Poduzetnici Primorsko-goranske županije očekuju još jednu uspješnu godinu

Nakon devedesetih godina, kad su propale sve tvrtke koje su propasti mogle, gospodarstvo Primorsko-goranske županije uzdiže se iz pepela sa sve većim udjelom tercijskih djelatnosti.

Gospodarstvenici u Primorsko-goranskoj županiji 2005. godine dobro su poslovali. To je dijelu poduzetnika omogućilo da narastu pa je iz malih poduzetnika njih dvadesetak posto prerastao u srednje, a tri su poduzetnika prerastala u velike. Za razliku od 2004., u 2005. sve više gospodarskih grana radilo je s dobiti. Povećali su se problemi s likvidnošću jer veća proizvodnja zahtijeva veća angažiranja sredstava. Povećana je i zaposlenost, za oko dva posto. Međutim, sve je to još ispod hrvatskog prosjeka, a i produktivnost hrvatskoga gospodarstva znatno je bolja nego u Primorsko-goranskoj županiji.

Ipak, može se reći da se nakon devedesetih godina, kada su propale sve tvrtke koje su propasti mogle, gospodarstvo Primorsko-goranske županije posljednjih nekoliko godina uzdiže iz pepela.

Pojavili su se novi poduzetnici koji mijenjaju strukturu gospodarstva. Naime, iako su Rijeka i Primorsko-goranska županija industrijska regija, jer su tvrtke u brodogradnji i pomorstvu i dalje najveći poduzetnici, mijenja se slika u korist tercijskih djelatnosti.

Situacija u brodogradnji znatno se popravila. Napokon je izgrađen brod na kojem nije ostvaren gubitak. Naručeno je 15 novogradnji koje popunjavaju kapacitete brodogradilišta 3. maj do 2008. Mogli pristajati najveći svjetski trgovački brodovi, a lučki se prostor povezuje s obilaznicom i autocestom Rijeka-Zagreb. Gradi se putnički terminal i nabavlja strojevi i alati.

Najvažniji brodar svakako je Jadrolinija, koju posljednjih dana potresaju događaji u vezi s donošenjem novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Prevladava strah da se Jadroliniji ne dogodi što i Croatianine. Najjači nacionalni brodar ima flotu ukupnog kapaciteta prijevoza 3.300 vozila i 25.540 putnika. Jadrolinija pokriva oko 90 posto ukupnog prometa Jadranom, ima 1.800 radnika, od čega 1.400 hrvatskih pomoraca. Prošle godine prevezli su oko osam milijuna putnika i više od 2,5 milijuna vozila, a godišnji promet kontinuirano raste oko četiri posto.

Zračna luka Rijeka nakon višegodišnjeg zaosta bilježi velik porast zračnog prijevoza. Promet zrakoplova na šest međunarodnih linija porastao je čak 104 posto. U devet mjeseci 2005. prevezeno je 45 tisuća putnika, što je porast od 184 posto. U 2006. je ugovoreno šesnaest novih linija, a to je porast od 166 posto.