Prikupljenim novcem Viro planira nastaviti investicijske projekte, ali i povećati kapacitete akvizicijom. Prva je na meti županska Sladorana, čim država objavi natječaj za njezinu privatizaciju.
Dio iznosa prikupljenog plasman dionica Vira mogao bi se, prema najavama, utopiti u akviziciji, dok je drugi dio predviđen za poboljšanje HACCP sustava šećerane, poboljšanje finalnog proizvoda te nastavak ulaganja u tvornicu tekućeg šećera s kojim bi se virovitička šećerana vratila u utrku za svoje mjesto u proizvodnji bezalkoholnih pića. Proizvodnja tekućeg šećera trebala bi biti odgovor na smarnjene carine za glukozni sirup čiji je uvoz domaćim šećeranama postao glavna konkurencija u industriji bezalkoholnih pića od hrvatskog ulaska u WTO i potpisivanja SSP-a s Europom unijom, kaže Željko Zadro. Proizvođači poput Coca-Cole danas kupuju isključivo glukozni sirup koji se dobiva iz kukuruza, a uvozi se iz Mađarske, Rumunjske ili Bugarske.
Drugo je pitanje zadržavanje i unapređenje pozicija kompletne domaće šećeranske industrije. Marinko Zadro kao i Josip Pavić, predsjednik Uprave Kandita, godinama upozoravaju da je jedini način za opstanak udruživanje. U situaciji u kojoj su dvije od triju šećerana privatizirane, pregovaračke pozicije trebale bi biti jednostavnije, iako obje strane kažu da konkretnih razgovora o suradnji još nema. Proizvodnja šećera mora okupnjeti, kaže Pavić, kako bi imala šansu da se nosi sa svim posljedicama koje će donijeti reforma u europskoj industriji šećera. Optimalno je rješenje neki oblik zajedničkog vlasništva u trima hrvatskim šećeranama, i to bi trebao biti rezultat neovisno o načinima realizacije. Tko god kupi župansku Sladoranu, smatra Pavić, predstoji mu dogovor s drugim dvjema šećeranama. Treba očekivati, smatra, da će se ljudi koji su u ovoj branši proveli život ipak uspjeti na vrijeme dogovoriti.