Pišu: Dragana Radusinović i Jadranka Jurčić

Dvije najveće hrvatske luke tek postaju pravi konkurenti. Iako Riječka luka ostvaruje višestruko veći promet, Pločanska bilježi mnogo brži rast. Rijeka nakon ratnog zastoja tek sustiže Koparsku luku.

Hrvatski lučki biznis doživio je i taj dan! Možda je bolje reći godinu početka velikog investicijskog zamaha. Ulaže se, uz pomoć Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, 540 milijuna eura u modernizaciju luka. Pokrenuti su i infrastrukturni projekti jačanja prometnih pravaca, cestovnih i željezničkih. Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka i naš promatrač u Udruženju luka Europske unije (ESPO), kaže da će ulaganja povećati konkurentska sposobnost hrvatskih luka. Pet hrvatskih teretnih luka zajedno su lani u odnosu na 2004. godinu zabilježile rast od 10 posto, ali ostvaruju tek petinu jadranskoga teretnog prometa.

• Nažalost, izgubljeno je dosta vremena jer se dugo ništa nije ulagalo, a luke nisu odgovarale zahtjevima tržišta. Ipak, mislim da optimistično možemo gledati na razvoj naših luka – kaže Hlača. Unatoč spektakularnim vijestima o ulaganjima, nešto ne valja u domaćem lučkom biznisu kad je riječ o dvjema najvećim lukama, Riječkoj i onoj u Pločama. Na spomen jednih drugima s druge strane telefonske veze čuju se uzdasi, a kad razgovor potraje čelnici obiju luka imaju ponešto ružno za reći o svojim sjevernim, odnosno južnim lučkim susjedima. Valovi negativne energije struje između Luke Rijeka i Luke Ploče, ali kada trebaju službeno izreći svoj stav, Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka, i Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče, suglasni su u izjavi: – Napišite da izvršno surađujemo.

To možda i jest istina, budući da se suradnja svodi na telefonsko razgovaranje i razmjenu iskustava u malim količinama te sudjelovanje na sastancima s predstavnicima resornog ministarstva koje pod svojom kontrolom ima Lučke uprave, a time i lučke terminalne, pa moraju, ako žele poslovati, pristojno razgovarati. Luka Rijeka tradicionalno je najveća hrvatska teretna luka, čak dvostruko veća od svih ostalih hrvatskih luka zajedno.

U ratnim godinama Kopar joj je oteo dobar dio tržišta, pa i deset godina nakon rata Riječka luka, koja slovi kao rasadnik znanja o lučkom biznisu, tek sustiže mlađega koparskog brata. Luka Ploče postala je u posljednje vrijeme atraktivna i njenim se dionicama užurba trguje na burzi, a među većim jadranskim lukama lani je u odnosu na 2004. zabilježila najveći rast preotvara, od čak 39 posto. Razvoj gospodarstva BiH izazvao je nagli uspon pločanske, inače male luke, koja sada na sve načine želi iskorištiti s tržišta prve susjedne joj zemlje te Srednja a posebno Istočnoj Europi pokazati što može. Tako bi Luka Ploče, pomognuta razvojem Riječne luke Vukovar iz koje je teret moguće voziti Dunavom prema sjeveru, ušla na tržište…

Štete koje manje ili više uspješno pokriva ili bi trebala pokrivati Luka Rijeka. Posebno je na tom planu važna gradnja cestovnog koridora 5c kroz BiH. Riječka se pak Luka, žale se u Pločama, gura na tržište istočne Mađarske koje bi Pločani trebali pokrivati. Riječani kažu da su Pločani monopolisti na tržištu BiH te da im je za razliku od Riječana, koji se na europskom tržištu bore za svaki brod, položaj lakši.

Na optužbe s južnog Jadrana da Hrvatske željeznice pogoduju sjevernoj luci jeftinijim cijenama u željezničkom prijevozu, odgovaraju da se radi o poslovnoj politici HŽ-a kojem je u interesu da iz Rijeke ponudi niže cijene jer sebi po hrvatskim prugama osigurava više prijevoza, dok bi u slučaju jednako niskih cijena za Ploče pogodovao željeznicama BiH koje zbog željezničkih putnih pravaca moraju biti uključene u prijevoz svih tereta koji žele stići bilo kamo iz Luke Ploče. U beskonačno prepucavanje, koje, kako svi ističu, nije za javnost, nedavno se uključio i jedan brod s oko 55 tona ugljena koji je prije nekoliko dana pretovaren u Luci Ploče a teret je otputovalo u tvornicu US Steel u istočnoj Slovačkoj. Pločani su ponosni na posao koji je obavljen u samo četiri dana bez obzira na zastarjelost tehnologije. No, nisu Ploče Rijeci otele famozni slovački brod. U pločanskoj su luci objasnili da brod za Slovačku Rijeka nije mogla prihvatiti jer su ‘imali gužvu’ pa su se Ploče sa slovenskim Koprom i crnogorskim Barom natjecale da ga dobiju i to im je uspjelo.

U Pločama ne isključuju da je nakon uspješnog obavljanja toga posla moguće natjecanje za nove poslove za slovačko tržište. Na prvi pogled to se činilo kao suradnja dviju hrvatskih luka, dok u Pločama nismo čuli da je njima nedefiniran netko u povjerenju rekao kako je Luka Rijeka lobirala da slovački posao dobije Bar. Iz Rijeke poručuju da su takve optužbe izmišljotina, ali Pločama ne ostaju dužni pa na njihovu ideju o mogućem daljnjem angažmanu na slovačkom tržištu poručuju da se baš i nemaju čemu nadati jer je brod koji su za Slovake pretovarili sasvim slučajno, zbog vremenskih neprilika, preusmjeren u Jadran. Njegova uobičajena ruta, naime obuhvaća ukrajinsku luku u Crnom moru koja istočnu Slovačku zatim opskrbljuje riječnim putem.

Nakon poduljeg uvoda na koji nas je primorala atmosfera u hrvatskome lučkom biznisu, dovoljno je reći da Luka Rijeka i Luka Ploče, ako realno sagledamo njihova tržišta, nisu direktni konkurenti, ali virtualni jesu. Bude li se priča razvijala u smjeru međusobne bitke za tržište postat će prava konkurencija i gledat će se scenarij u kojemu dvije hrvatske luke čine sve da jedna drugoj pokažu koja je bolja. U međuvremenu, malo sjevernije od Rijeke, Luka Kopar svake godine bilježi bolje rezultate, što je svakako minus za Rijeku, a malo južnije, u Luci Bar kuju planove kako postati najjačom lukom regije, što bi moglo ozbiljno našteti Pločama dođe li u Bar kroz privatizaciju kakav multinacionalni operater. Zamolili su nas i iz Rijeke i iz Ploče da ne stvaramo suko, no takve nije potrebno stvarati jer oni već postoje, a manifestiraju se, najblaze rečeno, oko nevažnih stvari.

Konkretniji su u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, pa državni tajnik za more Branko Baćić najavljuje izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Lukama, odnosno dioničkim društvima koja funkcioniraju kao operateri poslovanja, omogućit će se da budu i vlasnici zgrada i dizalica u koje ulože a koje se nalaze na infrastrukturi u vlasništvu Lučkih uprava te su pomorsko dobro pa ne mogu biti ničije do državno vlasništvo. Dok su Riječani prije ove vijesti pomirljivo izjavljivali da je ‘nezgodan zakon’ nekima (čitaj: Pločama) samo izgovor za pobunu, u Pločama su jasno iskazali negodovanje u vezi s apsurdnom situacijom u kojoj, ako Luka kao operater kupi dizalicu i postavi je na terminal koji je kroz Lučku upravu vlasništvo države, automatski prestaje biti vlasnikom dizalice koja postaje pomorsko dobro.

Kada će biti donesene izmjene u lukama nepopularnih zakonskih regula državni tajnik Bačić nije precizirao, no rekao je sljedeće: – Naše su luke izgubile velik dio tržišta tijekom ratnih godina, a njihovu su poziciju na tržištu dodatno oslabile zakonske odredbe koje nisu davale dovoljno garanciju lukama operaterima da će im se ulaganja isplatiti, jer imaju samo prioritetsku koncesiju na 12 godina. Kako bismo im dali veća jamstva da će se njihova ulaganja isplatiti, u izmjenama zakona tražit ćemo da se dizalice i ostala lučka gradnja u koju ulože izuzmu iz pomorskog dobra te da mogu postati vlasništvo operatera – pojavio se Bačić i dodao: – Omogućit ćemo lukama da produlje prioritetnu koncesiju na onoliko vremena koliko je potrebno da se njihova ulaganja isplate, a na taj naš prijedlog ni EU nije imala ništa protiv – kaže Bačić. Državni tajnik otkriva i da istorički župan Ivan Jakovčić, kad je riječ o terminalima Riječke luke na području istočne obale Istre, neće biti zadovoljan. Područje Bršića u Istri na kojemu se nalazi jedini terminal za stoku Luke Rijeka Istarska županija neće, kako je zamislio Jakovčić, dobiti na korištenje za nautičku marinu. – Želje Istarske županije i Luke Rijeka, kojoj je to područje potrebno, morat će se uskladiti. Stav je ministarstva da se na tom području mogu ostvariti potrebe obju strana te da nije potrebno ukloniti luku -rekao je Bačić. Kad se iz razgovora s Riječanima izbace Pločani i iz razgovora s Pločanima Riječani, predsjednici uprava odmah su u razgovoru konstruktivniji.

• Luka Rijeka na tržištu EU djeluje više od desetljeća. U našem ukupnom prometu države Srednje i Istočne Europe sudjeluju sa 75 posto, dok na Hrvatsku otpada 25 posto. Možemo reći da su nam konkurenti Kopar, Trst i Monfalcone jer smo najvećim dijelom prisutni na istom tržištu – kaže Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka. Objavljava kako luke sjevernog Jadranu nisu toliko komercijalizirane kao luke sjeverne Europe, pa je sjeverni Jadran nepoznat pravac za brodove s Dalekog istoka.

• Alternativom sjevernoeuropskim lukama moći ćemo biti tek kad svi budemo u EU, što je i interes svih sjevernojadranskih luka – kaže Vukorepa. Sjevernojadranski konkurenti čak i suraduju, pa se Vukorepa pohvalio da je Rijeka Kopru u više navrata posuđivala alat te razmjenjuju iskustva.

• Svaki iskorak bilo koje luke sjevernog Jadranu u nove linije, razvoj ili teret pozitivno se odražava na sve sjevernojadranske luke – smatra Vukorepa.

Ipak i deset godina nakon rata, Koparni broje više tereta. Koparska je luka lani pretovarila 13 milijuna tona tereta, a riječka 11,9 milijuna tona. Tanko vodstvo Kopra iz 2005. i nije tako uhu neugodno ako se prisjetimo da je prije pet godina razlika bila veća jer je Koparska luka 2000. pretovarila 9,3 milijuna tona tereta, a Riječka skromnih 6,8 milijuna tona. Iako je Kvarner sustigao Piranski zaljev, Koparska je luka lani u pretovaru rasla brže, 5 posto, dok je Riječka porasla 4 posto. Luka Trst, koja Vukorepi nije najdraža kad je riječ o usporedbi s Riječkom lukom, lani je pretovarila visokih 47 milijuna tona tereta i rasla u odnosu na 2004. 2 posto. I Luka Ploče bilježi rast pretovara, pa je tako lani u Pločama, koje nemaju specijalizirane terminale i to ističu kao svoj veliki nedostatak, pretovareno 2,8 milijuna tona tereta. Crnogorska Luka Bar, kao prvi potencijalni konkurent, pretovarila je lani 2,5 milijuna tona tereta i rasla 28 posto u odnosu na 2004. U Baru napominju da su promet u tri godine udvostručili. Ploče su pak svoj teretni promet u tri godine gotovo utrostručile.

• Improvizatori smo koji uspjevaju u lošim uvjetima. Luka Bar bi nam mogla biti konkurent jedino na tržištu Srbije, koje bismo mogli pokrivati, kao i istočnu Mađarsku da bi lako ulaganja u luku -kaže Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče, koja pokriva 80 do 90 posto tržišta BiH, dok Bar ‘odrađuje’ 10 posto. Ploče za Hrvatsko tržište obavljaju pretovar samo za Dalmacija cement RMC-Group. Pavlović procjenjuje da je maksimalni kapacitet Luke Ploče 4,5 do 5 milijuna tona pretovara, dok su u Baru svoje kapacitete limitirali na pet milijuna tona. Najveći dio lani pretovarenog tereta u Pločama, čak 2,2 tone, odnosi se na rasute terete, pri čemu je mahom posrijedi ugljen za BiH industriju.

Vukorepu iz Luke Rijeka zainteresirala je najava privatizacije djelatnosti Luke Bar, iako isprva nije bio sklon razgovoru o konkurentskim odnosima niti o mogućnostima suradnje. – Kad u Baru pokrenu privatizaciju djelatnosti Luka Rijeka bi se mogla pojaviti na natječaju za određene terminale, jer interes postoji, ali kako ta privatizacija još nije objavljena neka za sada ostane poslovna tajna podatak o vrsti terminala za koji smo zainteresirani – rekao je Vukorepa. Kontejnerski biznis u idućem će se desetljeću udvostručiti i cilj je hrvatskih luka povećati svoj udio u pretovaru kontejnera. Ipak, u tom segmentu koji će obilježiti iduće desetljeće Luka Rijeka lani je značajno zaostala za Koprom, koji je ostvario 2,3 puta veći kontejnerski promet. Zahvaljujući Janafovim terminalima na Krku Riječka Luka bolja je od Kopra u pretovaru tekućeg tereta, odnosno naftne. U Rijeci je pretovareno 7 tisuća tona naftne, dok je Kopar zabilježio 2 tisuće tona naftnog pretovara.

U zanosu prvoga investicijskog vala koji je zahvatio hrvatske luke, njihovi čelni ljudi nisu spremni za ozbiljnije razgovore o međusobnoj suradnji, a onaj dio teorije o lučkim biznisima koji se odnosi na specijalizaciju luka za pojedine terete još je za čelnike naših dviju najvećih luka daleka tema.

Male hrvatske teretne luke Šibenik i Zadar također bilježe uspjehe. Šibenik je lani zabilježio 1,4 milijuna tona pretovara, dok je u Zadru pretovareno 500 tisuća tona. Zadarska je teretna luka i jadranski rekorder po lani ostvarenom rastu, koji je iznosio 111 posto.