. Istoga je dana obvezan platiti i doprinose na plaću. Nezakonita je isplata neto plaće bez istodobnog plaćanja svih doprinosa i poreza na dohodak.

Ako poslodavac ne isplati plaću u propisanom roku, obvezan je najkasnije do kraja mjeseca obračunati doprinose na ukupnu plaću koja je trebala biti isplaćena. O uplati i o dospijeću obveze za mirovinske doprinose za svakog pojedinačnog radnika poslodavac izvještava Šredišnji registar osiguranika na propisanom obrascu R-Sm. Poslodavac je dužan i na propisanom mješecnom obrascu obavijestiti Poreznu upravu o ukupnom iznosu doprinosa koji su dospjeli za plaćanje.

Dakle, rok za plaćanje doprinosa dan je isplate plaće, a ako plaća nije isplaćena, rok je zadnji dan u mjesecu za plaću koja se odnosi na prethodni mjesec.