Prvih sto dana vlade Angele Merkel

Vlada je na pravom putu, smatra 86 posto njemačkih poduzetnika i menadžera. Podržava je i većina građana unatoč najavi bolnih rezova u socijalna davanja i povećanom broju nezaposlenih.

Angela Merkel, koja se na početku doimala kao nužno zlo u usporedbi sa svojim prethodnikom Gerhardom Schröderom, u međuvremenu je osvojila većinu njemačkih građana. U reprezentativnom ispitivanju mišljenja vodećih njemačkih menadžera i poduzetnika objavljenom 1. ožujka, većina vodećih ljudi njemačkog gospodarstva zadovoljna je dosadašnjim radom Angele Merkel i njezina kabineta. ‘Na pravom putu’ odgovor je koji je 86 ispitanih dalo na pitanje gdje trenutačno vide Merkelicinu vladu u pogledu gospodarskog razvoja. Ipak, kancelarka i njezina nova vlada još se ne mogu pohvaliti konkretnim rezultatima.

Broj nezaposlenih u veljači ponovno je premašio granicu od pet milijuna. No ogorčenje i nezadovoljstvo javnosti, za razliku od istog razdoblja prošle godine, drži se pod kontrolom. Za neočekivani porast nezaposlenosti početkom godine, nova vlada ima statističko objašnjenje. Zbog novog pravila, prema kojem će nezaposleni ubuduće puno pomoći primati samo 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 32, broj nezaposlenih u siječnju i veljači naglo je porastao. Mnoge su tvrtke radnike koje su namjeravale otpustiti otpustile do kraja veljače kako bi im omogućile dulji ostanak u povoljnijoj kategoriji. Takvim i sličnim statističkim objašnjenjima služile su se i prijašnje vlade, no Merkelicinoj se, za razliku od prijašnjih, vjeruje.

Mir među nezaposlenima donio je još jedan kozmetički zahvat vlade. Početkom ove godine potpora za nezaposlene na istoku zemlje izjednačena je s pomoći na zapadu zemlje. Iako se radi o samo 14 eura mjesečno, oni koji su dugo nezaposleni sada primaju 345 eura mjesečno (ali samo 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 32), u što nije uračunana potpora za stanarinu. Pozitivni psihološki učinak velik je, pogotovo ako se uzme u obzir da većina nezaposlenih živi u istočnim dijelovima Njemačke. Tako je Istočna Njemica Merkel ponovno pobrala dosta bodova u onom dijelu Njemačke koji od ujedinjenja odlučuje o izborima.

Situacija za nezaposlene, kojih je u nekim istočnim regijama, ali i u zapadnim dijelovima poput Ruhrske oblasti, sve samo ne ružičasta. Razina potpore za nezaposlene sustavno se smanjivala od početka gospodarskih reformi vlade Gerharda Schrödera, što se nastavilo i u prvom mjesecima rada nove vlade, koja je prihvatila praksu smanjivanja potpora uz istodobno pojačano stimuliranje smanjivanja troškova rada, poput spuštanja stope osiguranja za nezaposlenost sa sadašnjih 6,5 na 4,5 posto. Od takvih mjera vlada očekuje otvaranje novih radnih mjesta.

No promjene na tržištu rada dogodit će se, na što upozorava njemačko gospodarstvo, tek kad se promijene drugi čimbenici, poput krutog Zakona o zaštiti od otkaza. Manji i srednji poduzetnici, koji su najveći poslodavci u zemlji, zauzimaju se za liberalizaciju tog zakona. Ističe se primjer nekih europskih zemalja koje se uspješno bore protiv nezaposlenosti, poput Nizozemske i Danske, gdje je liberalizacija zakona o otpuštanju pridonijela boljoj fluktuaciji na tržištu rada, a time i smanjenju nezaposlenosti.

Manji se poduzetnici u Njemačkoj žale da se uz postojeće zakone, prema kojima je zaposlenog radnika prilično teško otpustiti, nitko više ne usudi otvarati nova radna mjesta. Oni traže zakonsku regulativu koja bi omogućila zapošljavanje i otpuštanje radnika prema potrebi, tj. prema opsegu posla, čemu se protive sindikati, a posebice onaj najjači – Sindikat metaloprađivača (IG Metall). Štednja na svakom koraku možda je najvažniji slog ove vlade, ali i prijeko potrebna mjera ako se žele ostvariti ciljevi navedeni u koalicijskom ugovoru. Među njima je i sređivanje državnih financija, tj. unutarnjeg zaduženja koje će 2006. peti put zaredom probiti granicu od 3 posto, što je povreda maastrichtskog dogovora o stabilnosti. Jedna od tajnih zvijezda Merkelčine vlade, socijaldemokrat i ministar financija Peer Steinbrück, najavio je da će već 2007. Njemačka ponovno ispuniti sve stabilizacijske kriterije.

Jedna od najvećih stavki dugoročnog državnog proračuna investicijska je injekcija vrijedna 25 milijardi eura, čija je primjena počela u veljači. Inekcija koja bi trebala povećati ulaganja u domaće gospodarstvo, čini se, već je počela davati početne, ali ipak vidljive rezultate. Prema ispitivanju objavljenom početkom ožujka, od 30 njemačkih tvrtki predstavljenih u Njemačkom dioničkom indeksu (DAX), 20 ih u ovoj godini namjerava povećati investicije u domaće gospodarstvo. Među njima su i tvrtke poput Lufthanse ili BMW-a koje su proteklih godina proizvodnju pojačano premještale u inozemstvo.

Bolna je strana sanacije proračuna i investicijskih fondova povećanje poreza. Nijemci su osobito ogorčeni povećanjem poreza na dodanu vrijednost na 19 posto od početka sljedeće godine, a to su i Unija CDU-CSU i SPD tijekom predizborne kampanje spremno poricali.

Manje problema sa sindikatima vlada bi trebala imati nakon drastičnih smanjenja povlastica za državne službenike – te mjere, naime, većina građana odobrava. Zaštićena kasta, koja još od Bismarckove državne reforme krajem 19. stoljeća uživa u povlasticama koje se mogu usporediti s onima koje su nekad imali dvorjani, došla je na udar mjera štednje. Uklanjanje božićnica i najave da će državni službenici ubuduće morati plaćati doprinose u mirovinske blagajne uzrokovali su prosvjede manjine, ali zato odbijanje većine, što je taktika koja se u dosadašnjem radu kabineta Angele Merkel pokazala uspješnom.

S prvom ožujkom u Sloveniji je uvedeno tzv. ‘dvojno’ obilježavanje cijena, u nacionalnoj valuti, tolaru, i u euru. Ustanovljen je i fiksni tečaj 239,640 tolar za jedan euro. Premijer Janez Janša kaže da je njegova Vlada pozorno analizirala skokove cijena pri uvođenju eura 2002. godine, a slovenski eksperti proučavali su negativna iskustva. O tom je pitanju i osobno razgovarao s bivšim predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, koji mu je savjetovao da razdoblje dvojnog obilježavanja cijena traje što dulje. Strukovno i javno mnijenje u Sloveniji kreće se u rasponu od tvrdnji da neće biti većih poskupljenja uoči i nakon uvođenja eura do ocjena da će prije svega poskupiti usluge za 10 do 20 posto. Na pitanje kako će Vlada intervenirati ostvarili li se crni scenarij i poskupljenja ugroze standard i inflaciju, premijer Janša odgovara da sama zamjena valute nipošto nije razlog da bilo što poskupi.

Ipak, Vlada je donijela strogi zakon koji precizno određuje način prikazivanja i preračunavanja cijena, čak na tri decimalne jedinice, kako bi se izbjegla neosnovana poskupljenja i posljedični pritisak na inflaciju. U zakonu postoje i izuzeci. To su lokali koji imaju manje od deset zaposlenika, na primjer mesnice, mali dućani, butici koji nisu obvezni istaknuti cijene u tolarima i eurima. U kojoj će mjeri sve to stvoriti zbroj pokazat će vrijeme. Svakako treba spriječiti mogućnost špekulacije kao i potencijalno novčanog valute, tvrdi premijer Janša. Slovenci, naime, moraju shvatiti da je metalni novac u euru dvjesto puta vredniji od tolariskih kovanica. To je prema Janši veoma važno. Psiholog Dr. Marko Polič to i potvrđuje. On upozorava na skriveno, prema njegovu mišljenju, mnogo opasniju zamku, s obzirom na to da će mnoge cijene u eurima naokolo biti niske, pa će potrošači u prvo vrijeme trošiti mnogo više nego što im to dopušta kućni budžet. Dr. Polič je mišljenja da će uvođenje eura psihološki najveće utjecati na Slovence, prije svega u smislu novčane stabilnosti, makar bi prva plaća u eurima mogla izazvati potištenost budući li svoju zaradu uspoređivati s plaćama kolega u drugim zemljama EU. Sindikati najavljaju da će se boriti za prilagodbu kako bi zaposlenici nakon uvođenja eura sačuvali svoju platežnu moć.

Iako je datum uvođenja eura poznat još od 2004. godine, neke gradske službe u Ljubljani nisu mnogo razmišljale o tome pri kupnji novih parking automata koji isključivo rade s papirnim novčanicama i nisu prilagođeni radu s metalnim novcem. Pri nedavnom uvođenju 45 novih parking automata u strogom centru Ljubljane izbila je prava afera. Postavljanje beskorisnih automata stajat će porezne obveznike milijun i dvjesto tisuća eura. U međuvremenu mediji su ukazali na pozitivno iskustvo iz Zagreba, gdje je uspješno proveden suvremen sustav plaćanja parkiranja i putem mobilnih telefona, a kojeg u Sloveniji, članici EU, još nema. U prvom satima 2007. postupno će se pustiti u promet približno 44 milijuna novčanica u vrijednosti 851,4 milijuna eura i 160 milijuna komada metalnog novca u vrijednosti 55,6 milijuna eura. Gotovo 700 tona tolaru u kovanicama pretopit će se i prodati, a 110 tona novčanica izbušit će se i baciti na deponiju.