Nakon sređivanja političkog pitanja Gostovine, rejting agencije počele su ozbiljnije pratiti gospodarska kretanja. A opaska na deficit i rast vanjskoga duga neizbježna je. Prošle je godine porastao udjel vanjskoga duga u BDP-u na 84 posto.
Ipak, kreditne rejting agencije vole pogledati i neto dug, odnosno bruto dug umanjjen za devizne rezerve. A on je prošle godine porastao u mnogo većem postotku nego bruto dug. Kao što objašnjava glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović, posljedica rasta neto duga je prošlogodišnja mjera HNB-a koji je smanjio postotak pokrića devizne pasive likvidnom deviznom aktivom s 35 na 32 posto, a kako bi bankama oslobodio novac da mogu kreditirati državu na domaćem tržištu.
Naime, da to nije učinjeno, sada bi vanjski dug bio na razini 88 posto, odnosno porastao bi u godinu dana šest postotnih bodova, a ne za približno dva, kaže Miljenović. Odnosno, prošle je godine udjel vanjskoga duga u BDP-u, kao posljedica te mjere, povećan s približno 82 na približno 84 posto, ali je zato neto dug povećan s 43,6 na čak 50 posto udjela u BDP-u.
Inače, prošli je tjedan država iznova imala prioritet u zaduživanju, jer za pozajmicu od poslovnih banaka vrijednu 400 milijuna eura banke su mogle zanemariti mjeru od 32 posto pokrića devizne pasive likvidnom deviznom aktivom.
