Sve više signala da se opet pogoršavaju rokovi plaćanja

Z bog duga od 8,9 milijuna kuna Domu zdravlja Beli Manastir i Domu zdravlja Osijek ministar zdravstva Neven Ljubičić 27. prosinca potpisao je i poslao požurnicu ministru financija Ivanu Šukeru. To je sedma požurnica od svibnja 2004. godine koju ministar piše ministru, a ‘refundacija plaća isplaćenih reintegriranim, a neugovorenim zaposlenicima’ na istoku Hrvatske nije stigla ni u siječnju ove godine. Dug države nitko ne osporava, odnosno priznaje se, ali posljedice su na terenu pogubne, osobito za belomanastirski Dom zdravlja koji potražuje 5,9 milijuna kuna, bez kamata.

Nemogućnost refundacije tih sredstava utjecala je na neisplatu plaća zaposlenicima i na likvidnost Doma zdravlja. Račun nam je blokiran 29. studenoga prošle godine, a zaposlenici su u listopadu pokrenuli tužbe zbog kršenja prava iz kolektivnog ugovora pa već imamo 22 ovršna rješenja – kaže ravnatelj Doma zdravlja dr. Žarko Želić. Za to smo u studenome tužili državu jer ne možemo živjeti od obećanja i ‘pokazivanja meda kroz staklo’.

To je jedan od argumenta za sve češće izričanu tvrdnju da dugovi države opet rastu pa su oni koji s njom posluju sve nezadovoljniji zbog kašnjenja naplate. Takva situacija produbljuje i nelikvidnost među poduzetnicima, odnosno kašnjenja u međusobnom plaćanju – oni ne mogu izvršiti obveze jer im država duguje novac. S druge strane, dio poduzetnika, koje državna plaćanja zapravo ne poglađuju, iskorištava situaciju pa svojim vjerovnicima ne plaćaju tvrdeći: ‘Plaćam ću vam kad meni država plati.’

Bez obzira na to tko je više kriv – država ili poduzetnici, podaci upućuju na to da se stanje pogoršava. Prema najnovijem istraživanju agencije Hendal od 100 poduzeća njih čak 46 smatra da je nelikvidnost na tržištu izraženija nego prije godinu dana. Krajem 2004. godine takvu je pojavu uočavalo tek 39,6 poduzetnika. Među onima koji osjećaju pogoršanje likvidnosne klime njih čak 60 posto kaže da im se povećao broj dana za naplatu. Najveći dio ispitanika, gotovo 70 posto, izjavio je da im poslovni partneri kasne s plaćanjima više od 30 dana.

Indikativna je tvrdnja iz građevinarskih krugova koji posluju s državom da im je posljednjih mjeseci zabranjeno izdavanje faktura, što potvrđuje i saborski zastupnik Slavko Linić. Državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman to opovrgava, no poznato je da su aranžmani takve vrste između resornog ministarstva i izvođača radova u nekoj vrsti sive, konspirativne zone.

Najteži je problem u zdravstvu, gdje se problemi neprestano saniraju na kratki rok. Rashodi u zdravstvu u posljednjih šest godina kumulativnim rastom od 60 posto nadmašili su u velikoj mjeri nominalni rast BDP-a. Predsjednik Udruženja ljekarnika pri Hrvatskoj udrugi poslodavaca Saša Cvetkojević kaže da im je tek neki dan isplaćeno potraživanje od države za 25. tjedan u prošloj godini, odnosno za tjedan iz sredine prošle godine. Neobično je i to što posljednja četiri mjeseca vanjski članovi Upravnog vijeća HZZO-a ne dobivaju obavijest o financijskim podacima.

Sve upućuje na to da HZZO pod tepih guara obveze, i to pred onima koji između ostaloga plaćaju doprinose – kaže Cvetkojević. A što se i o odavno potrebnom učlanjenju dvoje predstavnika iz redova HUP-a među stalne članove Upravnog vijeća HZZO-a.

Nezahvalno je za ljekarne i veledrogerije što su neizravno osuđene na poslovanje s državom. Oni kojima to nije nužno sve se više povlače iz poslovanja s državom i tada se, kažu, situacija s plaćanjem popravlja. Ipak ima i onih koji ne primjećuju probleme u državi. Direktor osječke Prehrane Zvonko Bugarin kaže da nema većih problema s naplatom, a među stotinjak njihovih poslovnih partnera i državne su tvrtke. Predsjednik Uprave Chromosa Tomislav Ćerc kaže da problema ima i da se naplata u prosjeku produljila za mjesec dana. Rješenja neće biti dok se ne ugase nelikvidne tvrtke, kaže Ćerc.

Naši stečajni i drugi propisi toleriraju poslovanje nelikvidnih, pa i nesolventnih poduzeća. Uz to su stečajni postupci neracionalno dugi i često netransparentni – kaže analitičar Žarko Primorac.

Predsjednik Uprave BBR Conixa Želimir Bodiroga tvrdi: ‘Tko danas posluje s državom osuđen je na propast.’ A s obzirom na to da se takva praksa prenosi i na poduzetnike, sve je učestali-ja postala zaštita od neplaćanja zadužnicama ili bankarskim garancijama. Bolju situaciju očekuju od reforme pravosuđa, posebno nakon što za koji dan poslove ovrhe preuzmu javni bilježnici. Većina poduzetnika potvrđuje da je lakše izvoznima jer su na inozemnim tržištima prihodi redoviti, odnosno rokovi se poštuju. To potvrđuju i u Podravci, u kojoj je više od 50 posto proizvodnje namijenjeno izvozu. Samo, izvoznima tečaj oduzme ono što pravodobna naplata donese pozitivno.

Da stanje s javnim dugom nije dobro i da će s plaćanjima biti problema, potvrđuje i to što državi uskoro na naplatu stiže 800 milijuna kuna. Taj je iznos, za saniranje duga u zdravstvu, od države sredinom prošle godine otkupila Zagrebačka banka. Riječ je o jednostavnijem obliku factoringa. Factoring, odnosno trgovanje dospjelim i nedospjelim potraživanjima, bio bi najbolji način za rješavanje dugova države, posebno u zdravstvu, zato što na tržištu trenutačno ima novca, odnosno likvidno je, objašnjava analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Jer ako se država oslanja samo na isisanje novca iz banaka, mogao bi više trpjeti privatni sektor, a to bi u konačnici moglo utjecati na usporavanje rasta BDP-a. Naime, novim mjerama Hrvatske narodne banke poslovnim je bankama postalo neisplativo zaduživanje u inozemstvu pa je sužena i mogućnost kreditiranja. Državni tajnik Žigman kaže da bi državi za uvođenje novih instrumenata ipak trebalo više vremena. Ali bez obzira na to, rješenje za povrat dugova u zdravstvu država će naći, kaže Žigman.

Nakon otkupa državnog duga od 800 milijuna kuna sredinom prošle godine situacija se samo nakratko popravila jer su upravo posljednjih mjeseci 2005. godine plaćanja počela kasniti. Zato je sigurno da treba pronaći dugoročna rješenja.

Najavljenja reforma zdravstva važan je korak u saniranju duga u zdravstvu koje je sigurno najproblematičnije s obzirom na visinu dugova. Iako ima nezadovoljnih predloženom reformom u zdravstvu, zadovoljstvo svih nikada se neće postići pa bi Vlada napokon trebala donijeti političku odluku i početi je provoditi, bez obzira na nepopularnost takvog poteza na sredini mandata. Ipak, i za reforme treba novac, a u ovogodišnjem proračunu ne vidi se stavka koja bi za to bila namijenjena.

Izostanak obuzdavanja fiskalne potražnje glavni je rizik povećanja javnog duga, kaže Hrvoje Stojić. A on je već sada veći od prikazanoga. Primjerice, ako bi se u lanjski proračun uvrstio i dug HBOR-a te izdana državna jamstva, javni bi dug bio na oko 56 posto. Da bi izbjegla prikazivanje duga umirovljenicima u proračunu, Vlada je osnovala Fond preko kojega će se dug financirati, no i taj Fond tek treba napuniti novcem. Lani, primjerice, ni obveze u zdravstvu od 1,3 milijarde kuna nisu evidentirane u proračunu. Odnosno, ponavlja se praksa za koju je ova Vlada optuživala onu bivšu. Zato se i ne može govoriti o deficitu od 4,9 posto, nego od oko 6 posto i tu razinu nitko ne može spustiti ako se istodobno ne pristupi restrukturiranju i reformama, kaže saborski zastupnik Ljubo Jurčić.

Reforma u zdravstvu nije dovoljna, potrebno je restrukturirati cjelokupno gospodarstvo i državnu upravu kako bi se stalo na kraj gomilanju dugova i produljenju njihove naplate. Prema procjeni dr. Ljube Jurčića rezultati reforme u državnoj upravi mogli bi biti vidljivi nakon dvije godine, a u gospodarstvu tek za 4-6 godina. Žarko Primorac kaže da je važno i da država modernizira propise koji će omogućiti efikasnije provođenje stečajne politike koja ne mora uvijek značiti prestanak rada nelikvidnog ili nesolventnog subjekta.