Vjerujemo da će infrastruktura repozicionirati poslovanje

Udijel elektroničkih transakcija u ukupnim transakcijama u Hrvatskoj iznosi 12 posto. Udijel elektroničkih transakcija u ukupnim transakcijama Fine je 3 posto, ali Uprava te državne tvrtke ima ambiciozne planove da postane ključna institucija za elektroničko poslovanje u zemlji. Vjerujemo da će infrastruktura (koja uključuje oko 400 servera, 5.000 PC-računala i 187 lokacija diljem zemlje) koju smo stvorili s godinama repozicionirati način na koji se svakodnevno u Hrvatskoj, ali i šire, obavlja poslovanje. Veliki dio normalnih dnevnih operacija koje su se obavljale klasičnim papirnatim putem i zahtijevale su provjere, potpise, žigove… moći ćemo staviti u moderan, korisnički orijentiran okvir koji će se zasnivati na elektroničkom modelu.

Kako će to izgledati u praksi, na primjeru e-kartice? – Kartica znači elektronički identitet pojedinca. Na njoj je kvalificirani certifikat koji predstavlja moj pravovaljani elektronički potpis koji se dokazuje i na sudu. Fina jamči da je u slučaju transakcije između osobe A i B, certifikat ispravan i ona odgovara za tu transakciju. To je golem razlika u odnosu na poslovno bankarstvo u kojemu se odgovornost prevladuje na korisnika. Budući da je kartica moj elektronički identitet, u svim situacijama u kojima se moram identificirati osobnom iskaznicom, putovnicom i potpisom, moći ću se identificirati elektroničkim putem. Usluge naravno tek treba razviti. Za sada postoji nekoliko usluga koje prihvaćaju elektronički potpis.

Identificirate se samo karticom? – Karticom i pinom, koji može biti jako dugačak, ali nakon tri pogrešna unosa kartica se zaključava. Karticu svakako treba čuvati kao i svaki osobni dokument. U slučaju njezina gubitka, on se prijavljuje call centru. Kartica se odmah opoziva i prijavljuje se na posebnu listu a pri svakoj transakciji sustav provjerava nije li kartica slučajno na toj listi. Korisnik također treba imati čitač kartice spojen na računalo. Prednost elektroničkog potpisa jest i to da pruža mnogo više informacija od klasičnoga. Kada ugovor potpišete klasičnim putem, službenik u tvrtki vašeg partnera uvijek mora provjeriti tko je potpisnik i ima li ovlasti da potpisuje ugovor. Kad nešto potpišete elektroničkim putem, možete kliknuti na njega i dobiti ćete potrebne podatke: tko ga je izdao, kada je izdan, do kada vrijedi, tko je osoba…

Treba li korisnicima poseban program za elektroničko potpisivanje? – Za klasične dokumente, poput Adobe Acrobat i Microsoft Officea, proizvođači softvera predvidjeli su importiranje certifikata. Za ostale dokumente i podatke, Fina svojim korisnicima daje poseban softver koji na taj skup podataka ‘zakači’ digitalni certifikat i time ga autentificira. Fina je zasad jedino certifikacijsko tijelo za elektronički potpis u Hrvatskoj? – Točno, mi smo zasad jedini. Svatko može postati nositelj certificiranja, no problem je u tome što mora investirati veliku količinu novca u potrebnu infrastrukturu, treba educirati ljude i dobiti licenciju Ministarstva gospodarstva.

Osim elektroničkog potpisa, koje se još usluge mogu koristiti uz vašu e-karticu? – Kad je riječ o uslugama situacija je nešto drukčija jer je na djelu specifičan odnos između pružatelja i konzumenta određene usluge. U slučaju elektroničkog bankarstva banka nudi ulogu plaćanja i korisnika. Na primjer, ne možete doći u bilo koju banku s kojom nemate sklopljen ugovor i zatražiti da preko nje platite neki račun. Fina nudi uslugu elektroničkog plaćanja u svim bankama jer sa svima ima potpisan ugovor. Prema tome, naša e-kartica specifična je jer ako firma ima račune u recimo osam banaka, pa može prebacivati novac i plaćati iz bilo koje banke. Uz to, karticom se mogu predati godišnja poslovna izvješća, pretraživati baza financijskih izvješća, može se dobiti BON1 za sebe i za drugu tvrtku, može se pristupiti registru koncesija, dobiti uvid u sudskozemljišne izvate i katastar. Važno je reći da Fina pruža univerzalnu infrastrukturu i da ne mora biti jedina koja pruža usluge što se temelje na elektroničkom poslovanju.

Koliko vanjskih kompanija pruža elektroničke usluge putem infrastrukture Fine i zašto banke nisu prešle na vaš sustav elektroničkog potpisa? – Tvrtka Infodom je trenutačno jedina s uslugom za prijavljivanje brodskih posada elektroničkim putem. Svaka tvrtka može doći u Finu i reći da želi koristiti našu infrastrukturu ali razviti vlastitu aplikaciju. Mi ćemo tvrtki pružiti serverski certifikat koji stoji nekoliko tisuća kuna, ponudit ćemo im i konzultantske usluge. Banke su pak u određenom trenutku morale uložiti u kvalitetniji odnos sa svojim korisnicima. Godine 2001. Fina nije bila spremna pružiti im potrebnu infrastrukturu, pa su banke investirale u vlastitu opremu za elektronički potpis, dakle tokene i slično. Razgovarali smo s bankama i jedna od najvećih banaka u Hrvatskoj u ovogodišnji poslovni plan uvrstila je poništenje svih svojih certifikata i uvođenje naših. Pretpostavljamo da je banka došla do kraja svoga investicijskog ciklusa i kad je trebala obnoviti opremu, prosudila je da joj se više isplati koristiti Fininu infrastrukturu i s njom sklopliti ugovor nego ulagati u staru opremu.

Država zasad nudi dvije usluge elektroničkim putem? – Prošle godine ponuđena je usluga eRegos, a prije dva dana ponuđena je i usluga ePDV. Porezna uprava neće stati na PDV-u, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, primjerice, već je počeo s izradom svoje aplikacije. Sada kad zapošljavate radnika morate ih prijaviti i na HZMO i na HZZO. Mirovinski zavod će biti sljedeća insitucija koja će omogućiti prijavu radnika on-line. Interes je golem, ali neki su procesi jednostavniji, a drugi složeniji. Cilj je da do kraja 2007. počne pružati desetak vrlo jakih e-government usluga, odnosno svih dvadesetak usluga opisanih u planu za e-Hrvatsku.

U kojoj se mjeri koriste elektronske uluge Fine? – Trenutačno imamo 4.000 korisnika e-kartice, a do kraja godine očekujemo da će se taj broj barem utrostručiti. Najčešće se i dalje koristi e-plaćanje. Naši korisnici su većinom velike tvrtke koje imaju više od jednog računa u raznim bankama. Tako npr. HEP ima račune u više banka i jedan je od naših korisnika. Uz to, dosta se koriste godišnja financijska izvješća, a u posljednje se vrijeme sve više koristi i e-Regos.

Kakva je posjećenost registara? – Registri su donedavno bili novitet jer ljudi nisu imali potrebe provjeravati stvari u registriima. Sve je češća praksa provjeriti je li vaš poslovni partner onaj za koga se predstavlja.

Kako napreduje Hitro.hr i koliko je on vezan uz vaš elektronsku strategiju? – Ideja Hitro.hr-a bila je da se na jednome mjestu skladišti znanje o tome kako se neki proces obavlja. Ljudima je to bilo jako korisno. Osnovna je ideja Hitro.hr-a da se cijeli dio procesa koji se obavlja u državnoj upravi obavlja elektronskim putem. Naravno, bili smo svjesni da u Hrvatskoj nemamo previšku penetraciju interneta i da neki ljudi nisu informatički pismeni, pa smo odlučili da unatoč tome što će od Hitro.hr-a prema državi sve biti elektroničko, korisnici Hitro.hr-a moći će pristupati i na šalteru ili internetu. E-Regos je tipična Hitro usluga, e-PDV je Hitro usluga.

Otkad je uveden Hitro.hr dio procedure u državnim službama stvarno radi elektroničkim putem. Primjerice, prije je za osnivanje tvrtke trebalo dobiti matični broj od Državnog zavoda za statistiku. Problem je u tome što DZS ima samo jednu lokaciju, i to u Zagrebu. Dakle, ako ste poduzetnik u Dubrovniku, morali ste putovati u Zagreb ili zahtijev slati poštom, što je trajalo tijedna. Hitro ima elektroničku vezu s DZS-om pa korisnici sve papire predaju na šalteru Hitra u matičnome mjestu, a Hitro ih elektronički šalje u DZS.

Koliko je Hitro dosad imao korisnika? – Hitro ima osam ureda, s time da je prvi otvoren u svibnju, i u njima su do sredine siječnja otvorene 1.433 tvrtke. Od toga je u Zagrebu otvoreno 500-tinjak tvrtki, u Rijeci i Splitu njih 300. Od ukupnog broja tvrtki, 56 su osnovali strani ulagači.

Može li se sada osnovati poduzeće u kraćem roku? – Mjerimo vrijeme od dolaska na Hitro do trenutka kada poduzetnik može početi s radom. Taj proces traje tjedan dana. Dakle, u ponedjeljak dolaze na informativni razgovor, u petak imate firmu. To se odnosi na one koji su ažurni i koji su prikupili svu dokumentaciju. Cilj je skratiti postupak na jedan dan.