Home / Tvrtke i tržišta / SAP i ORACLE: ‘Fajteri’ u sv

SAP i ORACLE: ‘Fajteri’ u sv

Ključna je prednost SAP-a ta što se od osnutka usredotočio na ERP, dok je Oracle, koji je na ERP tržište ušao tek 2001. godine, na hrvatskom tržištu sa svojim bazama podataka dulje prisutan pa ima veću korisničku mrežu.

U svjetskim okvirima postoji standardni godišnji porast potražnje za ERP rješenjima od pet do osam posto. U Hrvatskoj je, većinom zbog brzorastućeg tržišta i pomalo zakašnjene informatizacije, ta stopa mnogo veća. Početkom desetljeća rast je iznosio 50 do 60 posto, a sada se očekuje (prema procjeni Oraclea) da će ta brojka opadati sve dok ne dosegne približno konstantnu stopu rasta, vjerojatno blisku svjetskim okvirima. Već sada, međutim, jednako kao i u svjetskim okvirima, i na hrvatskom tržištu poslovnih aplikacija bitku za najveći dio kolača, u prošloj godini ‘težak’ stotinjak milijuna dolara, vodit će SAP i Oracle, najveći svjetski ‘fajteri’ na ERP tržištu.

Oracle aplikacije i SAP imaju podjednako velik tržišni udjel na globalnoj razini uzme li se u obzir da je SAP jači u Europi, a Oracle u Americi. U Hrvatskoj je lider ERP tržišta, prema preliminarnim podacima IDC-a, SAP koji ima tržišni udjel od približno 30 posto. Ključna je prednost SAP-a u tome što je ta kompanija od osnutka usredotočena na ERP, dok je Oracle, koji je na svjetskom tržištu proširio svoj core biznis sa bazama podataka i na ERP tržište tek 2001. godine, na hrvatskom tržištu sa svojim bazama podataka dulje prisutan pa ima veću korisničku mrežu.

ERP ili integrirani poslovni sustav alat je i sredstvo za brže i kvalitetnije donošenje poslovnih odluka, koje su temelj uspješnog poslovanja. Sjajest o značenju poslovnog rješenja za što efikasnije i fleksibilnije upravljanje tvrtkom u Hrvatskoj neprestano raste, a taj je trend osobito izražen kod hrvatskih tvrtki koje posluju s inozemstvom. Tamo ih regulativa tjera na strože kriterije interne organizacije, upravljanje resursima i kontrolu kvalitete. Osim regulative, tvrtke su prisiljene prilagođavati svoje poslovanje novonastalim uvjetima na tržištu kako bi bile konkurentne tvrtkama iz regije te zemljama EU. Samim time raste interes i potreba za rješenjima koja će primjereno podržati i osigurati konkurentska prednost na sve zasićenijem svjetskom tržištu proizvoda i usluga.

Prema nekim procjenama, rast toga segmenta tržišta stabilizirat će se potkraj ovoga desetljeća, pa ima još dosta prostora za ekspanziju svih tvrtki i osvajanje udjela na tržištu. Na rast će utjecati predstojeće usklađivanje državne uprave s normama EU, koje nužno iziskuje i značajne investicije u unificiranje poslovnih sustava. K tome još priličan broj velikih hrvatskih tvrtki tek treba investirati u IT infrastrukturu i unificirati poslovnu platformu koja će se temeljiti na globalno prihvaćenom poslovnom rješenju. Valja spomenuti i svjetski trend tzv. self-service aplikacija čijim uvođenjem značajno raste interakcija svih djelatnika tvrtke s poslovnim sustavom, a samim time i vrijednost implementiranih rješenja.

Zbog svega toga realno je očekivati da će na tržištu do kraja desetljeća doći do snažnih oscilacija, ali i rekordnih vrijednosti. Točni podaci bit će poznati nakon objave novog IDC-ova izvješća. Dvije velike svjetske kompanije, SAP i Oracle nadmeću se sa svojim poslovnim rješenjima na hrvatskom tržištu, gdje su, jednako kao i u svijetu, najoštri konkretni.

Direktor SAP-a Igor Dropulić ističe da SAP-ov portfelj rješenja predstavlja mySAP Business Suite, čiji je mySAP ERP sastav. Ukupni prihodi u SAP-u za 2005. godinu iznosili su 54 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2004. godinu.

U Hrvatskoj prisutan od 1995. godine, kad je potpisan prvi značajni ugovor s Plivom. Od 1995. do 2000. godine u Hrvatskoj je djelovala tvrtka koja je bila partner korporacije SAP AG, pod imenom SAP Hrvatska. Danas ima 16 zaposlenih, 16 partnerskih tvrtki i 70 tvrtki korisnika (od čega 12 iz skupine 20 najvećih hrvatskih kompanija). Najveći korisnici su: Adris grupa, Atlantic Grupa, Dalmacija cement, Državna riznica, Ericsson Nikola Tesla, EPH, Getro, Holcim, Ina, Lura, Medika, Pliva, Podravka, Siemens, T-HT, Večernji list, Vetropack Straža, VIPnet, Zagrebačka pivovara.

mySAP ERP omogućava cjelovite, po-sve integrirane poslovne procese za financije, upravljanje ljudskim kapitalom, operacijama i korporativnim uslugama. Glavne prednosti implementacije toga sustava mogu se svesti na niži ukupni trošak vlasništva i brži povrat ulaganja.

Kod korisnika SAP-ovih poslovnih rješenja u Hrvatskoj najzastupljenije su klasične ERP funkcije. Riječ je o financijskim i računovodstvenim modulima, kontrolingu, nabavi, skladištenju i logistici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obraćunu plaća itd. Od naprednijih funkcija koje su dosad implementirane kod naših korisnika izdvojili bismo Podravku, koja koristi Business Process Simulations kao dio Strategic Enterprise Management rješenja, kao i Balance Scorecard, Plivu s mySAP CRM Mobile Sales rješenjem te Večernji list koji ima implementiranu SAP NetWeaver tehnologiju, a ujedno je među 100 najuspješnijih instalacija SAP NetWeaver u svijetu.

Prema Marinu Tadiću, čelnom čovjeku tvrtke Oracle Hrvatska, Oracle posjeduje vrlo širok spektar poslovnih rješenja za najrazličitije oblike djelatnosti. Oracleov eBusiness Suite sadrži više od 150 modula, od standardnih financijskih i CRM-a, preko usko specijaliziranih poput Modula upravljanja projektima, Modula za upravljanje portfoliom nekretnina, Modulom budžeta i planiranja i sličnima. Glavnu snagu Oraclea u Hrvatskoj, s obzirom na dominantnu tehnošku poziciju i jedno od najkvalitetnijih svjetskih ERP rješenja, predstavlja činjenica da može pružiti kompletno rješenje za pokrivanje bilo kojeg aspekta poslovanja. Kroz poslovne funkcije korisnik može na najmoderniji način voditi bilo koji aspekt poslovanja, dok mu tehnološka platforma nudi najbolju svjetsku bazu podataka ukomponiranu s vrhunskim datawarehousing i middleware rješenjima.

Prema iskustvima iz Oraclea, hrvatske tvrtke dosad su najviše zanimanja pokazale za Oracle Project, rješenje namijenjeno upravljanju najsloženijim projektnim zadaćama s ukomponiranim budžetiranjem, planiranjem, investiranjem i izgradnjom te za Oracle Process Manufacturing kao rješenjem za upravljanje svim vrstama proizvodnih procesa. Neovisno o tome, najveće hrvatske tvrtke stalno pokazuju sve veće zanimanje za back office module poput Oracle HRMS-a (upravljanje ljudskim resursima), čija je implementacija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u tijeku te za Oracle Financials (Glavna knjiga, Knjiga URA/IRA, Osnovna sredstva…), kao okosnicu svakog ozbiljnog poslovnog sustava. Oracle je u posljednje dvije godine ostvario niz važnih akvizicija na aplikativnom tržištu te (kupnjom PeopleSofta, JD Edwardsa i Siebela) poslovnih rješenja za velike maloprodajne lance (kupovinom RETEK-a). U skladu s time Oracle i na hrvatskom tržištu očekuje porast zanimanja i suradnje s tvrtkama čija je osnovna djelatnost usko povezana s podrškom jednog od navedenih poslovnih rješenja.

ERP tržište trenutačno u Hrvatskoj prolazi kroz drugu fazu tranzicije sa zastarjelih DOS/Mainframe rješenja na moderne web/objektne bazirane platforme, naravno s relacijskom bazom podataka u pozadini. Tadićeva je procjena da će se ta druga faza privesti kraju tijekom sljedeće tri godine. Također, veliki sustavi prolaze kroz fazu zamjene skupa specijaliziranih poslovnih rješenja, koja ne pružaju dovoljno kvalitetnu podlogu za jedinstveno upravljanje i izvještavanje, jednim jedinstvenim globalnim rješenjem. Dva su razloga takve promjene, ponajprije uslijed potrebe za formiranjem jedinstvene platforme na razini cjelokupnoga poslovnog sustava, a zatim radi ciljanog povećanja vrijednosti tvrtke implementacijom svjetskoga poslovnog sustava. Uostalom, opće je poznato da najveće svjetske burze ne uzimaju u kotizaciju dionice tvrtki čiji poslovni sustav ne jamči usklađenost i konzistentnost poslovnih procesa s najvišim svjetskim standardima.

Igor Dropulić smatra da se najveće hrvatske tvrtke neće moći osloniti na nepotpuna i nedovoljno podržana poslovna rješenja, nego na globalne i etablirane tvrtke s osiguranim funkcijama i podrškom za najsloženije poslovne procese i korisničke zahtjeve.

Veliku važnost u razvoju ERP tržišta imat će i ulaganje države, koja je najveći investitor u informatizaciju. Hrvatsko se tržište najviše razlikuje od tržišta u regiji po tome što je izdvajanje za IT iz nacionalnog bruto proizvoda mnogo niže. Struktura IT-a potrošnje još se više oslanja na infrastrukturu tj. hardver, a manje na usluge, a tranzicija u društvo znanja putem korištenja novih tehnologija odvija se presporo. Tadić smatra da će uskoro doći do globalne bipolarizacije u ponudi poslovnih aplikacija između SAP-a i Oracle E-Business Suitea i vjeruje da će konačni lider biti onaj koji će moći ponuditi efikasnija industrijska (ili vertikalna) rješenja.

Općenito i SAP i Oracle imaju kvalitetna aplikativna rješenja, s time što sam mišljenja da je Oracle tehnologija svojom arhitekturom i fleksibilnošću prikladnija za tržišta veličine hrvatskoga. Stoga ćete često kod Oracle partnera naći na mnoštvo poslovnih rješenja koja beskompromisno funkcioniraju uz SAP korisnike, kao i slučajeve da Oracle standardizirana aplikacija iz jednog poslovnog područja radi paralelno sa SAP aplikacijom u nekom drugom – kaže Tadić.

Mnoge su hrvatske tvrtke na početku kreirale s lokalnim rješenjima jednog od proizvođača, a sada su došle do stupnja razvoja na kojem su im potrebna svjetska rješenja. Kakvo bi zaštitile investiciju i iskoristile interno znanje odlučuju se za nastavak suradnje, odnosno nadogradnju postojećeg sustava.

Dropulić vjeruje da je hrvatsko tržište dovoljno veliko za svakog ponuđača kvalitetnih i sveobuhvatnih poslovnih rješenja. Općenito, velike tvrtke nerijetko su i partneri. Većina implementiranih SAP-ovih poslovnih rješenja koristi Oracle baze podataka, kao i druge alate. Mišljenja je da je odnos Oraclea i SAP-a čisto konkurentski, što se od ovakvih tvrtki i očekuje. Brojni preduvjeti važni su pri prodoru na tržište, a sukladno tome svaka kompanija ostvaruje uspjeh.

Svjetski trendovi pokazuju da sve važniju ulogu u strukturi prihoda, osim samih aplikacija odnosno prodaje licencija, imaju konzultantske i edukacijske usluge. Ukupni prihodi u SAP-u za 2005. godinu iznosili su 54 milijuna kuna, što u odnosu na 2004. godinu, kada su iznosili 28 milijuna kuna, predstavljaju dvostruki porast. Prihodi od softvera porasli su 49 posto u odnosu na 2004. godinu, a prihodi od održavanja 21 posto. Dropulić smatra da je ostvaren uspjeh u pružanju konzultantskih usluga, ponajprije zbog angažiranih SAP-ovih stručnjaka na projektima implementacije u tvrtkama Consule, Getro i Pliva. Također, prvi je put primijenjen projekt edukacije u Inu na obrazovanju budućih korisnika SAP-ova poslovnog sustava. Tadić kaže da iz godine u godinu jača udjel usluga u strukturi prihoda, pa je današnja slika mnogo drukčija od one u posljednjih nekoliko godina. Očekuje da će ovu poslovnu godinu završiti s udjelom usluga oko 50 posto u ukupnom prihodu, što je rezultat koji je premašio očekivanja. Obojica smatraju da će porast prihoda od konzultantskih usluga i edukacije i dalje značajno sudjelovati u strukturi prihoda, zadržavajući postojeći udjel uz vjerojatnost rasta.

Preuzimanjem hrvatskih tvrtki od stranih vlasnika javlja se i trend odabira ERP rješenja, ovisno o sustavu implementiranom u matičnu kuću. Dropulić smatra da izbor ERP rješenja najviše ovisi o samim potrebama tvrtki bez obzira na to je li riječ o preuzimanju domaćih tvrtki od strane stranih ulagača ili je riječ o potpuno domaćim tvrtkama. Monitoring tržišta, praćenje ponude i na kraju rješenja i ponude krozene prema individualnim zahtjevima tvrtki, kao i brz povrat uloženih sredstava osnovni su parametri pri odabiru bilo kojeg od ponuđača ERP rješenja. Vjeruje da stabilni poslodavci i tvrtke imaju vlastite razvojne timove zadužene za ulaganja u poslovna rješenja i da se sukladno svojim potrebama, koje će osigurati dugoročno poslovanje, odlučuju za pojedino ERP rješenje.

Tadić vjeruje da je logičan odabir velikih korporacija globalno priznato i kompletno rješenje na razini cijele grupacije, pa će tako nemoćno i velike hrvatske tvrtke morati krenuti tim putem. Također, u većini slučajeva, vanjski kupac kupnjom domaćih tvrtki nameće i kupnju poslovnog rješenja koje se već koristi na razini cijele grupacije. To sužava izbor na 4 do 5 poslovnih sustava koji se mogu nazvati globalnim. Domaći će ponuđači sve teže nuđiti dovoljno kvalitetno rješenje za najveće hrvatske tvrtke, ali to ne znači da će oni nestati s tržišta. Tržište će se profilirati na način prirodne segmentacije, pri čemu će domaći ponuđači zauzeti kompletan segment malih poduzeća i velik dio srednjih, s obzirom na to da u tim segmentima globalni ponuđači ne mogu konkurirati, što zbog cijene, što zbog trajanja i složenosti procesa implementacije.